Metoda kojom smo se koristili bila je anonimna anketa. Na 51 pacijentu sa simptomima žgaravice provjerili smo njihove životne navike, ali i njihovo mišljenje da li im ljekarnik može pomoći svojim savjetom. Također, proslijedili smo im naputak s par kratkih savjeta kako si prehranom i promjenom životnih navika mogu olakšati tegobe, a kao zahvalu na uloženom vremenu i trudu uzorak OTC antacidnog preparata.

Na uzorku od 51 pacijenta (većina starija od 50 godina, podjednaka zastupljenost po spolu) došli smo do sljedećih rezultata: 45% ih je bilo bez ikakve gastroenterološke dijagnoze, samo sa simptomima žgaravice; 50% je imalo liječničku dijagnozu gastritisa; 3% infekciju H. pylori; 2% GERB. Većina ih je uzimala lijekove protiv žgaravice zajedno s lijekovima protiv bolova tipa NSAR (OTC ibuprofen) i to njih 70%; 10% ih ne uzima nikakve lijekove; a 20% koristi i ASK. Liječnički savjet dobilo je 23% ispitanika, savjet ljekarnika 33%, a ostatak ispitanika nitko nije savjetovao o prehrani. Pacijenti su se pridržavali preporučenog svakodnevnog unosa vode i kofeinskih napitaka, a 39% pacijenata sa simptomima žgaravice bili su povremeni ili stalni pušači. Za ovaj projekt pacijenti su pokazali značajan interes. Prvi korak u liječenju bolesti gastrointestinalnog trakta je promjena životnih navika - manji i češći obroci, pojačana tjelesna aktivnost, smanjenje tjelesne težine i prestanak pušenja. Rezultati govore u prilog značajnoj ulozi ljekarnika u edukaciji pacijenta o prehrambenim i životnim navikama kod gastritisa i žgaravice.

Antonija Bojić Godinić, mag pharm. ZU LUKAČIN