x
x

Primjena probiotika kod gastrointestinalnih tegoba

  Prof. dr. sc. Darija Vranešić Bender, dipl. ing.

  21.07.2015.

Indikacije koje se najčešće spominju za probiotike su sindrom iritabilnog crijeva (IBS), infekcija bakterijom Helicobacter pylori, nekrotizirajući enterokolitis, pouchitis, dijareja izazvana antibioticima, dijareja izazvana s Clostridium difficile, infektivna dijareja te putnički proljev.

Primjena probiotika kod gastrointestinalnih tegoba
Indikacije koje se najčešće spominju su sindrom iritabilnog crijeva (IBS), infekcija bakterijom Helicobacter pylori, nekrotizirajući enterokolitis, pouchitis, dijareja izazvana antibioticima, dijareja izazvana s Clostridium difficile, infektivna dijareja te putnički proljev.

Učinkovitost primjene probiotika u prevenciji i terapiji gastroenteroloških bolesti posljednjih godina dobiva značajnu pažnju stručne javnosti. U visokorazvijenim zemljama tzv. zapadnog civilizacijskog kruga došlo je do značajnog porasta zdravstvenih tegoba vezanih za probavni sustav, posebice autoimunih i upalnih bolesti. Promjene u crijevnoj mikrobioti često se ističu kao vodeći mehanizam u podlozi gastroenteroloških bolesti. Od osvita probiotičkog koncepta prije 25 godina do danas, najistraživaniji sojevi s probiotičkim djelovanjem su Lactobacillus rhamnosus GG (LGG) i Saccharomyces boulardii.

Metaanalize i kliničke studije provode se kako bi se utvrdila učinkovitost probiotika kod različitih kliničkih stanja. Indikacije koje se najčešće spominju su sindrom iritabilnog crijeva (IBS), infekcija bakterijom Helicobacter pylori, nekrotizirajući enterokolitis, pouchitis, dijareja izazvana antibioticima, dijareja izazvana s Clostridium difficile, infektivna dijareja te putnički proljev. Brojne studije pokazale su da probiotici značajno utječu na prevenciju i terapiju gastrointestinalnih bolesti. Pozitivni učinci obično se pripisuju sljedećim mehanizmima djelovanja probiotika: mogućnost regulacije intestinalne permeabilnosti, normalizacija mikrobiote domaćina, poboljšanje funkcije imunološke barijere te normalizacija ravnoteže proupalnih i antiupalnih citokina. Također, sve je više dokaza koji govore u prilog važnosti crijevne mikrobiote u kroničnoj upali mukozne sluznice koja se javlja kod upalnih bolesti crijeva, a noviji molekularni pristupi detektirali su disbiozu kod tih bolesnika. Postoje hipoteze o nekoliko mehanizama djelovanja probiotika koji mogu interferirati s mogućim etiološkim čimbenicima kod upalnih bolesti crijeva. Ipak, potrebno je još dobro dizajniranih studija, temeljenih na analizama namjere liječenja, kako bi se poduprli dokazi o djelovanju E. coli Nissle kod ulceroznog kolitisa u mirovanju, te pripravka s više sojeva VSL#3 u aktivnom ulceroznom kolitisu i kod pouchitisa. Zasada nema dokaza o učinkovitosti probiotika kod Crohnove bolesti.

Prilikom odabira probiotika u terapiji i prevenciji gastrointestinalnih bolesti, treba uzeti u obzir specifični soj probiotika i određenu gastrointestinalnu bolest jer su se određeni probiotički sojevi pokazali korisnima u određenim indikacijama.

OGLASI
Upućujemo zdravstvene radnike na posljednji cjelokupni sažetak opisa svojstava lijeka na PLIVAmed.net-u.
MaxfluMaxirinoIbuxin Rapid
OGLAS
Upućujemo zdravstvene radnike na posljednji cjelokupni sažetak opisa svojstava lijeka na PLIVAmed.net-u.
Zipantola PROTECT
ONLINE TEČAJ

Pristupite online
testiranju: