Početni simptomi multiple skleroze najčešće su subjektivne smetnje osjeta, smanjenje oštrine vida, gubljenje snage u jednom ili više ekstremiteta, dvoslike, poremećaji ravnoteže i vrtoglavice, smetnje kontrole mokrenja i stolice. Mogući su i poremećaji koordinacije pokreta, tremor, skandiran govor, pojava spasticiteta, mentalni poremećaji, depresivne tegobe.
Donosimo prikaz slučaja bolesnice u dobi od 36 godina koja ima dijagnozu relapsno-remitirajućeg oblika multiple skleroze (RRMS).
Akutna križobolje je najčešće uzrokovana akutnim mišićnim spazmom slabinske muskulature različitog stupnja koja može, ali i ne mora biti praćena protruzijom intervertebralnog diska. Bol kod akutne lumboishialgije se obično karakterizira poput tipične neurogene boli – osjećaj pečenja, žarenja, udara struje, zatezanja i sl. što bolesnici nikako ne mogu kupirati klasičnim ...
Prema epidemiološkim podacima, više od 90% ljudi je najmanje jednom u životu imalo glavobolju. Glavobolje su među najčešćim zdravstvenim tegobama, no ipak manje od 50% bolesnika potraži liječničku pomoć.
Grlobolja zna biti neugodna i vrlo bolna stoga pacijenti kad osjete grlobolju odmah reagiraju i traže pomoć. Ljekarnici imaju znanje i dostupnost lijekova u slobodnoj prodaji koji mogu pomoći u zbrinjavanju akutne virusne grlobolje i u ublažavanju drugih oblika grlobolja koje prvenstveno zbrinjavaju liječnici sa specifičnom terapijom.
Primjena antibiotika u trudnoći povezana je s povećanim rizikom od upala srednjeg uha i postavljanje ventilacijskih cjevčica u djeteta.
Giht se redovito javlja uz kardiovaskularne i metaboličke bolesti. Povećana incidencija metaboličkog sindroma, kronične bubrežne bolesti, hipertenzije, diabetesa melitusa, hiperlipidemije, koronarne bolesti, zatajenja srca, atrijske fibrilacije, cerebrovaskularnog inzulta i periferne vaskularne bolesti dokazana je u bolesnika s gihtom.
KMAT je izvrsna metoda za praćenje vrijednosti arterijskog tlaka, učinka terapije i za procjenu razvoja neželjenih kardiovaskularnih događaja i oštećenja ciljnih organa. Bolesnica je hipertoničar s metaboličkim sindromom i prema SCORE tablici spada u visokorizičnu skupinu za nastanak neželjenog kardiovaskularnog događaja.
Poznato je da šećerna bolest tipa 2 značajno povećava rizik od makrovaskularnih bolesti. Također je poznato da je prognoza kod tih bolesnika nakon preboljelog srčanog ili moždanog infarkta značajno lošija od sličnih bolesnika koji nemaju šećernu bolest tipa 2. Primjenom adekvatne farmakoterapije taj se rizik može smanjiti.
Fiksna kombinacija niske doze budezonida i formoterola u jednom inhaleru u terapiji održavanja i ublažavanja simptoma u akutnim pogoršanjima istom kombinacijom na režimu MART osigurava brzo olakšavanje simptoma i protuupalno djelovanje, poboljšava kontrolu bolesti, te sprječava daljnje pogoršavanje simptoma i razvoj egzacerbacija u bolesnika s astmom.
