U probir bi bili uključeni bolesnici s povišenim krvnim tlakom, dijabetesom i prekomjernom tjelesnom masom, kod kojih bi se testovima za određivanje kreatinina u krvi i proteina u urinu utvrdio rizik za bubrežno oštećenje i na vrijeme započelo liječenje.

Bubrežno oštećenje dugo vremena može biti bez simptoma, a ako se ne otkrije i ne liječi na vrijeme dolazi do gubitka bubrežne funkcije te bolesnici završavaju na dijalizi ili im je potrebno presađivanje bubrega.

Stručnjaci procjenjuju kako u Hrvatskoj oko 200.000 osoba ima visoki rizik za kronične bubrežne bolesti.

U provedbi probira će ključnu ulogu imati liječnici obiteljske medicine koji će pacijente s povećanim rizikom upućivati u specijalističke nefrološke ambulante.

U Hrvatskoj je danas oko 4000 bubrežnih bolesnika kojima su potrebne dijaliza ili presađivanje bubrega.

Oko 150.000 osoba u Hrvatskoj ima kronične bubrežne bolesti, a veliki broj bolesnika umire ranije zbog brojnih komplikacija.

Najčešći uzroci bubrežnih bolesti su dijabetes i hipertenzija.