x
x

Sjedilački način života i rizik od kardiovaskularnih bolesti

  Paula Bakalović, mag. pharm.

  06.08.2016.

Osobe koje sjedeći provedu više od 10 sati dnevno pod povećanim su rizikom za razvoj kardiovaskularne bolesti, prema istraživanju objavljenom u JAMA Cardiology.

Sjedilački način života i rizik od kardiovaskularnih bolesti

„Sjedilačko” vrijeme je definirano kao vrijeme provedeno u aktivnostima s niskom energetskom potrošnjom, poput sjedenja, gledanja televizije ili vožnje. Nekoliko dosad provedenih epidemioloških studija pokazalo je da je dugotrajno sjedenje povezano s povećanim rizikom za razvoj kardiovaskularnih bolesti. Štoviše, noviji podatci upućuju na to da dugotrajno sjedenje predstavlja čimbenik rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti neovisno o fizičkoj aktivnosti. Međutim, točni podatci o duljini sjedenja koja predstavlja rizik dosad su bili nepoznati, stoga ne postoje preporuke o ograničenju sjedenja s ciljem prevencije kardiovaskularnih bolesti. 

Kako bi istražili kvantitativnu povezanost između duljine sjedenja i rizika za kardiovaskularne bolesti, autori su proveli meta-analizu 9 prospektivnih kohortnih studija s ukupno više od 720.000 ispitanika (57,1% žene; prosječna dob 54,5 godina) i gotovo 25.000 zabilježenih kardiovaskularnih događaja tijekom 11-godišnjeg praćenja. Primarni ishod meta-analize bila je naglo nastupajuća aterosklerotska bolest kardiovaskularnog sustava (koronarna bolest srca uključujući nefatalni infarkt miokarda, moždani udar i mortalitet od kardiovaskularnih bolesti). Podatci o vremenu sjedenja dobiveni su iz samo-ispunjavajućih upitnika. 

Pronađena je nelinearna povezanost između duljine sjedenja i pojave kardiovaskularnih događaja. Naime, uzevši u obzir fizičku aktivnost i ostale čimbenike rizika, povećan rizik za kardiovaskularne bolesti zabilježen je tek pri sjedenju duljem od 10 sati dnevno (HR, 1.14; 95% CI, 1.09-1.19). Ispitanici koji su dnevno sjedeći proveli u prosjeku 7,5 sati nisu imali statistički značajno povećan rizik u usporedbi s ispitanicima koji su dnevno sjedeći proveli 2,5 sata.  

Autori ističu da ova meta-analiza pruža dosad najiscrpniju evaluaciju povezanosti duljine sjedenja i rizika za kardiovaskularne bolesti. Prema istraživanju Qi i sur., osobe koje provode izrazito puno vremena sjedeći imaju smanjene razine HDL-a, povećane razine triglicerida, promjene u inzulinskoj osjetljivosti i intoleranciju glukoze. Daljnja istraživanja su potrebna kako bi se u potpunosti razjasnili mehanizmi u pozadini i donijele preporuke za skraćivanje „sjedilačkog” vremena s ciljem smanjenja rizika za kardiovaskularne bolesti u osoba koje puno sjede.