x
x

Zaštita zdravlja starijih i pravobraniteljstvo za starije

  Ivana Popek, dr. med.
  Marica Lukić, dipl med.techn.

  16.11.2015.

Na 9. sjednici Povjerenstva za ljudska prava, održanoj 4.studenog 2015. u Vladinom Ureda za ljudska prava, a na temu Zaštite zdravlja starijih osoba u Hrvatskoj, govorila je, doc. dr. sc. Spomenka Tomek-Roksandić, voditeljica Referentnog centra Ministarstva zdravlja RH za zaštitu zdravlja starijih osoba Centra za zdravstvenu gerontologiju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“.

Zaštita zdravlja starijih i pravobraniteljstvo za starije

Strateški prioriteti SZO-a za aktivno starenje

U većini europskih zemalja je unazad nekoliko desetljeća prisutan proces demografskog starenja, a progresivno povećanje udjela starije životne dobi ostavlja posljedice na zdravstvenu, ekonomsku, socijalnu, obrazovnu i gospodarsku strukturu društva čime postaje jedan od glavnih socioekonomskih i političkih izazova. Zbog toga su postavljena četiri strateška prioriteta SZO-a koja se odnose na aktivno starenje pučanstva Europe: 

1) zdravo starenje 
2) razvoj suportivne zajednice 
3) prilagodba zdravstvenog sustava i 
4) razvoj geronoloških istraživanja i jačanje baze gerontoloških pokazatelja.

Udio starijih u populaciji RH

U Hrvatskoj ima 17,7% starijih od 65 godina.

Hrvatska se s udjelom od 17,7% starijih od 65 godina, prema klasifikaciji UN-a nalazi u četvrtoj skupini država s najstarijim pučanstvom čime se otvara pitanje unaprijeđenja životnog položaja, zdravlja i kvalitete života osoba starije životne dobi, a planiranje zdravstvene i socijalne skrbi za starije osobe predstavlja široko koncipiran sadržaj od strateškog značaja. 

Funkcionalna psihofizička osposobljenost kod starijih

Primarna prevencija za starije osobe je važna kao racionalizacija rastuće gerijatrijske potrošnje, a osobito u prevenciji i gerontološkoj rehabilitaciji nastanka gerijatrijskog domino-efekta koji se javlja isključivo u gerijatrijskog bolesnika.

Glavno zdravstveno obilježje i pokazatelj kvalitete života osoba starije dobi je njihova funkcionalna psihofizička osposobljenost. U Hrvatskoj, prema podacima popisa stanovništva, udio starijih osoba sa poteškoćama u svakodnevnom funkcioniranju u 2001. iznosio je 21,36%, dok se u 2011. taj udio povećava na 46,49%. Budući da su glavni uzroci koji dovode do funkcionalne onesposobljenosti starijih osoba kronične nezarazne bolesti, izuzetno je važno razvijati preventivne aktivnosti radi zaštite i očuvanja njihova zdravlja. Primarna prevencija za starije osobe je važna kao racionalizacija rastuće gerijatrijske potrošnje, a osobito u prevenciji i gerontološkoj rehabilitaciji nastanka gerijatrijskog domino-efekta koji se javlja isključivo u gerijatrijskog bolesnika.

Zbog negativnih implikacija starenja populacije na gospodarski rast, kao jedno od mogućih rješenja nameće se kasniji odlazak u mirovnu uvjetovan upravo funkcionalnom sposobnošću pojedinca. U Hrvatskoj životna dob za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu iznosi 65 godina. No, od ukupno 1,124.022 korisnika mirovine u RH, samo 44,77% zauzimaju starosne mirovine, pri čemu je prisutan izrazito nepovoljan omjer od 1 umirovljenika na 1,25 osiguranika. Kako bi se i u starijoj dobi održala radna sposobnost, potrebno je preventivnim aktivnostima poticati očuvanje zdravlja i radnih mogućnosti starijih zaposlenika. Pri tome je planiranje, utvrđivanje, praćenje, proučavanje i evaluacija zdravstvenih potreba i funkcionalne sposobnosti starijih osoba u zdravstvenoj i socijalnoj skrbi, osnova gerontološkojavnozdravstvenog menadžmenta, koji implicira na gospodarski i obrazovni razvoj sustava naprednih, razvijenih država svijeta. 

Pravobraniteljstvo za starije osobe

Referentni centar MZ RH za zaštitu zdravlja starijih osoba i Hrvatsko društvo za gerontologiju i gerijatriju HLZ-a, predložili su izmjenu i dopunu Zakona koji se odnosi na ostvarivanje prava na bolovanje člana obitelji koji njeguje bolesnu stariju osobu (roditelj, baka i djed).

Nije rijetkost da se postupci u pružanju skrbi, od mjerodavnih koji nisu doeducirani iz gerontologije i gerijatrije, unaprijed podešavaju dobi onog kojemu je potrebna. Takvim pristupom se tražitelj skrbi neminovno dovodi u diskriminirajući položaj. Zbog toga je od strane Referentnog centra MZ RH za zaštitu zdravlja starijih osoba - Centra za zdravstvenu gerontologiju NZJZ „Dr. Andrija Štampar“, predložena žurna nadopuna Ustava RH protiv diskriminacije po dobi. Time bi svako diskriminirajuće postupanje po dobi bilo protutustavno i protivno temeljnim ljudskim pravima. Također, nameće se potreba za osnivanjem pravobraniteljstva za starije osobe s ciljem promicanja zaštite prava i interesa starijih osoba te suzbijanje dobne diskriminacije.

Po sadašnjem Zakonu o obveznom zdravstenom osiguranju, pravo na bolovanje osigurano je članu obitelji određenom za njegu oboljelog supružnika i dijete. Kako bi se to pravo pod istim uvjetima osiguralo i za njegu člana obitelji starijeg od 65 godina, Referentni centar MZ RH za zaštitu zdravlja starijih osoba i Hrvatsko društvo za gerontologiju i gerijatriju HLZ-a, predložili su izmjenu i dopunu Zakona koji se odnosi na ostvarivanje prava na bolovanje člana obitelji koji njeguje bolesnu stariju osobu (roditelj, baka i djed).

Zaključak

Zaštita zdravlja starijih ljudi je glavni pokazatelj napretka ili propusta u zaštiti zdravlja cjelokupnog pučanstva.

Zaključno, potrebna je suodgovornost stručnjaka u zaštiti zdravlja starijih za kreiranje ili prihvaćanje novih ideja i dostignuća gerontološke i gerijatrijske znanosti u cilju prevencije bolesnog starenja i uz poštivanje uvjeta organizacijske i upravljačke hijerarhije, principa medicine bazirane na dokazima, gerontološkog holitičkog interdisciplinarnog pristupa te prava pacijenata. Zaštita zdravlja starijih ljudi je glavni pokazatelj napretka ili propusta u zaštiti zdravlja cjelokupnog pučanstva.

OGLASI
BisolexMaxirinoGastal
OGLAS
Andol PRO
ONLINE TEČAJ

Pristupite online
testiranju: