x
x

Alergijski rinitis - definicija i dijagnoza 1/2

  doc.dr.sc. Željka Roje, dr.med.
  Mirnes Selimović, dr. med., specijalist urologije
  Lada Omero, dr.med.

  11.04.2012.

Alergijski rinitis (AR) globalni je zdravstveni problem i jedan od najčešćih razloga posjeta liječniku obiteljske medicine. Utjecaj simptoma AR-a na sve segmente života ocrtava važnost ove bolesti kao javnozdravstvenog problema. Stoga su svi aspekti ove bolesti definirani u tzv. smjernicama ARIA (od engl.: Allergic Rhinitis and its Impact on Asthma – ARIA).

Alergijski rinitis - definicija i dijagnoza 1/2

Sažetak

Adekvatnim odabirom terapije u više od 90% bolesnika može se postići dobra kontrola simptoma.

Alergijski je rinitis klinički definiran kao simptomatska bolest nosa koja nastaje zbog upale nosne sluznice. Upala je posredovana imunoglobulinima E (IgE) koji nastaju nakon indukcije specifičnog upalnog odgovora nakon ponovnog izlaganja alergenima.

Simptomi AR-a su: iscjedak iz nosa (rinoreja), svrbež i začepljenost nosa te kihanje. Prema raspoloživim epidemiološkim podacima, u 40-70% bolesnika javljaju se i očni simptomi (crvenilo i svrbež očiju i pojačano suženje). Dijagnozu AR-a nije teško postaviti temeljem tipičnih simptoma, osobito ako se oni javljaju sezonski. Potvrđuje se specifičnim ubodnim kožnim testom, dok su ostale dijagnostičke metode rezervirane za pojedinačne slučajeve. Adekvatnim odabirom terapije u više od 90% bolesnika može se postići dobra kontrola simptoma. Prema smjernicama ARIA liječenje rinitisa provodi se na četiri razine ovisno o tipu i težini bolesti: edukacija bolesnika, kontrola okoliša, farmakoterapija i imunoterapija. Rezultati su alternativnih oblika liječenja nekonzistentni.

Uvod

Alergijski rinitis značajno utječe na kvalitetu života izazivajući brojne simptome koji nisu izravno vezani uz AR: umor, agitiranost, nesanica, nagluhost, nervoza, mučnina, osjećaj tuge i depresije. U djece prevladavaju simptomi agitacije i hiperreaktivnosti tijekom dana.

Alergijski rinitis (AR) globalni je zdravstveni problem i jedan od najčešćih razloga posjeta liječniku obiteljske medicine. Prema procjeni Svjetske zdravstvene organizacije više od 600 milijuna ljudi diljem svijeta boluje od AR-a. AR pogađa 20-30% populacije uz stalan rast prevalencije (1-5). U zemljama EU-a, prema smjernicama ARIA, prevalencija je 22,7% (6). U Hrvatskoj se AR javlja u 17% djece školske dobi (7). U oko 80% bolesnika AR se razvije prije 20. godine života, ali katkad se simptomi pojavljuju i u osoba tzv. treće životne dobi (6). Iako se radi o bolesti koja ne ugrožava život, AR značajno utječe na kvalitetu života izazivajući brojne simptome koji nisu izravno vezani uz AR: umor, agitiranost, nesanica, nagluhost, nervoza, mučnina, osjećaj tuge i depresije. U djece prevladavaju simptomi agitacije i hiperreaktivnosti tijekom dana (1, 2). AR pruža "podlogu" ili je rizični čimbenik za brojna druga stanja i bolesti (astma, rinosinuitis, polipoza, upale srednjeg uha s iscjetkom), što dodatno povećava njegovo medicinsko značenje, ali i troškove liječenja (3, 4). Bolesnici s AR-om imaju više epizoda akutnih respiratornih infekcija gornjih dišnih putova, one dulje traju i imaju teži tijek (8, 9).
U ovom tekstu raspravlja se o osnovnim kliničkim obilježjima AR-a i načinima liječenja s naglaskom na farmakoterapiju prema preporučenim smjernicama ARIA. Detalji dijagnostičkih postupaka i imunoterapije navedeni su u drugim poglavljima Medicusa - Alergijske bolesti dišnog sustava - klinički aspekti.

Definicija i podjela alergijskog rinitisa

Simptomi AR-a su iscjedak iz nosa (rinoreja), svrbež i začepljenost nosa i kihanje. U 40-70% bolesnika javljaju se i očni simptomi.

Alergijski rinitis simptomatska je bolest nosa koja nastaje nakon izlaganja alergenima pobuđivanjem upale u sluznici nosa posredovane IgE-protutijelima (6). Simptomi AR-a su iscjedak iz nosa (rinoreja), svrbež i začepljenost nosa i kihanje. U 40-70% bolesnika javljaju se i očni simptomi (crvenilo i svrbež očiju i suženje) (6, 10, 11).

U kliničkoj praksi najčešće se rabi podjela alergijskog rinitisa prema smjernicama ARIA temeljena na trajanju i težini simptoma prikazana na slici 1. (6). Valja navesti da se među bolesnicima s AR-om mogu prepoznati različiti fenotipovi bolesti. Prema vremenu nastanka i trajanju simptoma AR može biti sezonski ili cjelogodišnji (perenijalni); prema težini simptoma blagi, umjereni, teški; prema vodećim simptomima opstrukcijski ili sekrecijski; prema senzibilizaciji monosenzibilizacijski ili polisenzibilizacijski; prema zahvaćenosti pojedinih organa monoorganski (nos) ili multiorganski (nos + pluća + koža); prema stupnju kontrole bolesti kontrolirani i nekontrolirani (6, 12-14).

Dijagnoza alergijskog rinitisa

Važne informacije daju nam podaci o upotrebi lijekova (alergija na lijekove, prekomjerna uporaba kapi za nos), o prehrambenim navikama (alergija na hranu, oralni alergijski sindrom) te osobnoj i obiteljskoj atopijskoj anamnezi (atopijski dermatitis, rinitis, astma, urtikarija).

Anamneza

Osobna i obiteljska anamneza temelj su dijagnoze AR-a. Uzimanje anamnestičkih podataka može olakšati uporaba upitnika koji bolesnik popunjava na početku dijagnostičkog postupka. Osim što značajno štedi vrijeme, upitnik pomaže da neki važan anamnestički podatak ne promakne. Upitnik treba sadržavati pitanja glede vodećih nosnih i očnih simptoma i simptoma koji upućuju na pridružene bolesti. Važno je i vrijeme pojavljivanja simptoma (dnevna i sezonska varijabilnost, utjecaj radnog mjesta, praznika i putovanja), prisutnost provokacijskih čimbenika (uvjeti stanovanja, kućni ljubimci, zidne tapete, centralno grijanje, klimatizacija, posteljina) i zanimanje bolesnika (izloženost alergenima, iritansima i onečišćenjima radnog okoliša). Važne informacije daju nam podaci o upotrebi lijekova (alergija na lijekove, prekomjerna uporaba kapi za nos), o prehrambenim navikama (alergija na hranu, oralni alergijski sindrom) te osobnoj i obiteljskoj atopijskoj anamnezi (atopijski dermatitis, rinitis, astma, urtikarija). Ovako sistematično prikupljeni podaci pomažu pri postavljanju dijagnoze, a važni su i pri terapijskoj odluci.
Upitnik za procjenu AR-a u dječjoj dobi koji ispunjava roditelj mora sadržavati i specifična pitanja vezana za trudnoću, porod i dojenje. Valja upitati je li to bila uredna trudnoća ili trudnoća s komplikacijama u smislu infekcija, liječenja antibioticima, poremećaja prehrane, postojanja autoimunosnih bolesti i uzimanja imunosupresiva i imunomodulatora, malignih bolesti i primjene kemoterapije i zračenja, kirurških zahvata u trudnoći i izloženosti anesteticima. Vezano uz dojenje i prehranu novorođenčeta potrebno je znati je li dijete dojeno i ako jest, koliko dugo, kada je počela nadohrana dojenčeta, kakve su bile reakcije na uvođenje nove namirnice u prehrani i sl. (14, 15).

Klinički pregled

U dječjoj dobi često se primjećuje disanje na usta, nazalan govor, karakterističan "alergijski pozdrav" kao rezultat svrbeža nosa, alergijski nabor koji nastaje kao posljedica dugotrajnog "pozdravljanja", crvenilo i suhoća kože obraza i tzv. Dennyjeve linije ispod očiju.

Uz detaljnu anamnezu za postavljanje dijagnoze često je dostatan jednostavan klinički pregled. Pri pregledu valja obratiti pozornost na karakteristične simptome AR-a: curenje iz nosa, kihanje, svrbež nosa, crvenilo i suženje očiju. U dječjoj dobi često se primjećuje disanje na usta, nazalan govor, karakterističan "alergijski pozdrav" kao rezultat svrbeža nosa, alergijski nabor koji nastaje kao posljedica dugotrajnog "pozdravljanja" (slika 2), crvenilo i suhoća kože obraza i tzv. Dennyjeve linije ispod očiju.

U nejasnim slučajevima mogu se učiniti i dodatne pretrage: prednja rinoskopija (otečena, lividna sluznica nosa s obiljem prozirnog sekreta), stražnja rinoskopija (fleksibilnom ili rigidnom optikom), rinomanometrija, akustična rinometrija, mjerenje nosnog inspiratornog protoka (PNIF) i saharinski test. Navedeni dodatni pregledi najčešće su potrebni u slučajevima lošeg odgovora na preporučenu terapiju za AR, što traži revidiranje dijagnoze (14, 15).

Procjena alergijskog statusa

Procjena alergijskog statusa bolesnika provodi se ubodnim kožnim testom, obriskom sluznice nosa, određivanjem broja eozinofila u perifernoj krvi, mjerenjem ukupnog i specifičnog IgE-a i ostalih markera alergijske upale o čemu se detaljnije raspravlja u zasebnom poglavlju u broju Medicusa - Alergijske bolesti dišnog sustava - klinički aspekti.

Literatura

1. SHEDDEN A. Impact of nasal congestion on quality of life and work productivity in allergic rhinitis: findings from a large online survey. Treat Respir Med 2005;4:439-46.
2. CIPRANDI G, KLERSY C, CIRILLO I, MARSEGLIA GL. Quality of life in allergic rhinitis: relationship with clinical, immunological, and functional aspects. Clin Exp Allergy 2007;37:1528-35.
3. SCHATZ M. A survey of the burden of allergic rhinitis in the USA. Allergy 2007;62 (Suppl. 85):9-16.
4. CANONICA GW, BOUSQUET J, MULLOL J i sur. A survey of the burden of allergic rhinitis in Europe. Allergy 2007;62 (Suppl. 85):17-25.
5. BAUCHAU V, DURHAM SM. Prevalence and rate of diagnosis of allergic rhinitis in Europe. Eur Respir J 2004;24:758-64.
6. BOUSQUET J, KHALTAEV N, CRUZ AA i sur. Allergic Rhinitis and its Impact on Asthma (ARIA) 2008. update (in collaboration with the World Health Organization, GA (2) LEN and AllerGen). Allergy 2008;63 Suppl. 86:8-160.
7. BANAC S, TOMULIĆ KL, AHEL V i sur. Prevalence of asthma and allergic diseases in Croatian children is increasing: survey study. Croat Med J 2004;45:721-6.
8. CIPRANDI G, TOSCA MA, FASCE L. Allergic children have more numerous and severe respiratory infections than non-allergic children. Pediatr Allergy Immunol 2006;17:389-91.
9. CIRILLO I, MARSEGLIA G, KLERSY C, CIPRANDI G. Allergic patients have more numerous and prolonged respiratory infections than nonallergic subjects. Allergy 2007;62:1087-90.
10. BIELORY L. Allergic conjunctivitis and the impact of allergic rhinitis. Curr Allergy Asthma Rep 10:122-34.
11. SARIN S, UNDEM B, SANICO A, TOGIAS A. The role of nervous system in rhinitis. J Allergy Clin Immunol 2006;118:999-1016.
12. FOKKENS W, LUND V, BACHERT C i sur. EAACI Position Paper on Rhinosinusitis and Nasal Polyps Executive Summary. Allergy 2005;60:583-601.
13. SCADDING GK, DURHAM SR, MIRAKIAN R i sur. BSACI guidelines for the management of allergic and non-allergic rhinitis. Clin Exp Allergy 2008;38:19-42.
14. SCADDING GK. Allergic rhinitis: background, symptoms, diagnosis and treatment options. Nurs Times 2009;105:24-7.
15. GREINER AN, HELLINGS PW, ROTIROTI G, SCADDING GK. Allergic rhinitis. Lancet 2011 Jul 21. [Epub ahead of print]

Adresa za dopisivanje:
Doc. dr. sc. Željka Roje, dr. med.
Klinika za bolesti uha, nosa i grla s kirurgijom glave i vrata
KBC Split
21000 Split, Spinčićeva 1
e-mail: zroje@kbsplit.hr

Članak preuzet iz časopisa Medicus 2011;2(20):235-241.