x
x

Prikaz bolesnice: Crohnova bolest ili ulcerozni kolitis

  dr. Marija Čaklović , liječnik opće medicine

  27.05.2014.

Upalne bolesti crijeva imaju mnogo zajedničkih simptoma te ih je često teško razlikovati. Kod većine bolesnika periodi bez simptoma izmjenjuju sa periodima aktivne bolesti, a bolest je unatoč razvoju farmakoterapije za sada neizlječiva.

Prikaz bolesnice: Crohnova bolest ili ulcerozni kolitis

Uvod

Upalna bolest crijeva može se pojaviti u bilo kojoj životnoj dobi, ali najčešće započinje u dobi između 15. i 40. godine života. Crohnova bolest se nešto češće javlja kod žena, dok se ulcerozni kolitis javlja podjednako u oba spola. Upalne bolesti crijeva imaju mnogo zajedničkih simptoma te ih je često teško razlikovati. Kod kronične upalne bolesti crijeva manji broj bolesnika ima stalno prisutne simptome, dok se kod većine periodi bez simptoma (remisija) izmjenjuju sa periodima manifestacije bolesti (recidiv).

Upalne bolesti crijeva liječe se kortikosteroidima, aminosalicilatima, imunosupresivima, antibioticima, biološkim lijekovima, a po potrebi i operativnim putem.

Crohnova bolest može nastati u bilo kojem dijelu gastrointestinalnog trakta, a najčešće zahvaća distalni ileum i kolon. Za Crohnovu bolest  je karakteristična kronična transmuralna upala i izmjena segmenata "zdravog" i "bolesnog" crijeva (engl. skip lesions). Najčešći simptomi su proljev i bolovi u trbuhu. Moguć je nastanak apscesa, unutarnjih i vanjskih fistula kao i opstrukcija. Dijagnoza se postavlja  pomoću kolonoskopije ili irigografije.

Ulcerozni kolitis zahvaća rektum te se kontinuirano širi na ostatak debelog crijeva. Kod ulceroznog kolitisa nema slobodnih područja između područja upale, a upala je limitirana na sluznicu crijeva.

Prikaz bolesnice

Pacijentica rođena 1958. g., udana, majka dvoje djece, po zanimanju trgovac. Iz obiteljske anamneze: otac operirao rak grla, majka operirala žuč.

2002. godine pacijentica se javlja u ambulantu obiteljske medicine zbog učestalih stolica i intenzivnih tupih bolova u cijelom abdomenu više lijevo, popraćenih nadutošću. Pacijentica upućena gastroenterologu te je preporučena kolonoskopija  koju pacijentica nije učinila.
2003. g. pacijentica je od zadnjeg pregleda smršavila 21 kilogram, ima učestale stolice. U rujnu je učinjena kolonoskopija te se postavlja dijagnoza ulceroznog kolitisa. Učinjena je i gastroskopija te su pronađene promjene u smislu Ulceratio ventriculi reg. antralis. Preporuča se mesalazin 3x1 g, mebeverin 3x1 tbl kroz tjedan dana. Zbog bolova u trbuhu i sluzavih stolica bolesnica je hospitalizirana u rujnu 2003., bila na karenciji tri dana, primala 0.9 %  fiziološku otopinu, 5% hidrokortizonske klizme. Poboljšanog stanja otpušta se kući s preporukom da nastavi omeprazol 1x1 kroz 4 tjedna, mesalazin 3x1 g. Preporučenu terapiju pacijentica je povremeno uzimala.

2005. i 2006. g. operacija perianalnog apscesa.

2010. g. hospitalizirana zbog krvarenja iz donjeg segmenta probavnog trakta, čestih krvavih stolica što dovodi do revizije dijagnoze iz ulceroznog kolitisa u Crohnovu bolest sa perianalnom fistulom. Th: mesalazin 3x1 g., metilprednizolon 8 mg, azatioprin 3x50 mg, acidum folicum 2x1, pantoprazol 20 mg 1x1.

Pacijentica troši redovito preporučenu terapiju, povremeno ima bolove u trbuhu, te 5-6 proljevastih stolica dnevno.

2013. g. MR enterografija: descedentni i sigmoidni kolon ahaustrirani, suženi, zadebljane stijenke spikularnih krugova. Bez uvećanja limfnih čvorova.
MR rektuma: lijevostrana intersfinkterična perianalna fistula na 6 h bez komplikacija.
Kolonoskopija: aftozne promjene u terminalnom ileumu i kolonu, u analnom kanalu dva fistularna otvora.
Preporuka nastaviti dosadašnju terapiju, eventualno operativni zahvat.

Rasprava

Upalne bolesti crijeva imaju mnogo zajedničkih simptoma te ih je često teško razlikovati. Opisana bolesnica je od 2003. do 2010. vođena pod dijagnozom ulceroznog kolitisa. Tek 2010. se postavlja dijagnoza Crohnove bolesti.
Kod većine bolesnika periodi bez simptoma izmjenjuju sa periodima aktivne bolesti, a bolest je unatoč razvoju farmakoterapije za sada neizlječiva. Međutim, uz adekvatnu primjenu lijekova i kada je potrebno kiruršku terapiju, većina bolesnika dobro funkcionira te se uspješno adaptira. Mortalitet za ovu bolest je vrlo nizak.

Literatura

  1. Vrhovac B., Jakšić B., Reiner Ž., Vucelić B. Interna medicina, Ljevak 2008.
  2. MSD priručnik dijagnostike i terapije, drugo hrvatsko izdanje,  osamnaesto američko izdanje: Željko Ivančević, Zvonko Rumboldt, Mijo Bergovec, Vlatko Silobrčić, Ilija Kuzman, Davor Štimac, Ante Tonkić.

VEZANI SADRŽAJ > <