x

SPECIJALIZACIJE

x

Mogu li slike o štetnosti sokova i gaziranih pića na bocama utjecati na mlade?

  11.07.2018.

Održan Europski kongres o debljini - mogu li slike o štetnosti sokova i gaziranih pića na bocama utjecati na mlade i prehrambene navike?

Mogu li slike o štetnosti sokova i gaziranih pića na bocama utjecati na mlade?
1980. godine srednja dob za pojavu pubične dlakavosti kod djevojčica bila 12,5 godina, dok je danas ona 10,5 godina te 20% djevojčica dobije prvu menstruaciju prije dvanaeste godine.

Svake godine u organizaciji Europskog društva za debljinu (EASO, European Association for the Study of Obesity) održava se Europski kongres o debljini. Ove godine 25. jubilarni Kongres održan je u Beču, od 23. do 26. svibnja. Na Kongresu je sudjelovalo oko 2000 sudionika iz cijelog svijeta, održano je 170 predavanja i prezentirano gotovo 800 postera. Dr. sc. Nina Petričević, dr. med. iz Službe za školsku i adolescentnu medicinu prezentirala je rad s naslovom „Changes in ghrelin and PYY and weight status in children after a one year follow up“. 

Dr. Giota Mitou (World Cancer Research Fund, WRCF) je predstavio neke od zaključaka meta analize u kojima se istraživalo povezanost debljine i malignih bolesti (17 vrsta karcinoma). Studije obuhvaćene meta analizom su zajedno obuhvatile uzorak ispitanika od ukupno 51 milijun ljudi. Zaključeno je da će unutar sljedećih 20 godina debljina preteći pušenje kao najveći uzrok karcinoma te je po prvi put službeno preporučeno ograničiti unos brze hrane i zaslađenih pića u cilju prevencije razvoja karcinoma.

Istraživači iz Danske (Gjearde L.K.) predstavili su rezultate istraživanja o povezanosti debljine u  školskoj dobi i kasniji rizik za maligne bolesti u odrasloj dobi. Prikupili su podatke o uhranjenosti u školskoj dobi (od 7 do 13 godina) i zdravstvenom stanju u odrasloj dobi (od 25. godine života do zaključno 31.12.2013.) za ukupno 311.033 ispitanika rođenih od 1930. do 1988. godine. Rezultati ove studije su pokazali da postoji 50% veća šansa za obolijevanje od karcinoma maternice i 30% veća šansa za obolijevanje od karcinoma jajnika ako je postojala debljina u školskoj dobi.  

Naglašeno je da je debljina kronična bolest koja u svome tijeku može imati relapse, kao i ostale kronične bolesti. Kod djece može doći do remisije, te stoga određen broj djece spontano postane normalno uhranjen. U dobi od dvije godine to se događa u oko 50% djece, u dobi od šest do sedam godina 20% djece spontano prelazi iz preuhranjenosti u normalnu uhranjenost, a što su djeca još starija to je taj postotak sve manji.  

Ong K.K. sa Sveučilišta u Cambridgeu predstavio je rezultate istraživanja povezanosti debljine i sve ranijeg ulaska djece u pubertet. Kroz povijest je vidljivo kako je debljina sve više u porastu, tako je sve niža dob ulaska u pubertet, što je posebno vidljivo kod djevojčica. Istraživači su ispitivali dob ulaska u pubertet, a kao prvi mjerljivi znak ulaska u pubertet evaluirali su pojavnost pubične dlakavosti. Zaključeno je da je 1980. godine srednja dob za pojavu pubične dlakavosti kod djevojčica bila 12,5 godina, dok je danas ona 10,5 godina te 20% djevojčica dobije prvu menstruaciju prije dvanaeste godine.   

Znanstvenici iz Australije (A. Peeters, Australia Deakin University) proučavali su utjecaj uznemirujućih slika i poruka na bočicama od zaslađenih pića, kao što su slike karijesa, tekst o zdravstvenim rizicima debljine, broj žličica šećera u piću, zvjezdice. Povodili su se idejom stavljanja uznemirujućih slika na kutije duhanskih proizvoda kako bi se smanjila njihova potrošnja. U istraživanju je sudjelovalo 994 ispitanika (od 18 do 35 godina) te se pokazalo da je 36% manja šansa da osoba kupi sok ako je na njemu slika pokvarenih zuba.

Mogu li slike o štetnosti na sokovima utjecati na smanjenje njihove kupovine?

Istraživači iz Engleske (Coates A., University of Liverpool) ispitivali su utjecaj društvenih mreža na izbor i unos nezdrave hrane, s obzirom na to da djeca danas više vremena provode online nego gledajući TV. U istraživanju je sudjelovalo 176 djece (od 9 do 11 godina) podijeljeno u tri grupe. Djeca su gledala omiljene vlogere s različitim emitiranim sadržajima (nezdrava hrana, zdrava hrana i neprehrambeni sadržaj) te im je nakon toga bio ponuđen raznoliki obrok. Pokazalo se da su ona djeca koja su netom prije gledala poznate osobe s nezdravom hranom, nakon toga pojela 26% više kalorija u odnosu na druge skupine. Djeca doživljavaju vlogere kao svakodnevne obične osobe i ne vide to kao plaćenu reklamu, kao što je slučaj s jasno prikazanim reklamnim porukama na TV-u. Stoga današnja epidemija debljine zahtijeva puno više djelovanja, akcija i ulaganja kako bi se zaštitilo zdravlje djece. Samo kroz prosječan doručak, djeca unesu količinu šećera jednakoj tri kockice šećera (Stevens S. NHS Engleska).

Još je dug i mukotrpan put sa skidanja negativne stigme s debljine, te se potrebno usmjeriti na liječenje debljine kao bolesti, a ne samo liječenje komplikacija, kao što su povišeni krvni tlak ili dijabetes. Debljina zahtijeva doživotno liječenje, jer je to ozbiljna bolest s brojnim zdravstvenim posljedicama, a u 95% slučajeva se ne liječi. U tom cilju, nadamo se da barem malim dijelom doprinosimo poboljšanju zdravlja naših mladih kroz aktivnosti Savjetovališta za debljinu i poremećaje prehrane u Centru za zdravlje mladih.

Pripremila: dr. sc. Nina Petričević, dr. med., Služba za školsku i adolescentnu medicinu

OGLASI
Andol effectGastalMaxflu
OGLAS
Gastal
ONLINE TEČAJ

Pristupite online
testiranju: