x
x

Vaskularne bolesti i glavobolja

  prof. dr. sc. Marina Titlić, dr. med. specijalist neurolog

  07.05.2012.

Vaskularne bolesti mozga često su udružene s glavoboljom. Smatra se da vaskularnu podlogu ima migrena koja je često povezana s moždanim udarom, kao i operacije vratnih krvnih žila (karotida), arterio-vesnke malformacije, oštećenja stijenke krvnih žila vrata, tromboza krvnih žila mozga (vena), povišeni krvni tlak i druge bolesti krvnih žila.

Vaskularne bolesti i glavobolja

Migrena i moždani udar

Migrenski napadi mogu ostaviti i trajna oštećenja mozgovine u vidu cerebralnih infarkcija. To se česte infarkcije koje nalazimo u mlađih ljudi, posebno žena. Istraživanja su pokazala da je migrena čimbenik rizika nastanka moždanog udara.

Nasljedne bolesti koje imaju za posljedicu ishemijska oštećenja

Poznate su rijetke nasljedne bolesti mozga koje uzrokuju vaskularne poremećaje mozga uz prateću glavobolju. Rijetke genske bolesti su MELAS i CADASIL koje uzrokuju ishemijska oštećenja mozgovine. MELAS je mitohondrijalna encefalopatija sa laktičnom acidozom i pojavom moždanih udara. CADASIL je cerebralna autosomno dominantna arteriopatija sa subkortikalnom infarkcijom i leukoencefalopatijom. O mogućnosti pojave ovih bolesti posebno treba voditi računa kod mlađih ljudi s ishemijskim oštećenjima mozga.

Oštećenja bijele tvari mozga

Oštećenja bijele tvari mozgovine manifestiraju se prikazom pomoću magnetne rezonancije (MRI) mozga, dok se s pomoću kompjutorizirane tomografije (CT) ne prikazuje. Ovakve promjene često vidimo u bolesnika s migrenom i potrebno ih je razlikovati od drugih oštećenja mozga. Ovakve promjene nalazimo i u bolesnika s vaskulitisom i sl.

Glavobolja i moždani udar

Bolesnici se žale na tupu, muklu bol glave. Glavobolja je najčešće jednostrana i traje duže od 24 sata.

Glavobolja je udružena s moždanim udarom. Nastaje zbog podražaja trigeminovaskularnog sustava. Glavobolja najčešće nastaje udružena s hemoragijskim moždanim udarom, rjeđe kod tranzitornih ishemijskih ataka (TIA), a najrjeđe kod lakunarnih infarkta. Bolesnici se žale na tupu, muklu bol glave. U većine bolesnika glavobolja je jednostrana, blaža do umjerena. Glavobolja najduže traje kod tromboembolijskih moždanih udara, kraće traje u slučaju lakunarnih infarkta, izuzetno kratko u TIA-e. Pridruženi simptomi često su mučnina, povraćanje i loše osjećanje. Glavobolja je najčešće jednostrana i traje duže od 24 sata. U slučaju glavobolje sa znakovima moždanog udara uvijek treba isključiti subarahnoidalnu hemoragiju (SAH).

Glavobolja i karotidna endarektomija

Glavobolja se javlja i 36 do 72 sata nakon endarektomije (operacija krvnih žila vrata). Bol glave može se javljati intermitentno tijekom 6 mjeseci od operacije. Rijetko je glavobolja poslije operacije posljedica hemoragije kao komplikacije same operacije, i nastaje obično tijekom prvih dva tjedna od operacije.

Glavobolja kao posljedica AVM

Glavobolja koja ima obilježja migrene moguća je i u slučajevima nerupturirane arterio-venske malformacije (AVM). Migreni slična glavobolja sa ili bez aure najčešće je udružena sa AVM okcipitalne regije. Kliničkom obradom često se nalaze: edem papile očnog živca, osjećaj svrdlanja, teškog podnošenja buke, ponekad scintilacijski skotomi, atipični simptomi aure, mučnina, povraćanje pa čak i epileptički napadi.

Disekcija krvnih žila

Klinički se disekcija krvnih žila vrata manifestira sljedećim simptomima: bol u području glave, lica, orbite ili vrata. Često se uz to nalaze znakovi ishemijskog moždanog udara, osjećaj pritiska i težine u vratu, a rjeđe djelomični istostrani Hornerov sindrom s ptozom i miozom.

Disekcija (razdor) krvnih žila vrata ponekad je uzrok moždanog udara i posljedične glavobolje. Rizični faktori za nastanak spontane disekcije su: migrena, povišeni krvni tlak, oralni kontraceptivi, fibromuskularna displazija, temporalni arteritis, poliarteritis nodosa, meningovaskularni sifilis, Ehlers-Danlos sindrom, Marfanov sindrom, cistična nekroza i moyamoya bolest. Većina bolesnika je mlađe od 50 godina, a češće su zahvaćene žene. Klinički se disekcija krvnih žila vrata manifestira sljedećim simptomima: bol u području glave, lica, orbite ili vrata, često se uz to nalaze znakovi ishemijskog moždanog udara, osjećaj pritiska i težine u vratu, a rjeđe djelomični istostrani Hornerov sindrom s ptozom i miozom. Navode se rijetki slučajevi disekcije krvnih žila koje se manifestiraju sinkopom, amaurosis fugax, osjetljivošću poglavine, otjecanjem vrata, oštećenjem kranijalnih živaca, i sl. U slučaju disekcije krvne žile u kranijumu nalaze se ipsilateralna glavobolja s velikim moždanim udarom, a u dijela bolesnika nalazi se i SAH. Ovisno o lokalizaciji moguća je i orbitalna bol. U slučaju disekcije vertebralne arterije (VA) nalazi se glavobolja uz bol u vratu, ishemijski moždani udar ili TIA u opskrbnom području VA. Mogući su manji li značajniji neurološki ispadi, a u manjeg dijela bolesnika i smrtni ishod.

Cerebralna venska tromboza

Tromboza cerebralnih venskih sinusa uvijek je udružena s glavoboljom. Predisponirajući čimbenici za nastanak tromobze su: lokalne i sistemske infekcije, ozljede, neurokirurške operacije, infarkti i krvarenja na mozgu, tumori, arahnoidalne ciste, bolesti srca, maligne bolesti kao i bolesti crvenih krvnih stanica, poremećaji koagulacije, jaka dehidracija, ulcerozni kolitis i Chronova bolest, venska tromboembolija, Behcetova bolest, sarkoidoza, nefrotski sindrom, terapija androgenima, homocistinuria i tireotoksikoza. U dijela bolesnika sa cerebralnom venskom trombozom nalazimo Faktor V Leiden mutaciju. Izraženija hipertenzija (povišeni krvni tlak) s dijastoličkim tlakom iznad 120 mmHg uzrokuje glavobolju.

Literatura

1. Welch KMA, Tatemichi TK, Mohr JP. Migraine and stroke. In: Barnett HJM, Mohr JP, Stein BM, Yatsu FM, eds. Stroke: pathophysiology, diagnosis and management, 3rd ed. New York: Churchill Livingstone, 1998:845-867.
2. Gomez-Aranda F, Canadillas F, Marti-Masso JF, et al. Pseudomigraine with temporary neurological symptoms and lymphocytic pleocytosis: a report of 50 cases. Brain 1997;1270:1105-1113.
3. Suchurkova D, Moreau T, Lemesle M, et al. Migraine history and migraine-induced stroke in the Dijon Stroke registry. Neuroepidemiology 1999;18:85-91.
4. Evans RW, Mathew NT. Handbook of Headache. Philadelphia: Lippincott Williams & Wilkins Desktop Division, 2000.
5. Mumenthaler M, Mattle H, Taub E. Neurology. New York: Thieme, 2002.
6. Evans RW, Chapter 1. The evaluation of headaches. In: Evans RW, ed. Diagnostic testing in neurology. Philadelphia: WB Saunders, 1999.
7. Daras M, Koppel B, Leydewrmann M, et al. Anticardiolipin antibodies in migraine patients: an additional risk factor for stroke? Neurology 1995;45 [Suppl 4]:A367-A368.
8. Mitsias P, Welch KMA. Headache associated with ischemic cerebrovascular disease. In: Gilman S, Goldstein GW, Waxman SG, eds. Neurobase. San Diego: Arbor, 2000.
9. Ouriel K, Shortell CK, Illig KA, et al. Intracerebral hemorrhage after carotid endarterectomy: incidence, contribution to neurologic morbidity, and predictive factors. J Vasc Endovasc Surg 1999;29:82-87.
10. Kupersmith MJ, Vargas ME, Yashar A, et al. Occipital arteriovenous malformations: visual disturbances and presentation. Neurology 1996;46:953-957.
11. Saver JL, Easton JD. Dissections and trauma cervicocerebral arteries. In: Barnett HJM, Mohr JP, Stein BM, Yatsu FM, eds. Stroke: pathophysiology, diagnosis, and management, 3rd ed. New York: Churchill Livingstone, 1998:769-786.
12. Gomez CR. Spontaneous carotid artery dissection. In: Gilman S, Goldstein GW, Waxman SG, eds. Neurobase. San Diego: Arbor, 2000.
13. Silverman IE, Wityk RJ. Transient migraine-like symptoms with internal carotid artery dissection. Clin Neurol Neurosurg 1998;100:116-120.