x
x

Glavobolja u djece s fokalnim neurološkim znakovima u hitnoj službi

  Ana Balažin Vučetić, dr. med. specijalist pedijatar

  23.07.2014.

Nova studija objavljena u časopisu The Journal of Pediatrics pokazala je da djeca koja se prezentiraju glavoboljom s fokalnim neurološkim znakovima češće imaju glavobolju sekundarne etiologije, ako je ona bilateralna.

Glavobolja u djece s fokalnim neurološkim znakovima u hitnoj službi
Među djecom koja su se prezentirala u hitnoj službi s fokalnim neurološkim deficitom, kod onih koji su se prezentirali bilateralnom glavoboljom postojala veća šansa da je glavobolja sekundarne etiologije.

Nova studija objavljena u časopisu The Journal of Pediatrics pokazala je da djeca koja se prezentiraju glavoboljom s fokalnim neurološkim znakovima češće imaju glavobolju sekundarne etiologije, ako je ona bilateralna. 

Prevalencija bilo kojeg tipa glavobolje u djece varira od 37 do 51% i postupno se povećava tijekom adolescencije. Glavobolja je jedan od najčešćih razloga za konzultaciju u pedijatrijskim hitnim službama. Sustav trijaže je razvijen i prilagođen pedijatrijskoj populaciji kako bi se razlikovali hitni bolesnici od onih koji nisu hitni, što omogućuje prikladno zbrinjavanje. U djece s određenim neurološkim poremećajima, glavobolja može biti povezana s fokalnim neurološkim znakovima ili simptomima i upravo ova djeca predstavljaju pravi izazov kliničarima, s obzirom na mogućnost ozbiljne primarne bolesti.

Diferencijalna dijagnoza glavobolje s fokalnim neurološkim znakovima u djece uključuje glavobolju primarne etiologije, kao što je migrena s aurom i onu sekundarne etiologije, kao što su trauma, infekcija, vaskularni, neoplastični ili epileptični poremećaji. Dijagnostički kriteriji za migrenu definirani su prema ICHD-II (eng. International Classification of Headache Disorders–II revision). U djece postavljanje dijagnoze glavobolje zna biti izazovno, a neki od razloga za to uključuju loše opisivanje boli u djece i nekoliko periodičkih sindroma dječje dobi koji mogu biti česti prekursori migrene. Kao i kod odraslih, migrena se u djece klasificira u 2 velike podskupine, migrenu sa aurom i migrenu bez aure koja se uglavnom prezentira primarno fokalnim neurološkim deficitima, a kojima često prethodi ili koji su povremeno praćeni glavoboljom. Međutim, za razliku od odraslih, u djece migrena može trajati kraće od 4 sata, a u mlađe djece može biti i bilateralna.

Ova prospektivna studija provedena je kako bi se identificirali prediktori sekundarne glavobolje u djece koja su pregledana u hitnoj službi zbog neurološkog deficita. Uključila je bolesnike u dobi 6-18 godina, a trajala je ožujka 2009. god. do veljače 2012. god i provedena je u tercijarnom centru. Iz studije su bila isključena djeca koja su u anamnezi imala traumu, vrućicu ili neurokirurški zahvat. Konačna dijagnoza je postavljena nakon jedne godine praćenja. Primarni cilj je bio identificirati bilo koju razliku u učestalosti kliničkih znakova između djece kod kojih je konačna dijagnoza bila primarna glavobolja i onih kod kojih je postavljena dijagnoza sekundarne glavobolje.

Rezultati ove studije pokazali su da je od 101 uključenog bolesnika, u njih 66% dijagnosticirana primarna glavobolja (94% migrena s aurom), dok je kod njih 34% konačna dijagnoza bila sekundarna glavobolja (76.5% fokalna epilepsija). Multivarijatna analiza je otkrila da su djeca s bilateralnom lokalizacijom glavobolje imala veću šansu da je njihova glavobolja sekundarne etiologije (podešeni OR, 8.6; 95% CI, 3.2-23.2; P < .001).

U zaključku se navodi da je među djecom koja su se prezentirala u hitnoj službi s fokalnim neurološkim deficitom, kod onih koji su se prezentirali bilateralnom glavoboljom postojala veća šansa da je glavobolja sekundarne etiologije. Autori smatraju da su potrebne dodatne longitudinalne studije kojima bi se ispitalo može li se ovaj podatak koristiti u svakodnevnom zbrinjavanju bolesnika u hitnoj službi. 

J Pediatr. 2014;165:376-82.