Medicus 2013;22(2):139-144
kardiomiopatije zbog nedostatka vitamina u kroničnih al-
koholičara (2).
Moguća etiologija psihičkih smetnji
nastalih zbog nedostatka folata i
vitamina B12 u psihičkimporemećajima
U nedostatku folata i vitamina B12 zbog smanjenog unosa
prehranom ili smanjene resorpcije smanjuje se aktivnost
metionin sintetaze (MS) koja sudjeluje u pretvorbi homoci-
steina u S-adenozil metionin (SAM). SAM djeluje antidepre-
sivno, a homocistein u suvišku u novije se vrijeme povezuje
s mogućom etiologijom psihičkih poremećaja (3).
Vitamini skupine B u depresiji
Tiamin (B1) prvi je poznati vitamin topljiv u vodi, a ima djelo-
vanje koenzima. Dugotrajnimse kuhanjemhrane koja ga sadr-
žava može izgubiti tiamin. U mesu šarana i nekih drugih riba
nalazi se enzimtiaminaza koja razgrađuje vitaminB1. Zato kod
ljudi, ili društvenih skupina, koje jedu veliku količinu sirove
ribe može doći do manjka vitamina B1. U XIX. stoljeću bolest
beriberi pojavila se u „epidemijskim” razmjerima u Japanu,
Kini i južnoj Aziji (1). Deficit tiamina (vitamin B1) može pri-
donijeti pojavi simptoma depresije kao što su strah, nesanica,
konfuzija i promjenjivo raspoloženje (4). Manjak vitamina B2
(riboflavina) jedna je od najčešćih hipovitaminoza u prehrani
našeg stanovništva i povezuje se smalompotrošnjommlijeka i
mliječnih proizvoda. Trudnice i dojilje trebaju više riboflavina
(1). Riboflavin (vitamin B2) ima važnu ulogu u transformaciji
aminokiselina u neurotransmitere (4). U studiji na 3067 dječa-
ka i 3450djevojčicaudobi od 12do 15 godinauOkinavi (Japan),
unos riboflavina bio je obrnuto proporcionalan s depresivnim
simptomima u djevojčica, ali ne i u dječaka (5).Veća prevalen-
cija marginalne deficijencije riboflavina nađena je i u odraslih
depresivnih žena (uzorak 98medicinskih sestara) (6). Također
na uzorku od 865 žena za vrijeme trudnoće i poslije porođaja
nađeno je da umjerena potrošnja riboflavina može imati za-
štitnu ulogu protiv postpartalne depresije (7). Niacinamid (vi-
tamin B3) također je veoma važan za normalno funkcioniranje
živčanog sustava (4).On je potentni imunomodulator (8) i kao
takav smanjuje imunosnu disregulaciju koja nastaje u depresi-
ji. Piridoksin (vitamin B6) važan je za stvaranje serotonina čija
disregulacija ima ulogu u nastanku anksioznih i depresivnih
poremećaja (4). B6 u dozama do 100 mg/dan mogao bi imati
blagotvorno djelovanje u liječenju predmenstrualne depresije
(9).Cijanokobalamin (vitamin B12) izravno utječe na aktivnost
živčanih stanica, na replikacijuDNA i na tvorbu SAM-a (S-ade-
nozin-L-metionin) koji ima važnu ulogu u raspoloženju. Nje-
gov deficit može izazvati raznovrsne psihičke smetnje, osjećaj
kroničnog umora, nesanicu, neurološke teškoće i anemiju
(4). Folna kiselina nužna je za sintezu DNA te izravno utječe
140
BundaloD., Srkalović Imširagić A.
CH
3
HOMOCISTEIN
REDUKTAZA
MAT
Metionin sintetaza
- folat
CH2 - folat
metionin-
adenozin-
transferaza
folat
CH
3
S-adenozil-metionin (SAM)
CH
3
MS
- KOBALAMIN
(vitamin B
12
)
SLIKA 1.
DEFICIT FOLATA I VITAMINA B12 DOVODI DO SMANJENOG STVARANJA S-ADENOZIL-METIONINA I POVEĆANE RAZINE HO-
MOCISTEINA (PREUZETO S DOZVOLOM AUTORA PROF. DR. SC. MIRE JAKOVLJEVIĆA IZ “DEPRESIVNIH POREMEĆAJA – OD RANOG
PREPOZNAVANJA DO USPJEŠNOG LIJEČENJA”, IZDAVAČ PRO MENTE D.O.O. 2004.) (3).
