Uvod: Skupina ishemijskih bolesti srca (IBS) godinama predstavlja vodeći uzrok smrtnosti u Republici Hrvatskoj (RH). Tijekom 2017. godine od IBS-a je umrlo 11.069 osoba. Analizirajući vremenske nizove smrtnosti od akutnog infarkta miokarda (AIM), koji je vodeća manifestacija IBS-a, cilj ovog rada je prikazati trendove smrtnosti i bolničkog liječenja od ove bolesti u RH.

Metode: Analizirani su podaci Državnog zavoda za statistiku i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za razinu RH i županija u razdoblju od 2001. do 2016. godine o smrtnosti od AIM-a (dijagnoza I21 prema MKB-10 klasifikaciji bolesti). Dobno standardizirane stope smrtnosti (DSSS) računate su na procjene stanovništva za svaku godinu. Kako bi stope bile što realnije standardizacija je rađena na Popis stanovništva RH iz 2011. godine. Podaci o učestalosti bolničkog liječenja za dijagnozu I21 analizirani su za razdoblje od 2009. do 2016. godine od kada se u bolničkom sustavu koristi DTS (dijagnostičko-terapijski sustav) kao jedini i službeni način evidentiranja, obračunavanja i fakturiranja zdravstvenih usluga u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti.

Rezultati: Tijekom promatranog razdoblja uočava se kontinuirani pad stopa DSSS od AIM. Tijekom 2001. godine u Gradu Zagrebu DSSS od AIM iznosila je 114,71, slično području RH (117,69), dok je u Zagrebačkoj županiji ova stopa je bila znatno viša i iznosila je 171,28/100.000 stanovnika. U 2016. godini DSSS za AIM su se bitno snizile i iznosile su 85,97 za Zagrebačku županiju, za područje RH 75,79, dok je za Grad Zagreb DSSS iznosila 50,90/100.000 stanovnika. Najniže DSSS od AIM u 2016. godini registrirane su u Dubrovačko-neretvanskoj (37,85) i Splitsko-dalmatinskoj županiji (49,32), dok su DSSS od AIM bile najviše u Varaždinskoj (119,98) i Osječko-baranjskoj županija (117,65/100.000 stanovnika). Analizom promjena DSSS od AIM za 2016. u odnosu na 2001. godinu prema hrvatskim županijama registrirano je najviše sniženje DSSS u Gradu Zagrebu za 55,62% i Zagrebačkoj županiji 49,81%, dok je u istom razdoblju u Republici Hrvatskoj DSSS od AIM-a snižena za 35,60%. Učestalost bolničkog liječenja od AIM u RH u razdoblju od 2009. do 2016. godine u znatnom porastu (41,5%) je u svim hrvatskim županijama.

Zaključak: Kombinirani pristup pridržavanja propisivanja terapije sukladno smjernicama, dostupna i pravodobna intervencija kod AIM u Hrvatskoj mreži primarne perkutane koronarne intervencije, uz brojne znanstvene i stručne aktivnosti te preventivne i promotivne programe doveo je do boljih ishoda AIM. U promatranom razdoblju zabilježen je pad smrtnosti od AIM za 35%, dok se broj hospitalizacija povećao.

Mario Ivanuša, Verica Kralj, Mario Olivari