x
x

Antibiotici u ranom djetinjstvu povezani s povećanom tjelesnom težinom

  Paula Bakalović, mag. pharm.

  14.08.2016.

Liječenje antibioticima tijekom prve dvije godine života ometa razvoj crijevne mikrobiote djeteta, što za posljedicu može imati prekomjernu tjelesnu težinu, pokazalo je istraživanje objavljeno u The Journal of Pediatrics.

Antibiotici u ranom djetinjstvu povezani s povećanom tjelesnom težinom
Ponavljajuće izlaganje antibioticima, a posebno skupini beta-laktama, u ranoj životnoj dobi povezano je s većom tjelesnom težinom i visinom. Stoga, primjenu antibiotika u toj dobi valja ograničiti i izbjegavati kad god je klinička korist od liječenja antibioticima minimalna.

70% antibiotika propisanih djeci namijenjeno je liječenju infekcija gornjeg dišnog sustava. Međutim, u većini slučajeva propisivanje antibiotika je nepotrebno.

Antibiotici su povezani s kratkoročnim i dugoročnim narušavanjem razvoja crijevne mikrobiote u dojenčadi. Ometanje razvoja crijevne mikrobiote u dojenačkoj dobi za posljedicu može imati poremećen metabolički i imunološki razvoj. Nekoliko provedenih studija dokazalo je da primjena antibiotika u ranoj životnoj dobi može za posljedicu imati prekomjerno dobivanje na tjelesnoj težini u djece.

Cilj istraživanja kojeg su proveli nizozemski autori bio je procijeniti utjecaj primjene antibiotika u periodu od rođenja do 10. godine života na visinu i tjelesnu težinu djeteta. Autori su željeli ispitati utjecaj vremena kad je dijete bilo izloženo antibiotiku, vrste antibiotika i učestalosti primjene antibiotika.

Istraživanje je uključilo gotovo 1000 ispitanika. Isključena su djeca koja su rođena prerano (prije 37. tjedna gestacije), blizanci, djeca s kongenitalnim malformacijama povezanim s rastom (Down sindrom, cistična fibroza, Turner sindrom, tetralogija Fallot) i djeca za koje su podatci o primjeni antibiotika bili nepotpuni. Antropometrijske mjere bilježene su 7 puta tijekom 10-godišnjeg praćenja.

Na početku istraživanja 15,1% djece imalo je prekomjernu tjelesnu težinu. 62,6% djece je barem jednom tijekom vremena praćenja bilo liječeno antibiotikom. Djeca izložena jednom liječenju antibiotikom u prvih 6 mjeseci života imala su veću z-vrijednost za tjelesnu težinu i visinu u odnosu na djecu koja u istom životnom periodu nisu koristila antibiotik. Liječenje antibiotikom 2 ili više puta između prve i druge godine života povezano s najvećim utjecajem na z-vrijednost za tjelesnu težinu i visinu. Izloženost antibioticima u kasnijoj dobi nije se odrazila na antropometrijske mjere. Najveći utjecaj na povećanje z-vrijednosti za tjelesnu težinu imali su beta-laktamski antibiotici širokog i uskog spektra.

Zaključno, prema rezultatima ove studije ponavljajuće izlaganje antibioticima, a posebno skupini beta-laktama, u ranoj životnoj dobi povezano je s većom tjelesnom težinom i visinom. Stoga, primjenu antibiotika u toj dobi valja ograničiti i izbjegavati kad god je klinička korist od liječenja antibioticima minimalna.