x
x

Uporaba olanzapina u liječenju shizofrenije

  prim.dr.sc. Branka Aukst Margetić, psihijatar, subspecijalist biologijske psihijatrije

  08.03.2013.

Olanzapin je antipsihotik druge generacije, a prema kemijskoj strukturi je tienobenzodiazepinski derivat s receptorskim profilom sličnim klozapinu. U usporedbi s klozapinom olanzapin ima jači antagonistički učinka na dopaminske D2 receptore. On je i antagonist dopaminskih receptora D1,D2,D3 i D4, serotoninskih receptora 5-HT2A, 5-HT2C, muskariniskih receptora M1 M2 M3 i M4 , alfa1 adrenergičkog, te histaminskog H1 receptora.

Uporaba olanzapina u liječenju shizofrenije

Osim toga, olanzapin pokazuje relativno niski afinitet za serotoninski 5-HT1, GABAA, beta-adrenergičke receptore kao i benzodiazepinske receptore. Terapijski raspon 10-20 mg olanzapina okupira 70-80% D2 receptora, a 5HT2 receptori saturirani su preko 80% i kod doze od 5 mg/dnevno.
Olanzapin se metabolizira preko citokroma P450 i to izoenzima 1A2 i 2D6 (manje značajan put). Metabolizam lijeka može biti povećan ili smanjen lijekovima koji induciraju (kao npr. pušenje) ili inhibiraju (kao npr. fluvoksamin ili ciprofloksacin) aktivnost enzima CYP 1A2 (1).
Niz kliničkih studija ustvrdilo je učinkovitost olanzapina u usporedbi s placebom kao i tipičnim i drugim atipičnim antipsihoticima u liječenju shizofrenije (2).
Vezno uz liječenje shizofrenije APA u smjernicama za liječenje ( 3) definira u tom smislu tri faze shizofrenije: akutnu, fazu stabilizacije i stabilnu fazu.

Olanzapin u akutnoj fazi bolesti

Olanzapin je učinkovit u liječenju opće psihopatologije i pozitivnih simptoma shizofrenije. Olanzapin nedvojbeno dovodi do poboljšanja tzv. sekundarnih negativnih simptoma.

Akutnu fazu karakteriziraju sumanutosti i halucinatorna doživljavanja i u skladu s tim poremećeno ponašanje, uz to se javljaju i anksiozni i depresivni simptomi. Cilj liječenja je suzbijanje tih simptoma, a najefikasniji način je upravo uporaba anitpsihotika (4). Placebo-kontrolirane studije konzistentno su ukazale da je olanzapin učinkovit u liječenju opće psihopatologije i pozitivnih simptoma shizofrenije. Olanzapin nedvojbeno dovodi do poboljšanja tzv. sekundarnih negativnih simptoma (vezanih uz učinak dopaminske bolokade D2 receptora), dok je vezano uz primarne negativne simptome studije nekonzistente. Meta analizom Tollefsona i sur . utvrdili su da olanzapin u suporedbi s haloperidolom ima bolju učinkovitost u liječenju opće psihopatologije, pozitivnih i negativnih simptoma(5). I meta-analiza Daviesa i sur (6) pokazala je, uz neke druge atipične antipsihotike, bolju učinkovitost olanzapina u odnosu na haloperidol

Olanzapin u fazi stabilizacije i stabilnoj fazi liječenja

Olanzapin se u kontinuiranom liječenju shizofrenije pokazao superiornim u odnosu na haloperidol i placebo, a jednako učinkovit kao risperidon.

Većina pacijenta oboljelih od shizofrenije po prekidu uzimanja antipsihotika "relapsira". Čak je i u oboljelih od prve epizode psihoze stopa relapsa nakon prekida uzimanja antipsihotika preko 80% u pet godina nakon postignute remisije (7). Tendencija je stoga nastavili liječenje anitpsihotikom koji je dobro podnošljiv, a kontrolira simptome jednako dobro kao u akutnoj fazi. U stabilnoj fazi bolesti cilj je spriječiti relaps. Olanzapin se u kontinuiranom liječenju shizofrenije pokazao superiornim u odnosu na haloperidol i placebo, a jednako učinkovit kao risperidon (8). Zajedničkom analizom podataka triju studija utvrđeno je da je u bolesnika kontinuirano liječenih olanzapinom stopa relapsa tijekom godinu dana iznosila 19,7%, što je značajno manja stopa relapsa u odnosu na stopu relapsa u oboljelih od shizofrenije kontinuirano liječenih haloperidolom koja je iznosila 28% (9).

U tzv. CATIE studiji (Clinical Antipsychotic Trials of Intervention Effectiveness) stopa diskontinuacije pacijenta na olanzapinu (bilo zbog nesuradljivosti ili želje pacijenta za promjenom lijeka ) tijekom 18 mjeseci u pacijenta na olanzapinu bila je 64%, značajno niže no na drugim atipičnim antipsihoticima (10). Do prestanka liječenja olanzapinom je dolazilo većim dijelom zbog metaboličkih nuspojava, nego zbog neučinkovitosti. Ovako visoka stopa prestanka liječenja pojedinim lijekom je i zbog populacije pacijenta koji su iza sebe imali oko 15 god liječenja različitim antipsihoticima.

U fazi dva CATIE studije pacijenti koji su prestali uzimati lijek u prvoj fazi studije bili su randomizirani na klozapin ili neki od atipičnih antipsihotika koji ranije nisu uzimali. Stopa diskontinuacije bila je za klozapin 56% praćena stopom od 76% za olanzapin, 86% za risperidon i 93% za kvetiapin (11).

Učinak na kognitivne funkcije

Nekoliko studija je do sada ispitalo učinak olanzapina na kongitivne funkcije. Olanzapin je u usporedbi s haloperidolom značajno poboljšavao motornu funkciju, verbalnu fluentnost, neverbalnu fluentnost, prisjećanje, opće izvršne funkcije i pažnju (12, 13, 14). Klinički značaj ovog poboljšanja ipak nije još sasvim jasan te su potrebne dalje studije (15).

Doziranje

U kliničkoj uporabi preporučuje se početna doza od 10 mg navečer koja se može dalje titrirati vezano uz tolerabilnost i terapijski učinak. Lijek se daje obično u jednoj dozi prije spavanja jer je vrijeme polueliminacije olanzapina oko 33 h. Opisano je i davanje viših doza do 60mg/dan u pacijenata rezistentnih na liječenje (16)

Nuspojave

Tijekom započinjanja terapije olanzapinom treba pripaziti na razvoj ekstrapiramidnih nuspojava, ortostatske hipotenzije i refleksne tahikardije, te sedacije. Antagonizam dopaminskih receptora povezan je s terapijskim učinkom olanzapina, ali i s mogućnošću pojave ekstrapiramidnih nuspojava. Antagonizam muskarinskih acetilkolinskih receptora je povezan s antikolinergičkim nuspojavama kao što su suha usta i konstipacija, ali može suprimirati ili smanjiti pojavu ekstrapiramidnih nuspojava tijekom liječenja. I kod liječenja olanzapinom je moguća pojava tardivne diskinezije, no njena indicencija je značajno niža no kod antipsihotika prve generacije (Woerner i sur., 2011 17). Opisana je pojava malignog neuroleptičkog sindroma kao i kod drugih antipsihotika (Kogoj i Velikonja, 2003 18).

Najznačajnija nuspojava olanzapina je povećanje težine, te čini se neovisno o tome, razvoj intolerancije glukoze i šećerne bolesti. Prosječan porast težine je oko 7 kg. Oko 20% pacijenata ne dobiva na težini. Potrebno je monitoriranje težine, abnormalnost metabolizma glukoze i hiperlipidemije (1). Antagonizam receptora H1 izaziva sedaciju i može izazvati debljanje. I antagonističko djelovanje na serotoniske 5-HT2C i dopaminske D2 receptore također je povezano s debljanjem i pojačanim apetitom. Olanzapin može imati i antiemetični učinak zbog blokade nekoliko receptora (acetilkolinksih , dopaminskih, histaminskin i 5-HT3). Kod primjene olanzapina moguć je i najčešće prolazni porast prolaktina (19).

Zaključno možemo reći da je olanzapin učinkovit i siguran lijek u oboljelih od shizofrenije i srodnih psihotičnih poremećaja.

Literatura

1. Janicak PG, Marder SR, Pavuluri MN. Principles and practice of psychopharmacotherapy , Lippicot Williams &Wilkins Philadelphia 2011
2. O'Donnell C, Donohoe G, Sharkey L, Owens N, Migone M, Harries R, Kinsella A, Larkin C, O'Callaghan E. Compliance therapy: a randomised controlled trial in schizophrenia. BMJ 2003; 327, 834.
3. Lehman AF, Kreyenbuhl J, Buchanan RW, Dickerson FB, Dixon LB, Goldberg R, Green-Paden LD, Tenhula WN, Boerescu D, Tek C, Sandson N, Steinwachs DM. The Schizophrenia Patient Outcomes Research Team (PORT): Updated Treatment Recommendations 2003. Schizophrenia Bulletin 2004;30:193-217
4. Leucht S, Komossa K, Rummel-Kluge C, Corves C, Hunger H, Schmid F, Asenjo Lobos C, Schwarz S, Davis JM. A meta-analysis of head-to-head comparisons of second-generation antipsychotics in the treatment of schizophrenia. Am J Psychiatry 2009;166: 152-163.
5. Tollefson GD, Sanger TM, Lu Y, Thieme ME: Depressive signs and symptoms in schizophrenia: a prospective blinded trial of olanzapine and haloperidol. Arch Gen Psychiatry 1998; 55:250-258
6. Davis JM, Chen N, Glick ID. (2003). A meta-analysis of the efficacy of second-generation antipsychotics. Arch Gen Psychiatry 2003; 60: 553-64.
7. Gitlin M, Nuechterlein K, Subotnik KL, Ventura J, Mintz J, Fogelson DL, Bartzokis G, Aravagiri M: Clinical outcome following neuroleptic discontinuation in patients with remitted recent-onset schizophrenia. Am J Psychiatry 2001; 158:1835-1842
8. Miller A L, Hall CS, Buchanan RW, Casey DE, Davis JM, Kane JM, Lieberman JA, Schooler NR, Covell N, Stroup S, Weissman EM, Wirshing DA, Hall CS, Pogach L, Pi-Sunyer X, Bigger JT Jr, Friedman A, Kleinberg D, Yevich SJ, Davis B, Shon S. The Texas Medication Algorithm Project antipsychotic algorithm for schizophrenia: 2003 update. J Clin Psychiatry 2004; 65: 500-8.
9. Tran PV, Dellva MA, Tollefson GD, Wentley AL, Beasley CM Jr: Oral olanzapine versus oral haloperidol in the maintenance treatment of schizophrenia and related psychoses. Br J Psychiatry 1998; 172:499-505
10. McEvoy JP, Lieberman JA, Stroup TS, Davis SM, Meltzer HY, Rosenheck RA, Swartz MS, Perkins DO, Keefe RS, Davis CE, Severe J, Hsiao JK; CATIE Investigators. Effectiveness of clozapine versus olanzapine, quetiapine, and risperidone in patients with chronic schizophrenia who did not respond to prior atypical antipsychotic treatment. Am J Psychiatry. 2006;163(4):600-10.
11. Lieberman JA, Schooler NR, Covell N, Stroup S, Weissman EM, Wirshing DA, Hall CS, Pogach L, Pi-Sunyer X, Bigger JT Jr, Friedman A, Kleinberg D, Yevich SJ, Davis B, Shon Physical health monitoring of patients with schizophrenia. Am J Psychiatry, 2004; 161: 1334-49.
12. Bilder RM, Goldman RS, Volavka J, Czobor P, Hoptman M, Sheitman B, Lindenmayer JP, Citrome L, McEvoy J, Kunz M, Chakos M, Cooper TB, Horowitz TL, Lieberman JA: Neurocognitive effects of clozapine, olanzapine, risperidone, and haloperidol in patients with chronic schizophrenia or schizoaffective disorder. Am J Psychiatry 2002; 159:1018-1028.
13. Purdon SE, Jones BD, Stip E, Labelle A, Addington D, David SR, Breier A, Tollefson GD (Canadian Collaborative Group for Research in Schizophrenia): Neuropsychological change in early phase schizophrenia during 12 months of treatment with olanzapine, risperidone, or haloperidol. Arch Gen Psychiatry 2000; 57:249-258
14. Smith RC, Infante M, Singh A, Khandat A: The effects of olanzapine on neurocognitive functioning in medication-refractory schizophrenia. Int J Neuropsychopharmacol 2001; 4:239-250
15. Ellenbroek BA(2012) Psychopharmacological treatment of schizophrenia: What do we have,and what could we get? Neuropharmacol 2012; 62: 1371-1380.
16. Lerner V. High-dose olanzapine for treatment-refractory schizophrenia. Clin Neuropharmacol 2003; 26:58-61
17. Woerner MG, Correll CU, Alvir JMJ, Greenwald B, Delman H, Kane JM. Incidence of Tardive Dyskinesia with Risperidone or Olanzapine in the Elderly: Results from a 2-Year, Prospective Study in Antipsychotic-Naïve Patients Neuropsychopharmacology 2011; 36: 1738-1746
18. Kogoj A, Velikonja I. Olanzapine induced neuroleptic malignant syndrome-a case review.Human Psychopharmacology: Clinical and Experimental 2003;18: 301-309
19. Marder SR, Essock SM, Miller AL. Buchanan RW, Casey DE, Davis JM, Kane JM, Lieberman JA, Schooler NR, Covell N, Stroup S, Weissman EM, Wirshing DA, Hall CS, Pogach L, Pi-Sunyer X, Bigger JT Jr, Friedman A, Kleinberg D, Yevich SJ, Davis B, Shon S. Am J Psychiatry. 2004;161:1334-49

OGLASI
GastalMaxfluMaxirino
VEZANI SADRŽAJ > <
OGLAS
Maxflu
ONLINE TEČAJ

Pristupite online
testiranju: