x
x

Hoće li način poroda utjecati na sastav mikrobioma djeteta?

  Petra Štefanac, mag. pharm.

  09.02.2017.

Poznato je da mikrobiom uvelike utječe na ljudsku fiziologiju, no još se ne zna kako se postižu jedinstvena taksonomska i funkcionalna obilježja mikroorganizama unutar svake tjelesne niše.

Hoće li način poroda utjecati na sastav mikrobioma djeteta?
Kod djece rođene carskim rezom nađene su manje varijacije mikrobioma nekih dijelova tijela netom nakon poroda, no mekonij je bio isti kod djece rođene carskim rezom i vaginalno. Nakon 6 tjedana mikrobiom je postao raznovrstan i funkcijom specifičan za određeni dio tijela te također nije bilo razlike s obzirom na način poroda.

U studiji objavljenoj u Nature Medicine znanstvenici su pokušali pronaći povezanost između načina poroda i taksonomije i funkcije mikrobioma u različitim dijelovima tijela novorođenčadi.

U ovoj studiji sudjelovale su dvije skupine od 81 trudnicu. Skupljeni su uzorci (stolica, usna šupljina, nos, koža, vaginalna sluznica) od majka i novorođenčadi, kod jedne skupine 6 tjedana nakon poroda, a kod druge netom nakon poroda. Provedeno je sekvenciranje genoma i kodiranje 16S RNA kako bi se ispitao sastav i funkcija majčinog i mikrobioma novorođenčadi.

Netom nakon poroda, sastav i funkcija mikrobioma novorođenčadi bila je relativno homogena na svim dijelovima tijela, izuzev mekonija. Nakon 6 tjedana, mikrobiom je postao raznovrsniji i veći, a sastav i funkcija razlikovali su se s obzirom na dio tijela.

Kod djece rođene carskim rezom nađene su manje varijacije mikrobioma nekih dijelova tijela netom nakon poroda, no mekonij je bio isti kod djece rođene carskim rezom i vaginalno. Nakon 6 tjedana mikrobiom je postao raznovrstan i funkcijom specifičan za određeni dio tijela te također nije bilo razlike s obzirom na način poroda.

Zaključak studije govori da se unutar prvih 6 tjedana života ljudski mikrobiom značajno razvija i organizira, a to nije određeno načinom poroda već dijelom tijela.