x
x

Zašto je potrebna edukacija zdravstvenih djelatnika iz palijativne skrbi?

  prof. dr. sci. Dubravka Šimunović
  Ksenija Kapov-Renko , dipl.med.techn

  22.03.2012.

Zdravstveni djelatnici učestalo doživljavaju smrt bolesnika, te iako nisu sa svakim od njih ostvarili blisku povezanost ipak ovaj gubitak, stalno iznova podsjeća na vlastitu prolaznost, te ponekad potiče intenzivno emocionalno proživljavanje.

Zašto je potrebna edukacija zdravstvenih djelatnika iz palijativne skrbi?

Promjene u društvu i svijesti pojedinca polovicom stoljeća potaknule su stručnjake razmatrati, govoriti i pisati o umiranju i smrti kao posebnoj zdravstvenoj temi.
Palijativna skrb se posvećuje stvaranju okolnosti u kojima smrt postaje prihvatljiva i dostojanstvena, te na taj način promovira koncept „dobra smrt" koja stavlja ljudsku pažnju i njegu ispred tehnologije.
Za autore Fieldi i Sassel dobra smrt je oslobođenje od neugode i trpljenja te skrb realistično usklađena sa željama umirućeg i obitelji i postojećim medicinskim, kulturnim i etičkim standardima.
Prema određenju Svjetske zdravstvene organizacije ciljevi palijativne skrbi su sljedeći: postići oslobođenje od boli i ostalih neugodnih simptoma, umiranje i smrt afirmirati kao prirodne procese, smrt prepustiti prirodnom tijeku bez namjere da se odgodi i požuri, integrirati tjelesni, psihosocijalni i duhovni aspekt skrbi, pomoći osobi živjeti što aktivnije i kvalitetnije do same smrti, podržavati i njegovatelja, podržavati obitelj tijekom bolesti i u procesu tugovanja, primjenjivati timski pristup i promovirati kvalitetu života umiruće osobe i njene obitelji. Svi ovi ciljevi ujedno predstavljaju i aspekte dobre smrti.

Komunikacijske vještine - imperativ u provođenju palijativne skrbi

Jedan od važnih načina usmjeravanja osjećaja je i otvorena i iskrena komunikacija u kojoj umirući prima suosjećanje i podršku, te dobiva mogućnost izraziti svoje osjećaje i govoriti o njima.

Zdravstveni djelatnik treba promovirati iskreni odnos sa svim svojim pacijentima i njegovati ih s potpunom savješću poštujući Povelju bolesnikovih prava.
Jedan od važnih načina usmjeravanja osjećaja je i otvorena i iskrena komunikacija u kojoj umirući prima suosjećanje i podršku, te dobiva mogućnost izraziti svoje osjećaje i govoriti o njima. Većina istraživanja koja se bave stavom i promišljanjem zdravstvenih djelatnika o smrti umiranju i umirućima provođena su u Jedinicama intenzivnog liječenja (JLI). Većina istraživanja promatrala je aspekte odgovora zdravstvenih djelatnika na bolesnikovu smrt, osobno iskustvo zdravstvenih djelatnika s umirućim bolesnicima, strategije nošenja i suočavanja nakon bolesnikove smrti i smjernice za ovaj proces od strane profesionalaca.

Najčešće nedostaje specifična edukacija s ovog područja, detaljne smjernice i pomoć koja bi trebala biti na raspolaganju zdravstvenim djelatnicima.

Smrt bolesnika - profesionalni stres za zdravstvene djelatnike

Visok udio stresa i izgaranje bilježi se kod zdravstvenih djelatnika koji imaju veliku izloženost umiranju bolesnika.

Simmonds izvještava da medicinske sestre žele napraviti razliku u bolesnikovim životima te da se žele osjećati dobro vezano za posao koji obavljaju. Među zdravstvenim djelatnicima žalovanje je povezano s profesionalnim stresom i izgaranjem.
Visok udio stresa i izgaranje bilježi se kod zdravstvenih djelatnika koji imaju veliku izloženost umiranju bolesnika. Više studija sugerira da zdravstveni djelatnici trebaju prepoznati vlastita ograničenja vezana za smrt bolesnika, proces žalovanja i tugu koju proživljavaju.
Njemački bioteoretičar Paul Werner Schreiner uočio je sestrinski etički problem kao vrlo složen i analizirao ga je kroz tri analitička elementa.
1. društveni uzor - suvremeno društvo je utemeljeno na funkcionalnosti i učinkovitosti gdje se sve što nije učinkovito smatra nefunkcionalnim;
2. sestrinska situacija - doživljavanje stanovitih kriza identiteta kod zdravstvenih djelatnika koji se proživljavanjem smrti i nestanka drugih ljudi stalno iznova podsjećaju na prolaznost života i vlastitu smrt;
3. medicinski sustav - medicinska sestra je uhvaćena između dvije proturječnosti; gdje se liječnik oslanja na suvremenu „svemoćnu" medicinu, te liječi osobu znajući da je terapija beskorisna, dok medicinska sestra ulijeva nadu bolesniku u te terapijske mjere unatoč svom saznanju o neučinkovitosti terapije.

Dobra - loša smrt

Za autore Fieldi i Sassel dobra smrt je oslobođenje od neugode i trpljenja te skrb realistično usklađena sa željama umirućeg i obitelji i postojećim medicinskim, kulturnim i etičkim standardima.

Dobra smrt prvi put se spominje u začecima hospicija i postaje neodvojiv dio Zapadne palijativne njege. Dr. Cicely Saunders osnivač je i pokretač St. Christopher's hospice u Londonu - prvog hospicija u suvremenom smislu. Otvorena komunikacija, olakšavanje simptoma, dostojanstvo i poštovanje individue, te prihvaćanje smrti postaje princip palijativne skrbi (Seyomour 1999, Bradbury 2000, Mc Namara 2003).
Hopkinkinson (2005) u Engleskoj proveo je studiju bolničkih smrti, i postavlja teoriju prema kojoj medicinske sestre doživljavaju dobru smrt bolesnika kada su okružene pouzdanim, suportivnih strukturama dok se brinu za umirućeg bolesnika.

U literaturi se spominje loša smrt kao ona smrt koja je povezana s organizacijskim pitanjima kao što su nedostatak osoblja i opreme (Costello 2000, Rogers 2000).
Neke smrti u bolnici su posebno traumatične za zdravstvene djelatnika, uglavnom one neočekivane, žrtve nesreća na hitnim prijemima i u jedinici intenzivnog liječenja. Iznenadno iskustvo smrti uzrokuje stres kod zdravstvenih djelatnika iako su i organizacija i resursi na visokom nivou.

Za autore Fieldi i Sassel dobra smrt je oslobođenje od neugode i trpljenja te skrb realistično usklađena sa željama umirućeg i obitelji i postojećim medicinskim, kulturnim i etičkim standardima.

Proživljavanje smrti bolesnikakod zdravstvenih djelatnika

Utvrđeno je da u većini slučajeva zdravstveni djelatnici stvaraju „zavjesu“ zaštite kako bi potisnuli proces žalovanja i dopustili sebi nastavak brige za druge bolesnike. Iz navedenog se nameće nužnost izmjena i nadopuna u postojećem sustavu obrazovanja zdravstvenih djelatnika na svim razinama o palijativnoj skrbi

G.Lisa i suradnici(2009.) na uzorku od 60 zdravstvenih djelatnika. provela je istraživanje o proživljavanju smrti bolesnika kod zdravstvenih djelatnika .
Razumijevanje tuge koju zdravstveni djelatnici osjećaju kada su suočeni sa smrću pacijenta doprinosi razvijanju učinkovite podrške i mehanizama za suočavanje. Iako je poznato da je tuga prisutna, malo je istraživanja napravljeno na temu proživljavanja zdravstvenih djelatnika nakon bolesnikove smrti. Obrazovanje zdravstvenih djelatnika o procesu žalovanja je minimalno i uglavnom je usmjereno na sistemsku podršku za bolesnike i obitelji bolesnika. Istraživanjem procesa žalovanja kod zdravstvenih djelatnika utvrđena su emocionalna reakcije kao sastavnica procesa žalovanja koja se mogu sagledati kroz sljedeće: utjecaj bliskih veza među kolegama, iznenadna bolesnikova smrt, naučeni mehanizmi suočavanja sa smrću, stupanj profesionalnog odnosa. Utvrđeno je da u većini slučajeva zdravstveni djelatnici stvaraju „zavjesu" zaštite kako bi potisnuli proces žalovanja i dopustili sebi nastavak brige za druge bolesnike. Iz navedenog se nameće nužnost izmjena i nadopuna u postojećem sustavu obrazovanja zdravstvenih djelatnika na svim razinama o palijativnoj skrbi

Literatura

1. Hopkinson J.B., Hallett C.E. & Luker K.A. Everyday death: how do nurses cope with caring for dying people in hospital? International
Journal of Nursing Studies. 2005; 42(2), 125-133

2. Simmonds A. Decision - making by default: Experience of physicians and nurses with patients in intensive care. Human Health Care Int. 1996; 12:168-172


3. McNamara B.,Waddell C. & Colvin M. Threats to the ‘‘good death'': the cultural context of stress and coping among hospice nurses. Sociology of Health and Illness. 1995; 17(2), 222-244.

4. Bradbury M. The ‘good death'? In Death, Dying and Bereavement (Dickenson D., Johnson M. & Katz J.S., eds), OpenUniversity/Sage, London. 2000; pp. 59-63.

5. Jušić A. Sykes N. Altaras-Penda S. i sur.Hospicij i patijativna skrb. Školska knjiga, Hrvatska liga protiv raka, Zagreb, 2005.

OGLASI
Upućujemo zdravstvene radnike na posljednji cjelokupni sažetak opisa svojstava lijeka na PLIVAmed.net-u.
Andol PROMaxirinoBisolex
VEZANI SADRŽAJ > <
OGLAS
Upućujemo zdravstvene radnike na posljednji cjelokupni sažetak opisa svojstava lijeka na PLIVAmed.net-u.
Gastal
VIDEO GALERIJA
ONLINE TEČAJ

Pristupite online
testiranju: