Medicus 2014;23(2):139-143
da se kod pojedinog bolesnika obično ne radi samo o jed-
nome patofiziološkome mehanizmu, već o kompleksnim in-
terakcijama više različitih patofizioloških mehanizama.
Patofiziološki mehanizmi neuropatske
boli
Periferna senzitizacija
nastaje sniženjem praga podražaja no-
ciceptora pod utjecajem neuropeptida. Oštećena C-vlakna ek-
topičnim izbijanjem generiraju akcijske potencijale koji se šire
do perifernih živčanih završetaka gdje dovode do otpuštanja
neuropeptida, što ima za posljedicu tzv. neurogenu upalu i sen-
zitizaciju nociceptora. Na perifernu senzitizaciju nociceptora
treba misliti u slučajevima hiperalgezije, mehaničke alodinije ili
termalne alodinije (4).
Ektopičnaneuronskaizbijanja
zasnivaju
se na patološkoj podražljivosti natrijskih kanalića koji se nalaze
u membrani živčanih stanica. U oštećenim vlaknima dolazi do
promjena koje se reflektiraju pojavom većeg broja natrijskih ka-
nalića. Ti su novonastali kanalići prepodražljivi, što dovodi do
toga da se akcijski potencijal može stvoriti i spontano, bez odgo-
varajućega fiziološkog podražaja ili kao rezultat podražaja koji u
normalnimokolnostima ne bi doveo do znatne promjene poten-
cijala stanične membrane. Smatra se da su ektopična izbijanja
dominantan patofiziološki mehanizam simptoma neuropatske
boli koja se doživljava kao paroksizmalna, a opisuje kao bol „po-
put električnog udara“ ili sličnim terminima. Može se reći da su
ektopičnaizbijanjasigurnodokazanakodoštećenjaperifernihži-
vaca (5), nomisli seda je tovažanmehanizamnastankaboli i kod
patoloških promjena u središnjemživčanomsustavu.
Centralna
senzitizacija i reorganizacija
nastaju zbog patoloških promjena
u stražnjim rogovima leđne moždine, kao i na višim razinama
središnjega živčanog sustava. Centralna senzitizacija uvjetovana
jemnogim, vrlo složenimpatofiziološkimmehanizmima.Nasta-
je facilitacijom boli zbog amplifikacije nociceptivnih impulsa ili
njihove spontane pojave. U novijim prikazima naglasak se često
stavlja na ulogu NMDA receptora (6) i patološku reorganizaciju
u području stražnjih rogova leđne moždine (7).
Descendentna
dezinhibicija
podrazumijeva nedostatnu endogenu inhibiciju
nociceptivnog prijenosa ili njegovo patološko pojačanje. Kad
se govori o descendentnom sustavu za kontrolu boli, obično se
najprije pomišljana descendentne antinociceptivne utjecaje koji
djeluju na razini stražnjih rogova leđne moždine putem seroto-
ninergičkog i noradrenergičkog prijenosa te o interakciji tog su-
stava s GABA-ergičnim i opioidnim interneuronima (6). Budući
da sena svaki odneurotransmitoramože farmakološki utjecati u
smislu potenciranja njegova fiziološkog učinka, to čini teorijsku
osnovu za terapiju neuropatske, ali i nociceptivne boli. U raz-
matranjima patofiziologije neuropatske boli naglasak se obično
stavljanamehanizmekoji pridonosenastanku tog tipaboli (slika
1.). Međutim, mehanizmi nastanka boli uvijek su u interakciji s
mehanizmima koji osjet boli mogu modulirati, pa rezultat mo-
dulacije boli može biti njezino ublažavanje ili pojačavanje.
Simptomi i klinički znakovi neuropatske
boli
U neuropatskoj boli javlja se mnogo senzornih simptoma. Ne-
uropatska bol
spontana
je
bol
(bolni simptomi nisu izazvani
podražajem), bolesnici je doživljavaju poput žarenja, sijevaju-
će boli, udara struje ili uboda igle. Neuropatska je bol i
evoci-
rana bol
(izazvana podražajem, senzornom preosjetljivošću).
Evocirana bol uključuje mehaničku preosjetljivost (mehanič-
ka alodinija) i preosjetljivost na vrućinu i hladnoću (termička
alodinija). Gotovo uvijek postoji područje abnormalnog osjeta,
140
Barada A.
TABLICA 1.
Najčešće bolesti i oštećenja s neuropatskom boli
PERIFERNA NEUROPATSKA BOL
CENTRALNA NEUROPATSKA BOL
Bolna dijabetička polineuropatija
Postherpetička neuralgija
Trigeminalna neuralgija
Radikulopatija
Paraneoplastičke neuropatije
Polineuropatija kod kemoterapije
Postiradijacijska pleksopatija
Kompresivne neuropatije
Pos raumatske neuralgije
Fantomska bol
Upalna demijelinizacijska poliradikuloneuropatija
Alkoholna polineuropatija
Kompleksni regionalni bolni sindrom
Senzorna neuropatiija kod infekcije HIV-om
Bol nakon moždanog udara
Multipla skleroza
Parkinsonova bolest
Postiradijacijska mijelopatija
Bol nakon ozljede leđne moždine
Postishemička mijelopatija
Kompresivna mijelopatija kod spinalne stenoze
Siringomijelija
