x
x

Prikaz bolesnice oboljele od shizofrenije liječene olanzapinom

  Mr. sc. Štefica Deuš, dr. med., specijalist pedijatrije

  18.02.2014.

Shizofrenija je jedna od najčešćih psihijatrijskih bolesti od koje obolijeva oko 1 % stanovništva. Shizofrenija u većine bolesnika počinje u dobi od 15. do 25. godine. Podjednako učestalo obolijevaju i žene i muškarci, a kod žena se simptomi pojavljuju nešto kasnije nego kod muškaraca. Donosimo prikaz pacijentice koja se dugi niz godina uspješno liječi od shizofrenije i zadovoljavajuće funkcionira u poslovnom i privatnom životu.

Prikaz bolesnice oboljele od shizofrenije liječene olanzapinom

Uvod

Glavna komponenta liječenja su antipsihotici koji prvenstveno inhibiraju aktivnost dopaminskih (ponekad i serotoninskih) receptora. Psihoterapija te strukovna i socijalna rehabilitacija također su važni u liječenju.

Shizofrenija je kronična mentalna bolest koja primarno pogađa sposobnost razmišljanja, karakterizirana otežanom percepcijom stvarnosti, promjenama ponašanja te slabim izražavanjem emocija. Najčešće manifestacije uključuju zvučne halucinacije, paranoju, bizarne deluzije ili neorganiziran govor i misli. Postoje značajne individualne razlike u kliničkoj slici, tijeku bolesti i odgovoru na terapiju kao i stupnju socijalne i radne (ne)sposobnosti.

Prvi se simptomi obično javljaju u mladih odraslih ljudi, s globalnom prevalencijom od 0,3 - 0,7 %. Dijagnoza se donosi na temelju promatranog ponašanja i pacijentovih iznesenih iskustava. Glavna komponenta liječenja su antipsihotici koji prvenstveno inhibiraju aktivnost dopaminskih (ponekad i serotoninskih) receptora. Psihoterapija te strukovna i socijalna rehabilitacija također su važni u liječenju. U ozbiljnijim slučajevima, gdje postoji opasnost ozlijeđivana sebe i drugih, može se javiti i potreba za prisilnom hospitalizacijom, iako su danas hospitalizacije rjeđe i traju kraće nego u prošlosti.

Klinička slika i podatci o pacijentu

Bolesnica rođena 1965. godine, liječi se od shizofrenije od 1989. godine.

Prvi put je liječena od 28. 7. do 22. 9. 1987. godine. Na liječenje u Bajnske Dvore je dopremljena kolima hitne medicinske pomoći radi upadnog ponašanja – klinička slika katatonog stupora (sumnje na psihotični proces).

Kod prijema je potpuno nekooperabilna, mrmlja po koju riječ, doima se kao da halucinira. Kontakt se ne uspostavlja. Kod prijema je febrilna – po tijelu ima nespecifičan osip. Radi navedenoga provedena terapija antibiotikom prema nalazu infektologa.

Iz anamneze saznajemo da jedjed po ocu psihijatrijski liječen (psihoza). Odrastala u uobičajenom obiteljskom ozračju. Rođena kao mlađa od dvoje djece u braku roditelja. Porod navrijeme, rani psihomotorni razvoj uredan. Godine 1972. imala lagani potres mozga (pad na asfalt) bez potrebe liječenja.

Redovno je završila srednju školu te upisala informatički fakultet. Položila sve ispite – ostao samo diplomski rad. Ponašanjem je mirnija i povučenija od vršnjaka.

Tjelesno zdrava. Imala jednu cistu na jajniku sa sporadičnim bolovima. Unatrag 6 mjeseci žali se na želučane smetnje. Obradom se potvrdio "spušteni želudac".

Uz pojavu želučanih tegoba, u ponašanju bolesnice primjećuje se sve naglašeniji strah i nemir, misaona odsutnost, postaje šutljiva, gleda u jednu točku.

Nalazi, tijek bolesti i liječenje

Opisuje se izrazito psihomotorno uzbuđenje, smeteni govor te u cijelosti smeteno, dezorganizirano ponašanje. U produktivnoj psihopatologiji spominju se živopisne slušne halucinacije.

Psihijatrijsko liječenje provodi se flufenazinom, a zbog pojave ekstrapiramidnog sindroma (kočenje) uveden je antiparkinsonik koji slabo kupira neželjene učinke psihofarmaka, radi čega je terapija flufenazinom promijenjena te je u terapiju uveden tioridazin, u retard formi od 30 mg. Tom terapijom je nastavljeno ambulantno liječenje.

U recidivu psihoze rehospitalizirana je na psihijatrijskom odjelu od 6. 9. do 7. 10. 1999. godine. Rehospitalizacija je uslijedila nekoliko dana nakon poroda, pod kliničkim nalazom katatonije – ali sada kao katatoni nemir. Opisuje se izrazito psihomotorno uzbuđenje, smeteni govor te u cijelosti smeteno, dezorganizirano ponašanje. U produktivnoj psihopatologiji spominju se živopisne slušne halucinacije. Na terapiju klasičnih psihofarmaka (haloperidol, promazin, diazepam) relativno brzo dolazi do stišavanja psihopatologije, uz postizanje dobre psihomotorne smirenosti i kritičnosti te sasvim adekvatno i kontrolirano ponašanje.

Na psihijatrijskom odjelu Opće bolnice, liječena je u listopadu 2002. godine. Od prethodne hospitalizacije sporadično je dolazila na kontrole, uzimala minimalne doze klasičnih psihofarmaka (haloperidol, flufenazin) uz praćenje liječnika obiteljske medicine.

Diplomirala je, radi kao učiteljica. Ističe da je brižna majka, a tijekom proteklih godina ulagala je napore da bude što bolja u svim segmentima života. Kontekst određenih relacija i odnosa povremeno pretjerano analizira, bez većeg emocionalnog angažiranja u pogledu istih. Na psihijatrijskim kontrolama u individualnom support psihoterapijskom tretmanu pokazuje dobar uvid u svoje poteškoće i načine prevladavanja istih.

Recidivu bolesti (2003. god.) ne prethode jasno prepoznatljivi fiziološki momenti dokumentirani u prve dvije epizode (infekt, porod), kao ni vanjski provokativni momenti, no sama ističe da se teže snalazi u novinama nastavnog programa.

Retrogradno možemo pratiti postupno mijenjanje ponašanja i promjenu duševnog zdravlja u svezi kojih se bolesnica javlja svom izabranom liječniku inzistirajući na somatskoj obradi, koja je i napravljena (s uključivo i vestibulogramom). Noć prije ove pretrage bolesnica ne spava, ujutro je dezorganizirana, psihomotorno jače agitirana. Kod dolaska ovdje upadnog ponašanja – klinička slika katatonog uzbuđenja – s ponašanjem prema naredbama (slušne halucinacije) i strahom da će se nešto dogoditi.

U ovoj hospitalizaciji izdiferencirana je dijagnoza duševne bolesti – SCHIZOPHRENIA (F20), a u terapiju je uveden olanzapin u dnevnoj dozi od 15 mg.

Od tada na ovamo bolesnica troši olanzapin (Olandix). Dnevna doza lijeka se u ambulantnim kontrolama prilagođava oscilacijama stanja duševne bolesti, a kreće se od 5 do 15 mg dnevno.

Rasprava i zaključci

U zahtjevnim životnim situacijama (novine u nastavi, pripreme za nastavu novih, promijenjenih programa) kada dolazi do slabljenja razine psihičkog statusa, terapija se pojačava na način da bolesnica bude dostatno organizirana kako bi mogla odraditi svoj posao bez bolovanja.

Bolesnica boluje od duševne bolesti od 1989. godine. Uz bolest i liječenje, završila je studij, diplomirala, udala se, zaposlila, majka je jednog djeteta, zadovoljavajuće funkcionira na poslu (učiteljica). Tijekom dugotrajne bolesti, bolesnica je u jednom periodu dobre remisije pokušala izbaciti "terapiju održavanja" psihofarmakom, samo uz psihoterapijsku potporu, što rezultira recidivom bolesti.

U zahtjevnim životnim situacijama (novine u nastavi, pripreme za nastavu novih, promijenjenih programa) kada dolazi do slabljenja razine psihičkog statusa, terapija se pojačava na način da bolesnica bude dostatno organizirana kako bi mogla odraditi svoj posao bez bolovanja uz kontinuiranu primjenu olanzapina (Olandix).

Bolesnica s 25. godišnjim psihijatrijskim liječenjem na opisani način, zadovoljavajuće funkcionira u svim segmentima života: na obiteljskom planu u ulozi majke i supruge, a na profesionalnom planu na poslovima učiteljice (rad sa djecom, nastava).

Mr. sc. Štefica Deuš, dr. spec. psihijatrije

OB Varaždin

Literatura

1. Marija Fuerst, Psihologija, Zagreb, 1994.

2. Ostojić D. Prva epizoda shizofrenije – važnost ranog otkrivanja bolesti: što o tome trebaju znati socijalni radnici? Ljetopis socijalnog rada 2012;19:53-72

3. "Schizophrenia" Concise Medical Dictionary. Oxford University Press, 2010. Oxford Reference Online. Maastricht University Library. 29. lipnja 2010.

4. Becker T, Kilian R. "Psychiatric services for people with severe mental illness across western Europe: what can be generalized from current knowledge about differences in provision, costs and outcomes of mental health care?". Acta Psychiatrica Scandinavica 2006;429:9–16.

OGLASI
GastalAndol PROMaxflu
VEZANI SADRŽAJ > <
OGLAS
Maxflu
ONLINE TEČAJ

Pristupite online
testiranju: