x
x

Lječilište Bizovačke toplice – balneološki pogled

  Radmila Khaznadar, dr. med., spec. fizijatar

  25.06.2012.

Lječilište Bizovačke toplice je jedno od najmlađih toplica u našoj zemlji. Od prije točno 42 godine, od kada je slučajno pronađena, koristi se njegova termomineralna voda u zdravstvene i lječilišne svrhe.

Lječilište Bizovačke toplice – balneološki pogled

Zahvaljujući ovom prirodnom ljekovitom činitelju do danas su opstale i Bizovačke toplice u koje dolaze ljudi iz svih krajeva naše zemlje, pa i drugih zemalja. Ova voda ima vrlo dobre balneološke karakteristike. Ta visoko mineralna, hipertona, kloridna vruća voda sa sadržajem joda iznad 1 mg/l, vrlo je rijetka u svijetu. Poznato je da je još ima na jednom mjestu u Austriji, te Češkoj i Poljskoj. Blagodati balneoterapije ovom vodom poznate su i priznate od prvog dana njene primjene, sve do danas.

Uvod

Od 01. srpnja 2011. godine, sklopljen je ugovor s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje, te ova Ustanova dobiva i službeno naziv „Lječilište Bizovačke toplice“ u kojoj se provodi bolnička i specijalističko – konzilijarna zdravstvena zaštita fizikalnom medicinom i rehabilitacijom bolesnika oboljelih od akutnih i kroničnih bolesti. Broj ugovorenih postelja s HZZO-om u Lječilištu je 100.

Bizovačke toplice smještene su na jugozapadnom kraju mjesta Bizovac, koji se nalazi 20 km zapadno od Osijeka na Podravskom prometnom pravcu Zagreb - Našice - Osijek. Dokaz da se ovdje živjelo i u pretpovijesno vrijeme, pronalazak je ostave s 332 dobro očuvana predmeta iz srednjeg brončanog doba, koju je 1885 na njivi Lepodrevci izorao jedan bizovački seljak.

Srednjevjekovni naziv mjesta bio je Byezafalva i bio je vlasništvo Viteškog reda sv. Ivana Jeruzalemskog. U popisu Požeškog sandžaka iz 1579. godine stoji zapis o selu Bisofzy s osam kuća, koja je tijekom turske vladavine pripadalo kadiluku Osijek i nahiji Karas. Od 1721. godine Bizovac je u posjedu valpovačkog vlastelinstva.

Zagrebačko poduzeće Ina - Naftaplin je u ovom području tragalo za novim izvorima nafte i zemnog plina. 03. kolovoza 1970. godine je, iz jedne od bušotina, s dubine od 1862 metra, prsnula vrela voda.

Ta je slana, bezbojna tekućina promijenila budućnost jednog gotovo nepoznatog sela slavonske ravnice. Ono je postalo izvorište davno nestalog Panonskog mora, na koje su pristizali ljudi iz okolnih sela i gradova, te se kupali u poljskim kanalima. Voda se iz bušotine odvodila cijevima do jarka, gdje je vruća voda izbijala na mahove u jakom mlazu i padala u jarak. Tako se voda prirodno hladila i bila prikladna za kupanje. Ovi poljski kanali, u koje se iz utrobe zemlje sliva topla voda, postali su prepuni ljudi koji su tu tražili ozdravljenje. Utvrđeno je da se ove velike zalihe vode mogu eksploatirati dvadeset godina bez umjetnog pritiska, a još sto daljnjih godina pumpanjem. Ova izuzetna voda ima skoro tri puta više soli nego morska, a uz to ima željeza, joda i drugih minerala. Neki su mislili da je riječ o nekoj žili povezanoj s Harkanjem u Mađarskoj, ali voda u Harkanju nije slana.
S hidrogeološkog stanovišta, prema analizama ovog područja, mogu se izdvojiti dva značajnija akvifera i to: 1) akvifer termalne vode u temeljnom gorju s naslagama vukovarske formacije (miocen) i 2) akvifer termalne vode u osječkim pješčenjacima, vinkovačke formacije (pliocen).

Postojalo je više bušotina ljekovite vode, a reguliranje pritiska za njeno nesmetano korištenje, izvršila je Ina - Naftaplin, koja je postavila i poseban cjevovod za toplu vodu.

Proizvodnja termalne vode u Bizovcu počela je na bušotini Bizovac - 2 koja je u početku davala veliku količinu vode (23,5 m³/h). Zbog pada dotoka vode otvorena je bušotina Bizovac - 4 koja se i danas koristi. Ove dvije bušotine pripadaju micenskom akviferu. Od 1983. godine koristi se i voda s izvora Slavonka - 1 koja pripada plićem akviferu osječkih pješčanika i ima visoku temperaturu od 84°C, te time ulazi u područje termo - terapije.

Prvi betonski bazen izgrađen je 1975. godine i najnužniji prateći objekti, te se geotermalna voda preusmjeravala u bazene. 1990. godine otvoren je Hotel Termia - kao hotel visoke „B" kategorije s 205 postelja. Postepeno su izgrađeni i bazeni te sportsko - rekreacijski tereni, kao i zdravstvena ustanova Poliklinika „Bizovačke toplice - medicinska rehabilitacija" koja pod tim nazivom djeluje od 1995. godine do prošle godine. Naime, od 01. srpnja 2011. godine, sklopljen je ugovor s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje, te ova Ustanova dobiva i službeno naziv „Lječilište Bizovačke toplice" u kojoj se provodi bolnička i specijalističko - konzilijarna zdravstvena zaštita fizikalnom medicinom i rehabilitacijom bolesnika oboljelih od akutnih i kroničnih bolesti. Broj ugovorenih postelja s HZZO-om u Lječilištu je 100. Tako su Bizovačke toplice postale najmlađe lječilište u Hrvatskoj.

Ukupan broj zaposlenih ljudi u Lječilištu je 40. Od zdravstvenog osoblja to su 11 srednjih fizioterapeuta, 8 viših fizioterapeuta, 4 medicinske sestre, jedan stalno zaposlen liječnik fizijatar, te 4 liječnika fizijatra koji rade ugovorom o djelu.

Ovaj najveći istočno hrvatski zdravstveni i turistički kompleks danas čine Hotel Termia i stari hotel Toplice, geotermalno kupalište s tri zatvorena bazena s različitom temperaturom vode, dva bazena na otvorenom, te kupališni objekt Aquapolis s nizom kupališnih sadržaja. U neposrednoj okolini bazena nalaze se sportski i rekreativni tereni.


Balneoterapija u lječilištu Bizovačke toplice

Termomineralna voda u Bizovačkim toplicama je balneološki hipertermalna, mineralna, fluorna, jodna, natrij hidrokarbonatna, kloridna voda. Ima ugodan miris koji blago podsjeća na naftu. Mineralizacija je 3880 mg/l, a sastav joj je prikazan na Tablici 1. Sve dosadašnje analize Zavoda za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju Medicinskog fakulteta sveučilišta u Zagrebu i Zavoda za javno zdravstvo u Osijeku su potvrdile da je ova termomineralna voda jedinstvena u svijetu i najtoplija jodna hipertermalna voda slanjača u Europi.

Slane jodne vode se od davnina koriste za liječenje kao tople ili vruće kupke, te udisanjem, grgljanjem, rjeđe pijenjem. Povoljan sastav, toplina i bogata mineralizacija ove vode osobito su korisne za liječenje bolesti i ozljeda lokomotornog sustava. Temperatura vode je 84°C, a primjenjuje se rashlađena, te djeluje smirujuće na bol i grčeve mišića.

Natrij klorida ima 2g/l, pa ta hipotona otopina putem podražajnog utjecaja djeluje na samu kožu, utječe na živčani sustav i dovodi do promjena u metabolizmu, smanjenja boli i smirivanja živčane napetosti.

Hidrogenkarbonati dovode do proširenja krvnih žila, pospješuju krvnu struju te omogućuju postizanje toplinskog efekta i kod niže temperature kupke (što je važno kod visokog krvnog tlaka).

Joda ima 3 mg/l i vrlo je važan element koji djeluje podražajno na kožu i sluznice, na štitnu žlijezdu, ima stimulativni utjecaj na perifernu cirkulaciju a time i smirivanje upalnih procesa u reumatskih bolesnika. Jod je također i sredstvo za iskašljavanje, te djeluje na bolju prokrvljenost i rad srca, na krvni tlak, a brom pospješuje njegovo djelovanje.

Fluor s 4,1 mg/l je važan element za kvalitetu kostiju i zubi. U vodi još ima i litija, kalcija, magnezija, stroncija, barija, aluminija, silicijeve kiseline i sumporovodika.

Radioaktivnost je 0,69 Mj=0,25 nC/l, što je u dozvoljenim granicama.

Fizikalna terapija

U Lječilištu Bizovačke toplice nalaze se prostori gdje se provodi fizikalna terapija ambulantnih i stacionarnih smještenih bolesnika, a korisnici usluga mogu koristiti usluge hotela za smještaj. Zdravstvena služba koristi prostor od oko 1200 m² u kompleksu zgrada hotela, od čega 450 m² čine prostori hidroterapije i bazena. Tu su i dvorane za kineziterapiju sa različitim pomagalima, sistemi za podvodnu masažu, elektroterapiju (dijadinamske, interferentne, ultrapodražajne, galvanske struje, magnetoterapija i dr.), termoprocedure (ultrazvuk, laser, infracrvene i ultraljubičaste zrake, parafin, led...), limfomat za limfnu drenažu. Hidrogimnastika se provodi u dva bazena s termomineralnom vodom, u kadama, a ostali bazeni su s običnom kloriranom grijanom vodom u Aquapolisu. Temperatura vode u bazenima s termomineralnom vodom je u zimskom periodu od 34 - 37°, a u ljetnom periodu nije viša od 34 °C. Temperatura rashlađenog bazena s termomineralnom vodu je u zimskom periodu 31-32°C, a ljeti je 25-27°C. U bazenima Aqupolisa, gdje  je obična klorirana voda, temperatura vode je 30°C.

Medicinske indikacije za fizikalnu rehabilitaciju u Bizovačkim toplicama

Srčani bolesnici i neki neurološki bolesnici koriste termomineralnu vodu koja je rashlađena na prikladnu temperaturu, tj. koriste više povoljan sastav vode nego toplinu.

• bolesti i ozljede mišićno - koštanog sustava i degenerativne bolesti zglobova i kralježnice, bolesti kao posljedice ozljeda, nakon operacija lokomotornog sustava, upalne reumatske bolesti u neaktivnoj fazi, rehabilitacija sportskih ozljeda i sindromi prenaprezanja.
• oštećenje perifernog i središnjeg živčanog sustava, rehabilitacija kroničnih bolnih stanja, ozljede mozga i kralježnične moždine te perifernih živaca, druge neurološke bolesti (multipla skleroza, polineuropatija i cerebralna paraliza).
• kožne bolesti - psorijaza, gdje je u ranijem ispitivanju kod 80% oboljelih došlo do smanjena kožnih promjena.
• ginekološke i neke druge bolesti.
Kontraindikacije za liječenje našom termomineralnom vodom su nespecifične, inače poznate u fizikalnoj medicini, a to su teže kardiološke bolesti, srčana dekompenzacija, akutne bolesti, febrilna stanja, otvorene rane, teško opće stanje i slično. Srčani bolesnici i neki neurološki bolesnici koriste termomineralnu vodu koja je rashlađena na prikladnu temperaturu, tj. koriste više povoljan sastav vode nego toplinu.

Zaključak

Podsjetivši se kratko definicije balneologije, znamo da je ona medicinska znanost koja proučava prirodne ljekovite činitelje, njihova djelovanja, načine i rezultate primjene na bolesni i zdravi ljudski organizam. Stoga, termomineralna voda koristi i osobama koje nisu bolesne, ali im je potreban odmor i oporavak te određeni stupanj medicinskog tretmana u cilju obnavljanja fizičke i psihičke snage, a time i radne sposobnosti. Zdravlje i funkcionalna sposobnost naših ljudi nam je na prvom mjestu, stoga je neprihvatljiva nebriga i nezainteresiranost za prirodne ljekovite izvore, koje nam je sama priroda servirala gotovo na pladnju.
Nadamo se da će Lječilište Bizovačke toplice, zbog svoje iznimne termomineralne vode, nadjačati sve teškoće pred sobom, te opstati kao jedinstveni otok u Panonskom moru.

Literatura

1. Zdravstveni turizam u Hrvatskoj, Akademija medicinskih znanosti Hrvatske, Knjiga izlaganja na znanstvenom skupu Veli Lošinj, 7.-9. rujna 2001., Zagreb, 2001.
2. Razvoj Bizovačih toplica kao medicinsko - rehabilitacijskog i turističko- rekreacijskog kompleksa u kontekstu razvoja Slavonsko - Baranjske regije. Bizovac: RO „Bizovačke toplice ¨ : 1986.
3. Kesak - Ursić Đurđica, dr. med. spec. fizik. med. i reh.: Ljekoviti činitelji Bizovačkih toplica. U: AMZH, knjiga izlaganja na znanstvenom skupu u Stubičkim Toplicama.
4. Projekt ekonomske opravdanosti ulaganja sredstava u eksploataciju izvora mineralne hipertermne - jodno slanih voda kod Bizovca, općina Valpovo. Osijek: Ekonomski institut Osijek. 1971.
5. Kesak - Ursić Đ, Radanić R. Poliklinika „Bizovačke toplice - medicinska rehabilitacija". U: Bobinac - Georgievski A, Domljan Z, Martinović - Blahović R, Ivanišević G, ur. Fizikalna medicina i rehabilitacija u Hrvatskoj. Zagreb: Hrvatski liječnički zbor. Hrvatsko društvo za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju, Naklada Fran. 2000:469-470.
6. Programsko - tehnološke i organizacijsko - kadrovske osnove etapnog razvoja RO „Bizovačke toplice". Zagreb: Zavod za primijenjenu kineziologiju, Fakultet za fizičku kulturu Sveučilišta u Zagrebu. 1988.