Cilj Odrediti razliku u sociodemografskim obilježjima i snazi ega između agresivnih i neagresivnih alkoholičara.

Postupci Ovo presječno istraživanje uključilo je 111 agresivnih i 123 neagresivna alkoholičara u dobi od 25 do 60 godina primljenih na Zavod za alkoholizam Klinike za psihijatriju „Vrapče“ u Zagrebu između siječnja i prosinca 2016. Svi ispitanici zadovoljili su dijagnostičke kriterije za ovisnost o alkoholu prema Hrvatskoj inačici Mini međunarodnog neuropsihijatrijskog intervjua, četvrtom revidiranom izdanju Dijagnostičkog i statističkog priručnika za duševne poremećaje i Međunarodnoj klasifikaciji bolesti. Kliničku procjenu ispitanika napravio je iskusni psihijatar koristeći klinički intervju, MINI, Upitnik iz Brown-Goodwinove životne povijesti agresije i Ljestvicu ego-identitet prema Eriksonu. Klinički psiholog procijenio je kognitivnu funkciju. Izračun na Ljestvici ego-identitet analizirali smo koristeći jednosmjernu analizu varijance.  

Rezultati U usporedbi s neagresivnim alkoholičarima, agresivni alkoholičari češće su bili razvedeni, nezaposleni, hospitalizirani i prvi put liječeni zbog alkoholizma u ranijoj dobi (P < 0,05 za sve). Oni su također češće bolovali od depresije (42,4% vs 19,4%, P = 0,013), pokušali počiniti samoubojstvo (34,7% vs 6,2%, P = 0,003), dosegli nižu razinu zrelosti u drugom stadiju psihosocijalnog razvoja koji je povezan sa sramom i sumnjom (14,0 ± 4,1 vs 17,4 ± 3,7, P = 0,013) i četvrtom stupnju koji je povezan s inferiornošću (13,1 ± 6,8 vs 18,1 ± 9,3, P = 0,011) te su imali niži ukupan izračun na Ljestvici ego-identitet (75,8 ± 20,4 vs 85,2 ± 21,5, P < 0,012).

Zaključak Agresivni alkoholičari imali su slabiju snagu ega nego neagresivni alkoholičari, iskusili su više depresivnih reakcija, imali više pokušaja samoubojstva te su pokazali lošije psihosocijalno funkcioniranje.

Zrnka Kovačić Petrović, Tina Peraica, Dragica Kozarić- Kovačić