Probiotici: gdje je tu znanost?
01.11.2019.
Postoji općeprihvaćeni stav da probiotici općenito mogu unaprijediti otpornost na kolonizaciju, isključiti patogene zahvaljujući kompetitivnim svojstvima, proizvesti kiselinu i kratkolančane masne kiseline, regulirati prolazak crijevnog sadržaja i crijevnu mikrobiotu, kao i promet enterocita.
Specifični probiotički sojevi ili formulacije već su pokazale pozitivni učinak na infektivnu dijareju, prevenciju upalnih bolesti crijeva i održavanje ulceroznog kolitisa u remisiji.
Bez obzira na to, “stvarna inovacija“ u području probiotika je nekako nejasna. Ono što očito nedostaje su znanstvena istraživanja potaknuta radoznalošću, koja bi provodili liječnici. Ideju treba potvrditi kliničkim ispitivanjima, a ne samo in vitro ili na miševima.
Trenutno većina podataka koja potvrđuje da neki sojevi bakterija imaju korisna (probiotička) svojstva za ljude, potječe od osoba koje nikad u životu nisu liječile pacijente. Gotovo svi sojevi su odabrani zbog svojeg svojstva naglog rasta, a ne učinka u dobro definiranim kliničkim uvjetima.
Čisti gospodarski interesi potaknuti nedostatkom jasnih pravila i etike pridonose da se soj ili proizvod pretvori u segment poslovnog razvoja.
prof. dr. sc. Claudio De Simone, specijalist gastroenterologije, alergologije i kliničke imunologije
SVEUČILIŠTE L’AQUILA, ITALIJA