x

SPECIJALIZACIJE

x

Zdravstvena ispravnost bazenskih voda u Hrvatskoj

  15.01.2019.

Plivanje i kupanje u bazenima ima pozitivne zdravstvene učinke, no ako se bazenskim kupalištima ne upravlja dobro ili se kupači ne pridržavaju higijenskih pravila, moguća su kemijska i mikrobiološka onečišćenja. Da bi se voda u bazenima održala mikrobiološki ispravnom, bazenske se vode dezinficiraju, najčešće sredstvima na bazi klora. Međutim, kloriranjem bazenskih voda u reakciji s organskim i anorganskim tvarima može nastati širok spektar nusprodukata dezinfekcije (kao što su na primjer trihalometani), a glavni izvor organske tvari u bazenima su s jedne strane tvari prisutne u vodi kojom se bazen puni i, s druge strane, tjelesne tvari poput urina, znoja i lipida kože te kozmetičkih preparata, pa su kupači glavni prekursori nastajanja nusprodukata dezinfekcije u bazenima.

Zdravstvena ispravnost bazenskih voda u Hrvatskoj

Budući da je zdravstveno ispravna voda za kupanje jedan od prioriteta u sprečavanju bolesti koje se prenose vodom, kvalitetu bazenskih voda je potrebno kontrolirati sa zdravstvenog, estetskog i tehničkog stajališta.

U Hrvatskoj je tek 2012. godine donijet prvi hrvatski pravilnik o bazenskim vodama – Pravilnik o sanitarno-tehničkim i higijenskim uvjetima bazenskih kupališta te o zdravstvenoj ispravnosti bazenskih voda. Na razini Europske unije (EU) nema jedinstvenog zakonodavnog okvira po pitanju kvalitete bazenskih voda, već je države članice reguliraju na nacionalnoj razini, što rezultira neujednačenim pristupom koji se, između ostaloga, očituje i u različito postavljenim kriterijima kojima bazenske vode moraju udovoljavati.

Da bi se stekao uvid u zdravstvenu ispravnost i kvalitetu bazenskih voda u javnim bazenima u Republici Hrvatskoj i usporedila kvaliteta otvorenih i zatvorenih (tj. unutarnjih i vanjskih) bazena kao i onih punjenih slatkom i morskom vodom, u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ) su obrađeni podaci dobiveni uzorkovanjem i analizom 1 128 javnih bazena u 2017. godini. Uzorkovanje i analize su obavili laboratoriji zavoda za javno zdravstvo županija odnosno Grada Zagreba te HZJZ. Ukupno je na nivou RH uzorkovano i analizirano 7 743 uzoraka bazenskih voda na fizikalno-kemijske i mikrobiološke pokazatelje, pri čemu su uzorci iz pojedinih bazena uzorkovani jednom ili dvaput mjesečno, ovisno o tipu bazena.

Najviše je ispitivanih bazena bilo na području Istarske (381) i Primorsko-goranske županije (167), a najmanje na području Virovitičko-podravske županije (3). Najviše ih je punjeno slatkom vodom (84,8 %), morem ih se punilo 15,2 %, dok se dio bazena povremeno punio miješanom slatkom vodom i morem.

Kod bazenskih kupališta s instaliranom opremom za automatsko doziranje i opremom koja kontinuirano mjeri temperaturu, slobodni klor (SRK) i pH vrijednost, bazenska se voda uzorkovala jednom mjesečno, a vode za punjenje jednom godišnje, dok su se kod bazena bez takve opreme bazenske vode uzorkovale dvaput mjesečno. Kod sezonskih bazenskih kupališta, bez obzira na navedenu opremu, uzorkovanje bazenske vode se obavljalo dvaput mjesečno, a vode za punjenje jednom godišnje u vrijeme rada.

Rezultati analiza su pokazali 18 % neispravnih uzoraka neovisno o tipu vode za punjenje (morska ili slatka voda).  Najčešći uzroci neispravnosti su prisutnost bakterije Pseudomonas aeruginosa (4,6 % neispravnih uzoraka) i povišena koncentracija trihalometana (9,9 % neispravnih uzoraka), što ukazuje na neučinkovitost provedenih mjera. Veći je postotak neispravnih uzoraka utvrđen kod otvorenih nego kod zatvorenih bazena kao i kod onih punjenih morem u odnosu na bazene punjene slatkom vodom. Rezultati su pokazali da vanjski odnosno otvoreni bazeni sadrže u prosjeku dva puta više trihalometana nego zatvoreni bazeni, a bazeni punjeni morem u prosjeku tri puta više trihalometana nego bazeni punjeni slatkom vodom.

U RH kao i u nekim državama članicama EU-a, definirana maksimalno dozvoljena koncentracija (MDK) za ukupne trihalometane iznosi 100 μg/L, u skladu sa smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije (SZO). Bazenske se vode mogu onečistiti tijekom rada bazena; pokazalo se da su kupači glavni izvor organske tvari koja je potrebna za stvaranje nusprodukata dezinfekcije. Ako je broj kupača velik, a voda se ne mijenja, već samo dodatno klorira, neminovno nastaju trihalometani i ostali nusprodukti dezinfekcije. Mikrobiološka ispravnost bazenskih voda se ne smije dovoditi u pitanje, ali je potrebno provoditi mjere dezinfekcije na takav način da stvaranje nusprodukata dezinfekcije bude minimalno.

Dobiveni rezultati ukazuju na propuste u pripremi bazenske vode i/ili na nepridržavanje higijenskih mjera među kupačima, pa se edukacija odgovornih osoba na bazenskim kupalištima kao i samih kupača nameće kao prioritet u predstojećem razdoblju.

Da bismo imali zdravstveno ispravnu vodu u bazenima, potrebno je dalje unapređivati i zakonodavni okvir i praksu. Donošenje Pravilnika kojim se regulira kvaliteta bazenskih voda u RH nedvojbeno je pridonijelo poboljšanju uvjeta na bazenskim kupalištima i omogućilo uvid u kvalitetu bazenskih voda. Činjenica, međutim, da je 2017. godine bilo 18 % zdravstveno neispravnih uzoraka bazenskih voda u Hrvatskoj ukazuje na to da su potrebna i daljnja poboljšanja.

Rad Zdravstvena ispravnost bazenskih voda u Republici Hrvatskoj u 2017. godini autora M. Ujević Bošnjak, F. Gajšak, M. Antičević, J. Štiglić objavljen je u Zborniku radova XXII. znanstveno-stručnog skupa Voda i javna vodoopskrba 2018. godine.

OGLASI
MaxfluIbuxin RapidMaxirino
OGLAS
Bisolex
ONLINE TEČAJ

Pristupite online
testiranju: