x
x

Imunološka disfunkcija kao mogući čimbenik rizika za nastanak autizma

  Ana Balažin Vučetić, dr. med. specijalist pedijatar

  30.03.2012.

Imunološka disfunkcija tijekom trudnoće i nakon porođaja mogla bi imati ulogu u razvoju poremećaja iz autističkog spektra, pokazala je opsežna retrospektivna studija provedena na danskoj populaciji, koja je prezentirana na 20. Europskom psihijatrijskom kongresu.

Imunološka disfunkcija kao mogući čimbenik rizika za nastanak autizma
Fetalni, majčini i placentarni citokini posreduju u proupalnim i protuupalnim učincima i smatra se da utječu na fetalni neurorazvoj.

Iako se zna da je neurobiološka osnova za razvoj poremećaja iz autističkog spektra (autism spectrum disorder - ADS) složena i da uključuje i genetske i okolišne čimbenike, mnoge do sada provedene studije implicirale su ulogu imunoloških procesa u patofiziologiji ASD-a. Fetalni, majčini i placentarni citokini posreduju u proupalnim i protuupalnim učincima i smatra se da utječu na fetalni neurorazvoj, objašnjava u uvodu autor studije, dr. M. Abdallah i iz Rostock sveučilišne bolnice u Njemačkoj.

Kako bi ispitali mogući imunološki doprinos razvoju ASD-a, dr. Abdallah i suradnici proveli su opsežnu retrospektivnu kohortnu studiju u kojoj su koristili podatke iz dvije velike biobanke uzoraka i podatke iz danskih nacionalnih registara. Konkretno, koristili su pohranjene uzorke od 100 000 danskih trudnica dobivene amniocentezom i/ili flebotomijom i uzorke od novorođenčadi (nacionalni skrining) koji su bili pohranjeni u obliku suhe kapi krvi na papiru. Iz spomenutih uzoraka određivali su razinu citokina i kemokina

Što se tiče nacionalni registara, u studiji je korišten danski središnji registar psihijatrijskih bolesnika u koji su za unos dijagnoze ASD-a ovlašteni isključivo specijalisti dječje i adolescentne psihijatrije, registar rođenih u kojemu se nalaze svi podaci o rođenim osobama (npr. duljina, težina, Apgar bodovi) i njihovim naknadnim hospitalizacijama, ambulantnim posjetama i posjetama hitnim službama.

Koristeći podatke iz svih navedenih izvora, a temeljem dostupnosti uzoraka od majki i novorođenčadi, autori su identificirali 414 ispitanika s ASD-om i 820 kontrolnih ispitanika koji su im odgovarali prema godini rođenja i spolu. U uzorcima amnionske tekućine, odnosno neonatalne krvi svih ispitanika izmjerena je razina citokina.

Pokazalo se da ispitanici s ASD-om i kontrolni ispitanici imaju sličnu demografsku raspodjelu, izuzev nalaza da je 44,7% majki ispitanika s ASD-om bilo starije od 35 godina, u usporedbi s 37,9% majki kontrolnih ispitanika; u ASD skupini bolesnik je bio prvo dijete u 37,7% slučajeva, što je bio slučaj u 35,5% ispitanika iz kontrolne skupine; u 2.7% bolesnika s ASD-om vitalnost je u 5. minuti nakon rođenja ocjenjena ocjenom po Apgarovoj koja je bila niža od 7, što je bio slučaj u samo 1,1% kontrolnih ispitanika.

Razlike u razinama citokina i kemokina iz amnionske tekućine

Niže razine neonatalnih citokina u osoba s autizmom mogle bi upućivati na postnatalnu hipoaktivnost imunoloških stanica, povezanu s razvojnim poremećajem iz autističkog spektra.

Razlike u razinama nekoliko citokina i kemokina iz amnionske tekućine i fetalne krvi opažene su između bolesnika s ASD-om i kontrolnih ispitanika. Pojedini markeri koji su bili povišeni u amnionskoj tekućini bolesnika s ASD-om (npr. interleukin-4 i interleukin-10) imali su niže razine u fetalnoj krvi kada se napravila usporedba s kontrolnim ispitanicima.

Različite studije do sada su pokazale slične citokinske uzorke ovima koji su opaženi u amnionskoj tekućini, ali razlike u neonatalnoj krvi još do sada nisu opažene. Autori to objašnjavaju time što je većina dosadašnjih studija provođena populaciji starijoj od one koja je zastupljena u ovoj studiji.

Na temelju uzoraka citokina i kemokina koji su opaženi u ovoj studiji, zaključeno je da oni upućuju na proupalno intrauterino zbivanje tijekom trudnoće djece kojoj je kasnije dijagnosticiran ASD, a koja su kao odgovor na to pokazala kompenzatornu protuupalnu reakciju. Niže razine neonatalnih citokina u oboljelih od ADS-a mogle bi upućivati na postnatalnu hipoaktivnost imunoloških stanica, povezanu s ASD-om.

Snaga ove studije je u mogućnosti povezivanja nacionalnih registara s velikim biobankama, što vjerojatno omogućuje generalizaciju rezultata. U ograničenja studije se ubrajaju oslanjanje na retrospektivne podatke iz registara, manjak podataka o kliničkoj simptomatologiji te dugotrajno vrijeme pohranjivanja uzoraka.

Rezultati ove studije prezentirani su na 20. Europskom psihijatrijskom kongresu EPA 2012., koji se održao početkom ožujka u Pragu.

OGLASI
Upućujemo zdravstvene radnike na posljednji cjelokupni sažetak opisa svojstava lijeka na PLIVAmed.net-u.
MaxirinoGastalMaxflu
OGLAS
Upućujemo zdravstvene radnike na posljednji cjelokupni sažetak opisa svojstava lijeka na PLIVAmed.net-u.
Gastal
VIDEO GALERIJA
Video sadržaj trenutno nije dostupan.
ONLINE TEČAJ

Pristupite online
testiranju: