Levetiracetam se sve češće koristi umjesto antiepileptika starije generacije i u monoterapiji i u politerapiji parcijalnih i generaliziranih napada, refraktornih epilepsija, epileptičkog statusa, a posebno su njegove osobine povoljne za terapiju kod žena generativne dobi.
Na odluku koje liječenje je optimalno za određenog bolesnika u prvom redu će utjecati postavljanje točne dijagnoze, odnosno definiranje vrste napadaja i pronalaženje uzroka epilepsije. Međutim, na odabir terapije može utjecati i niz drugih faktora, kao što su npr. životna dob, spol, pridružene bolesti, pa čak i genotip bolesnika.
Hitna neurološka stanja u kliničkoj se praksi očituju određenim kliničkim sindromima i kliničkim očitovanjima, kod kojih je važno postaviti sumnju na hitnoću te provesti hitne dijagnostičke i terapijske postupke vodeći se pojmom „zlatnog sata“ (engl. time is tissue i time is brain).
Iznenadna neočekivana smrt (eng. Sudden unexpected death, SUDEP) događa se kod 9 od 1000 osoba u populaciji oboljelih od epilepsije koja ne odgovara dobro na terapiju lijekovima. Prema definiciji, iznenadna neočekivana smrt događa se u benignim stanjima koja isključuju status epilepticus i traumu, tj. ne postoji vidljiv razlog smrti.
Ove godine u Hrvatskoj se obilježava jubilarni 6. Ljubičasti dan. Kao službeni međunarodni partneri “Purple day-a” Hrvatska udruga za epilepsiju i Referentni centar za epilepsiju Ministarstva zdravlja RH KBC-a Zagreb organizirat će niz aktivnosti. Ovogodišnje manifestacije su pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja Republike Hrvatske i Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. ...
Uz obilježavanje Nacionalnog dana oboljelih od epilepsije 14. veljače, po prvi puta ove godine obilježen je i Međunarodni dan epilepsije, koji je nastao zajedničkom inicijativom Međunarodnog ureda za epilepsiju (IBE) i Međunarodne lige protiv epilepsije (ILAE), a od ove godine obilježavat će se drugog ponedjeljka u veljači.
Epilepsija je česta neurološka bolest. Prevalencija se kreće od 0.5% do 0.8%. Procjenjuje se da u svijetu boluje od epilepsije oko 50 milijuna ljudi, a u Hrvatskoj 40- 50 tisuća. Osoba oboljela od epilepsije, kao i njezina obitelj, su preplašeni radi iznenadne pojavnosti bolesti , dramatičnog tijeka, mogućeg ozljeđivanja tijekom napadaja kao i zbog socioekonomskih posljedica (gubitak ...
Odluka o izboru antiepileptika za svakog bolesnika mora biti individualna jer je to garancija uspješnog liječenja i smanjenja mogućnosti razvoja nuspojava. Tijekom posljednjeg desetljeća izbor antiepileptičkih lijekova dostupnih u Hrvatskoj je gotovo identičan s ostalim zemljama u Europi.
Epileptični napad može biti komplikacija svih oblika cerebrovaskularnih bolesti, a posebice moždanog udara koji je najčešći uzrok epilepsije u starijoj životnoj dobi i vrlo često uzrok navodno kriptogenih epilepsija treće životne dobi.
Posttraumatske epilepsije su oblik bolesti koji dobro reagira na pravodobno uvedenu i pravilno odabranu antiepileptičnu terapiju, s obzirom na lokalizaciju i opsežnost lezije i težinu kraniocerebralne traume. U farmakoterapiji posttraumatskih epilepsija kao odlični antiepileptici pokazali su se karbamazepin i okskarbazepin, valproati te novi antiepileptici, lamotrigin, gabapentin i ...
