x
x

Održana tribina HLK-a: Prava liječnika i odgovornost pacijenata

  02.07.2017.

Na tribini Hrvatske liječničke komore, održanoj 16. 6. 2017. godine, u organizaciji Etičkog povjerenstva HLK-a i Županijskog povjerenstva Zagrebačke županije raspravljalo se o pravima liječnika, autonimiji pacijenata u odlučivanju o svome liječenju, suradnom partnerstvu u medicini, poziciji liječnika u sustavu zdravstvene zaštite te o dužnostima i odgovorsnoti samih pacijenata.

Održana tribina HLK-a: Prava liječnika i odgovornost pacijenata

O ovim temama na tribini u Hrvatskom liječničkom zboru govorili su prof. prim. dr. sc. Lada Zibar, dr.med., prof. dr. sc. Veljko Đorđević, dr. med., prof. dr. sc. Gordana Cerjan Letica te prof. prim. dr. sc. Biserka Bergman Marković, dr. med.

Prof. Lada Zibar, tematski inicijator Tribine, u svom je izlaganju postavila pitanje mora li i smije li uopće liječnik prihvaćati sudjelovati u rizičnom izboru dijagnostičkog ili terapijskog postupka na kojem inzistira pacijent te je istaknula kako se u današnje doba uoga liječnika promijenila.

"Pacijentova autonomija u odlučivanju o svome liječenju nema alternative u suvremenoj medicinskoj praksi. Uloga liječnika s vremenom se promijenila, on onoga koji "zna najbolje" (paternalistički model) do onoga koji mora postovati pacijentovu odluku. Medicina poprima i osobine tržišta i u tome se javlja potreba za repozicioniranjem liječnika i njegovih prava sa zakonskih i etičkih aspekata", rekla je prof. Zibar.

Prof. Veljko Đorđević je govorio o suradnom partnerstvu u medicini te naglasio kako ono zahtijeva značajan angažman i liječnika i pacijenata u svim fazama liječenja.

"U posljednje vrijeme Liječnička komora, stručna liječnička društva i akademske institucije aktivno promiču koncept suradnog partnerstva, u čemu veliku ulogu imaju komunikacijske vještine koje višestruko utječu na ishode liječenja. Suradno partnerstvo, koje uključuje informirani pristanak i zajedničko donošenje odluka, podrazumijeva i značajnu odgovornost pacijenta, a ne prebacivanje odgovornosti samo na liječnika. Kao liječnik koji je godinama radio u kliničkoj medicini, svjedočio sam brojnim situacijama u kojima pacijenti nisu preuzeli odgovornost za svoje liječenje, nisu promijenili životne navike (npr. pušenje, debljina, pijenje, neredovito uzimanje lijekova i sl.), a prebacivali su teret i krivnju na liječnike", istaknuo je prof. Đorđević.

Govoreći o dužnostima samih pacijenata prof. Gordana Cerjan Letica istaknula je kako u znanstvenim i stručnim radovima postoji izrazita neravnoteža u pažnji koja se poklanja dužnostima, obvezama i odgovornostima liječnika prama onima koje se tiču pacijenata. Tako je prof. Cerjan Letica naglasila da postoji 10 različitih dužnosti pacijenata: 1. sudjelovanje u zdravstvenoj jurisdikciji, 2. održavanje i promicanje vlastitog zdravlja, 3. zaštita zdravlja drugih, 4. odgovorno traženje i pristup zdravstvenoj usluzi, 5. iskrenost i istinitost prema liječnicima, 6. poštivanje preporuka liječnika do kojih se došlo uz prmjereno sudjelovanje pacijenta, 7. primjereno ponašanje u bolnici, 8. ozdravljenje ili održavanje postignutog stanja, 9. sudjelovanje u istraživanjima, 10. građanske dužnosti povezane sa zdravstvenom jurisdikcijom (npr. plaćanje poreza).

"Partnerski odnos pacijenta i liječnika može funkcionirati samo ako obje strane imaju valjane razloge vjerovati da će uzajamne obveze biti poštovane - zato dužnosti moraju biti utemeljene kao podupiruće u okvirima uzajamnog povjerenja, a ne suprotstavljene i neprijateljske kroz sankcije koje mogu uzajamno primijeniti", zaključila je prof. Cerjan Letica.

Prod.dr.sc. Biserka Bergman Marković upozorila je kako iz sustava bježe najkvalitetniji mladi ljudi koji znaju da će negdje drugdje, u nekim drugim uvjetima, moći živjeti bolje i profesionalno i osobno te je ukazala na moguća rješenja. "Hrvatska je i dalje u svojoj brizi za pacijenta socijalna država i tako to treba biti, ali nisu jasno i transparentno postavljene uloge u kojima svi u sustavu imaju svoje pravo mjesto. Država još uvijek drži pacijenta u uvjerenju o "besplatnoj zdravstvenoj skrbi" iz doba socijalizma, podilazeći pacijentu, svjesni da su pacijenti biračko tijelo. Kupujući socijalni mir drže pacijente i dalje, ali samo deklarativno, u uvjerenju kako imaju pravo na sve u zdravstvenoj zaštiti. Pacijent tako traži svoja "prava", no ne prihvaćajući i svoje obveze", naglasila je prof. Bergman Marković na tribini.