x
x

Izvješće o potrošnji lijekova u Republici Hrvatskoj u 2020. godini

  28.09.2021.

Agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) je na svojim internetskim stranicama objavila Izvješće o potrošnji lijekova u Republici Hrvatskoj u 2020. godini, koje je dostupno u dijelu Publikacije i izvješća/Izvješća - potrošnja lijekova.

Izvješće o potrošnji lijekova u Republici Hrvatskoj u 2020. godini

Agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) je na svojim internetskim stranicama objavila Izvješće o potrošnji lijekova u Republici Hrvatskoj u 2020. godini, koje je dostupno u dijelu Publikacije i izvješća/Izvješća - potrošnja lijekova, odnosno ovdje.

Izvješće je izrađeno sukladno Zakonu o lijekovima (Narodne novine, br. 76/13., 90/14. i 100/18.) i Pravilniku o vrsti podataka i načinu izrade izvješća o potrošnji lijekova (Narodne novine, br. 122/14.).

Iz podataka o broju izdanih originalnih pakiranja lijeka u ljekarnama, bolničkim ljekarnama, specijaliziranim prodavaonicama za promet lijekovima na malo i veleprodajama izračunate su definirane dnevne doze na 1000 stanovnika na dan (DDD/1000/dan), a potrošnja je za svaki lijek iskazana i financijski, ukupnim iznosom u kunama.

U Izvješću su obrađeni svi podaci koje su, sukladno obvezi u Pravilniku o vrsti podataka i načinu izrade izvješća o potrošnji lijekova (Narodne novine, br. 122/14.), HALMED-u dostavile pravne i fizičke osobe koje obavljaju promet na malo lijekovima. HALMED-u je podatke dostavilo 99,9% svih pravnih i fizičkih osoba koje se bave prometom lijekova na malo na području Republike Hrvatske. Budući da prikupljeni podaci predstavljaju 99,9% svih mogućih, metodom ekstrapolacije uvećani su za 0,1%, čime je dobivena pretpostavljena sveukupna vrijednost potrošnje lijekova u Republici Hrvatskoj za 2020. godinu. Prikazani ekstrapolirani rezultati dobiveni od svih subjekata predstavljaju vjerodostojan rezultat.

Izvješće o potrošnji lijekova u Republici Hrvatskoj sadrži:

  1. Prikaz ukupne potrošnje lijekova u Republici Hrvatskoj za sve lijekove po međunarodnom nezaštićenom imenu ATK klasifikacije (INN) koji su bili u prometu u RH u 2020. godini, iskazane brojem definiranih dnevnih doza na 1000 stanovnika na dan (DDD/1000/dan) i financijski, s ukupnim iznosom u kunama prema veleprodajnim cijenama za svaki lijek.
  2. Prikaz potrošnje lijekova s načinom izdavanja na recept u ljekarni te bez recepta u ljekarni i specijaliziranim prodavaonicama za promet na malo lijekovima, također iskazane brojem definiranih dnevnih doza na 1000 stanovnika na dan (DDD/1000/dan) i financijski, s ukupnim iznosom u kunama prema veleprodajnim cijenama za svaki lijek.
  3. Prikaz potrošnje u bolnicama i prikaz potrošnje po županijama (samo izvanbolnička potrošnja), također iskazane brojem definiranih dnevnih doza na 1000 stanovnika na dan (DDD/1000/dan) te financijski, s ukupnim iznosom u kunama prema veleprodajnim cijenama za svaki lijek.

Pri izračunu broja DDD-a korišten je "ATC index with DDDs 2020, WHO Collaborating Centre for Drug Statistics Methodology, Oslo". Za izračunavanje DDD/1000/dan uzet je broj stanovnika u Republici Hrvatskoj u 2020. godini, prema procjeni trenda broja stanovnika u posljednjih pet godina (službeni podaci Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske o broju stanovnika u 2020. godini bit će objavljeni krajem rujna 2021. godine). Za izračunavanje DDD/1000/dan po županijama uzet je broj stanovnika u pojedinoj županiji u 2020. godini, prema procjeni trenda broja stanovnika u županijama, u posljednjih pet godina (službeni podaci Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske bit će objavljeni krajem rujna 2021. godine).

Ovo Izvješće o potrošnji lijekova ne uključuje podatke iz veleprodaja. Podaci iz veleprodaja također su prikupljeni, međutim ne navode se u Izvješću o potrošnji kako bi se izbjeglo dupliranje podataka, jer su te informacije već obuhvaćene podacima iz ljekarni, bolničkih ljekarni i specijaliziranih prodavaonica za promet na malo lijekovima. Rezultati dobiveni iz ljekarni, bolničkih ljekarni i specijaliziranih prodavaonica vrlo su slični rezultatima dobivenim iz veleprodaja u iskazanim vrijednostima.

Dobiveni podaci pokazuju da je ukupna potrošnja lijekova u Republici Hrvatskoj u 2020. godini iznosila 1.321,16 DDD/1000/dan, odnosno, financijski, sveukupno 8.408.855.389 kuna.

Navedeni podaci, prema kojima je ukupna potrošnja lijekova u Republici Hrvatskoj u 2020. godini iznosila 1.321,16 DDD/1000/dan, odnosno 8.408.855.389 kuna, pokazuju da ukupno povećanje potrošnje lijekova u 2020. godini u DDD/1000/dan iznosi 3,18% u odnosu na 2019. godinu. Ovaj porast potrošnje niži je u odnosu na prosječni porast potrošnje tijekom posljednjih pet godina - u razdoblju od 2016. do 2020. godine, koji je iznosio 6,16%. Povećanje potrošnje slijedi trend povećanja potrošnje lijekova kroz navedeno razdoblje, iako je povećanje u 2020. godini manje u odnosu na prosječno povećanje. Potrošnja lijekova u 2020. godini prema financijskim pokazateljima bilježi porast od 9,92% u odnosu na 2019. godinu te je neznatno viša od porasta prosječne potrošnje za razdoblje od 2016. do 2020. godine, koje iznosi 9,78% godišnje. Rezultati analize potrošnje lijekova ukazuju na to da je potrošnja po DDD/1000/dan i po financijskim pokazateljima u 2020. godini različita u usporedbi s 2019. godinom i da je porast potrošnje po financijskim pokazateljima viši i izraženiji u odnosu na potrošnju prema DDD/1000/dan. I u ovom Izvješću je, kao i u prethodnom Izvješću za 2019. godinu, prikazana potrošnja prema DDD/1000/dan i za kombinirane lijekove koji imaju dodijeljeni DDD, čega u prikazima do 2019. godine nije bilo.

Lijekovi koji su imali najveću potrošnju u Hrvatskoj u 2020. godini prema DDD/1000/dan po glavnim skupinama ATK klasifikacije su Lijekovi koji djeluju na kardiovaskularni sustav (C) (Tablica 1.), drugi su Lijekovi s učinkom na probavni sustav i mijenu tvari (A), treći su Lijekovi koji djeluju na živčani sustav (N), dok su četvrti Lijekovi koji djeluju na krv i krvotvorne organe (B). Ovaj redoslijed se većinom ponavlja tijekom prethodnih nekoliko godina. Glavne ATK skupine koje su u 2020. godini imale značajniji porast potrošnje u DDD/1000/dan u odnosu na 2019. godinu (u obzir su uzete skupine koje imaju minimalnu potrošnju jedan DDD/1000/dan) jesu skupina H - Sustavni hormonski lijekovi , izuzev spolnih hormona 8,3%, skupina A - Lijekovi s učinkom na probavni sustav i mijenu tvari s povećanjem od 7,1%. te skupina L - Lijekovi za liječenje zloćudnih bolesti i imunomodulatori 4,2%. U 2020. godini smanjenje potrošnje u DDD/1000/dan u odnosu na 2019. godinu zabilježeno je u skupini J - Lijekovi za liječenje sustavnih infekcija 13,9%. Ostale ATK skupine lijekova imaju potrošnju u rasponu do godišnjeg povećanja potrošnje. Kombinirani lijekovi po potrošnji u DDD/1000/dan nalaze se, poglavito, u skupini C, skupini R, skupini G, skupini N i skupini A, a potrošnja svih kombiniranih lijekova čini približno 12% ukupne potrošnje lijekova.

Terapijske skupine lijekova po ATK klasifikaciji koje su imale najveću potrošnju u Hrvatskoj u 2020. godini prema DDD/1000/dan jesu, redom, skupina C09 - Lijekovi koji djeluju na reninsko-angiotenzinski sustav, skupina N05 - Psiholeptici , skupina C10 - Lijekovi koji modificiraju lipide (hipolipemici) te skupina A10 - Lijekovi za liječenje šećerne bolesti (antidijabetici) (Tablica 3.). Terapijske ATK skupine koje su u 2020. godini imale značajniji porast potrošnje od godišnjeg prosjeka u DDD/1000/dan u odnosu na 2019. godinu, pri čemu je u obzir uzeto prvih 25 skupina po potrošnji (s 10 i više DDD/1000/dan), jesu skupine - Vitamini, A11 (24,5%), N02 - Analgetici (9,96%), H03 - Lijekovi za liječenje bolesti štitnjače (9,9%) te C10 - Lijekovi koji modificiraju lipide (9,3%). Osim u skupini Vitamini, ova povećanja su u okvirima prosječne godišnje potrošnje u prethodnom petogodišnjem razdoblju. U ostalim skupinama zabilježeno je povećanje potrošnje u rasponu od 4% do 8%. Značajnije smanjenje potrošnje u odnosu na 2019. godinu imale su skupine J01 - Lijekovi za liječenje bakterijskih infekcija za sustavnu primjenu (14%) i B03 - Antianemici (12%).

Lijek s najvećom potrošnjom u 2020. godini prema DDD/1000/dan je inhibitor agregacije trombocita acetilsalicilna kiselina, drugi je ACE-inhibitor ramipril, treći je hipolipemik, inhibitor HMG KoA reduktaze, atorvastatin, a četvrti je vitamin D - kolekalciferol (Tablica 5.). Uzimajući u obzir prvih 25 lijekova po potrošnji, značajno veću potrošnju u 2020. godini u odnosu na 2019. godinu imali su perindopril, amlodipin i indapamid (30,9%), vitamin D - kolekalciferol (26,3%), inhibitori protonske pumpe esomeprazol (18,2%), pantoprazol (13,9%), zatim perindopril i diuretici (12,5%) te hormon štitnjače levotiroksin natrij (10,9%). Treba napomenuti da su se u 2020. godini sljedeći kombinirani lijekovi uvrstili u ljestvicu prvih 25 lijekova po potrošnji u DDD/1000/dan: perindopril, amlodipin i indapamid; perindopril i diuretici; perindopril i amlodipin te tramadol i paracetamol. Među prvih 25 lijekova po potrošnji, manju potrošnju u DDD/1000/dan u 2020. godini imali su rosuvastatin, ramipril i diuretici te čisti ramipril. Smanjenje potrošnje navedenih lijekova iznosi između 4% i 8% u odnosu na 2019. godinu.

Ukupna financijska potrošnja lijekova u 2020. godini viša je za 9,92% u odnosu na 2019. godinu i po iskazanim vrijednostima je u okviru prosječnog povećanja za prethodno petogodišnje razdoblje. Lijekovi koji su imali najveću financijsku potrošnju prema veleprodajnim cijenama u Hrvatskoj u 2020. godini, po glavnim skupinama ATK klasifikacije, su Lijekovi za liječenje zloćudnih bolesti i imunomodulatori (L), drugi su Lijekovi koji djeluju na živčani sustav (N), treći su Lijekovi s učinkom na probavni sustav i mijenu tvari (A), a četvrti su Lijekovi koji djeluju na kardiovaskularni sustav (C). Dok je u ATK skupinama P, M, R i H potrošnja u 2020. godini niža između 0,5% i 6% u odnosu na 2019. godinu, u ostalim je skupinama zabilježen porast potrošnje lijekova. Povećanje koje je veće od prosječnog povećanja potrošnje u odnosu na 2019. godinu odnosi se na skupine L - Lijekovi za liječenje zloćudnih bolesti i imunomodulatori, (povećanje od 28%) i V - Lijekove za liječenje različitih stanja (17,8%), dok su lijekovi iz skupine B - Lijekovi koji djeluju na krv i krvotvorne organe (8,9%) bili u okviru prosječnog povećanja. Ostali lijekovi koji imaju veću potrošnju u odnosu na 2019. godinu (potrošnja između 2% i 6%), su lijekovi iz skupina C, S, N, G, D i A. Lijekovi iz skupine L čine jednu trećinu (33,4%) sveukupne potrošnje lijekova u kunama u 2020. godini.