x
x

Nutritivna strategija za prevenciju i terapiju osteoporoze

  Iva Jirka Alebić, dipl.ing.
  Prof. dr. sc. Darija Vranešić Bender, dipl. ing.

  09.03.2011.

Bitnu ulogu u smanjenju rizika za razvoj osteoporoze ima prehrana. Adekvatna prehrana utječe na razvoj i održavanje koštane mase, a samim time i na čimbenike koji uzrokuju krhkost kostiju. Primjeren unos kalcija, vitamina D, proteina, esencijalnih masnih kiselina, te redovita i umjerena tjelovježba neophodni su za očuvanje koštane mase kod odraslih i starijih osoba.

Nutritivna strategija za prevenciju i terapiju osteoporoze

Osteoporoza je bolest koju karakterizira smanjena gustoća koštane mase te propadanjanje mikrostruktura koštanog tkiva što za posljedicu ima značajno povećanje krhkosti kostiju te podložnost lomovima.
Bitnu ulogu u smanjenju rizika za razvoj osteoporoze ima prehrana. Adekvatna prehrana utječe na razvoj i održavanje koštane mase, a samim time i na čimbenike koji uzrokuju krhkost kostiju. Primjeren unos kalcija, vitamina D, proteina, esencijalnih masnih kiselina, te redovita i umjerena tjelovježba neophodni su za očuvanje koštane mase kod odraslih i starijih osoba. Također, pravilna prehrana je važna i nezaobilazna stavka svakog uspješnog programa rehabilitacije pacijenata sa osteoporozom koji su već doživjeli lomove kostiju. Kod oslabljelih starijih osoba sa opetovanim lomovima kuka, slab nutritivni status može usporiti oporavak i povećati šanse za nove lomove, stoga način prehrane može itekako utjecati na tijek i ishod bolesti.

Nutrijenti od primarnog značaja

Najekonomičniji prehrambeni izvor kalcija su mlijeko i mliječni proizvodi. Ovi proizvodi imaju dodatnu pogodnost jer osim kalcija sadrže i značajne količine proteina te ostale mikronutrijente koji imaju važnu ulogu u održavanju zdravlja kostiju.

Kalcij

Kalcji je neophodan za održavanje zdravlja i čvrstoće kostiju tijekom cijeloga života, njegova uloga u prevenciji i terapiji osteoporoze je od primarnog nutritivnog značaja. Glavna uloga kalcija u organizmu je strukturna, to je mineral koji osigurava čvrstoću neophodnu za mehaničku funkciju kostiju i zuba i upravo je u kostima sadržano čak 99% tjelesnog kalcija. Adekvatan unos kalcija neophodan je za normalan rast i razvoj kostura, za postizanje optimalne vršne koštane mase te modifikaciju stupnja gubitka koštane mase što je normalna popratna pojava pri starenju.
Kalcij igra važnu metaboličku ulogu i u tjelesnim tekućinama, veže se za proteine te djeluje kao prijenosnik signala i aktivator proteina unutar stanica. Mišićne kontrakcije te prijenos živčanih impulsa, još su dvije funkcije koje u organizmu aktivira upravo kalcij. Dodatno, ovaj mineral uključen je i u proces grušanja krvi.
Revizija 52 interventne studije pokazala je da povišen unos kalcija rezultira smanjenjem remodeliranja kosti, boljim zadržavanjem kalcija, smanjenjem gubitka koštane mase povezanog sa starenjem te smanjenjem rizika za lomove. Slično, prilikom revizije 86 opservacijskih studija, kod njih 64 pokazano je da povišen unos kalcija smanjuje rizik za lomove, smanjuje gubitak koštane mase te poboljšava gustoću koštane mase. I dok je većina interventnih studija istraživala odnos suplementacije kalcijem i zdravlja kostiju, većina opservacijskih studija istraživala je unos prehrambenog kalcija i zdravlja kostiju. Otprilike njih 75% složilo se sa zaključkom da povišen unos kalcija putem namirnica bogatih kalcijem ima važnu ulogu u održavanju zdravlja kostiju. (1,2)
Najekonomičniji prehrambeni izvor kalcija su mlijeko i mliječni proizvodi. Ovi proizvodi imaju dodatnu pogodnost jer osim kalcija sadrže i značajne količine proteina te ostale mikronutrijente koji imaju važnu ulogu u održavanju zdravlja kostiju. Ostali dobri izvori kalcija su brokula, kelj, kineski kupus, riba (posebice sitna koja se konzumira sa kostima), orašasti plodovi, grah, naranče te soja.
Preporučeni unos kalcija za odrasle osobe je 800 mg. Unos kalcija veći od preporučenog nije potreban i unosom većim od preporučenog se ne ostvaruju dodatne koristi za zdravlje kosti. Izuzetak su oboljeli od osteoporoze čiji dnevni unos kalcija može doseći i 1500 mg.

Hrana bogata vitaminom D uključuje ribu (tuna, sardine, skuša, bakalar, haringa, losos), škampe, goveđu jetru, žumanjak jajeta, sir i mliječne proizvode, neke vrste gljiva te kvasac.

Vitamin D

Vitamin D pomaže apsorpciju kalcija te osigurava pravilnu obnovu i mineralizaciju kosti što ga također čini esencijalnim za razvoj kostiju i održavanje njihova zdravlja. Deficit vitamina D ima za posljedicu neadekvatnu mineralizaciju ili demineralizaciju kostiju, a kod odraslih, ozbiljan deficit uzrokuje osteomalaciju. Postoje brojni dokazi prema kojima deficit vitamina D daje „važan doprinos" smanjenoj apsorpciji kalcija u crijevima, povećanom gubitku koštane mase, mišićnoj slabosti te oslabljenoj koštanoj mikrostrukturi. Neadekvatna razina vitamina D u serumu povezuje se sa sekundarnim hiperparatiroidizmom, povećanim trošenjem kostiju, povećanim gubitkom koštane mase te povećanim rizikom za lomove. Ovaj oblik hipovitaminoze čest je i kod djece i kod odraslih, a djelomično je odgovoran za visoku incidenciju lomova usljed osteoporoze.(3)

Dugotrajna analiza koju su proveli istraživači sa Harvard School of Public Health otkrila je da žene u postmenopauzi koje konzumiraju adekvatne količine vitamina D imaju za 37% niži rizik za lom kuka u odnosu na žene koje ne konzumiraju dovoljne količine istog vitamina. (4)
Sličan zaključak donijelo je istraživanje objavljeno u British Medical Journal. Prema rezultatima, pacijenti koji redovito uzimaju dodatke vitamina D imaju manji broj lomova kuka, podlaktice te kralježnice. (5)
U meta-analizi iz 2005, nastojalo se utvrditi djelovanje oralne suplementacije vitamina D na smanjenje lomova kod starijih osoba. Pokazano je da dnevni unos 700-800 IJ vitamina D smanjuje relativni rizik za lom kuka za 26%, a rizik za bilo koji drugi lom smanjuje se za 23%, u usporedbi sa placebom te skupinom koja je uzimala samo kalcij.(6)
Kod starijih osoba padovi su česta pojava, njihov broj povećava se starošću osobe, a može voditi ka značajnom pobolu i smrtnosti. Prema meta-analizi objavljenoj u časopisu JAMA, suplementacija vitaminom D može smanjiti rizik od padova kod starijih osoba za više od 20%. (7,8)

Hrana bogata vitaminom D uključuje ribu (tuna, sardine, skuša, bakalar, haringa, losos), škampe, goveđu jetru, žumanjak jajeta, sir i mliječne proizvode, neke vrste gljiva te kvasac. Današnje tržište nudi i obogaćene prehrambene proizvode poput margarina, mlijeka, cjelovitih žitarica i voćnih sokova koji osiguravaju potreban unos vitamina D.
Za odrasle osobe preporučen dnevni unos u Republici Hrvatskoj je 5 mcg ili 200 IJ, a kao maksimalno dopušteni dnevni unos za zdrave odrasle osobe navodi se 10 mcg ili 400 IJ. Američke smjernice za referentni prehrambeni unos također navode vrijednost od 200 IJ za većinu odraslih osoba, međutim, osobama od 51-71 godine preporučuje se 400 IJ, a osobama starijim od 71 godine čak 600 IJ. Trudnicama i dojiljama ne preporučuje se unos viši od 200 IJ. Za razliku od ostalih vitamina koji se u organizma mogu unositi isključivo prehranom ili dodacima prehrani, vitamin D se može sintetizirati u organizmu, točnije u koži, iz endogenog kolesterola, a pod utjecajem UVB zračenja. Takav način njegove proizvodnje po važnosti i količinskom doprinosu nimalo ne zaostaje za ostalim oblicima njegovog „unosa" u organizam. Normalno, 15 minutno izlaganje suncu, dva puta tjedno, dovoljno je za stvaranje adekvatnih količina vitamina D.

Nutrijenti „u sjeni"


Kad se govori o osteoporozi, najveću pažnju, zasluženo, dobivaju kalcij i vitamin D. No, često se, nezasluženo, zapostavalja važnost unosa drugih, za zdravlje kostiju itekako bitnih nutrijenata. Činjenica je da gotovo nema nutrijenta koji nema ulogu u zdravlju koštanog tkiva. Već je dugo poznato da je, uz unos vitamina D i kalcija, vrlo važan i adekvatan unos magnezija, fosfora, fluora i bora. Istraživanja pokazuju da su važni i vitamini B skupine (B12, folat, B2 i B6). U posljednje vrijeme pak, veliku pozornost privlače esencijalne masne kiseline, stroncij i vitamin K. Evo i zašto.

Esencijalne masne kiseline

Rezultati brojnih studija potvrdili su da adekvatna ravnoteža esencijalnih masnih kiselina u prehrani može pozitivno utjecati na zdravlje kostiju kao i da deficit istih može biti važnim saveznikom osteoporozi. Nizak omjer omega 6/3 kiselina poboljšava apsorpciju kalcija, smanjuje njegovo lučenje te povećava skladištenje kalcija u kostima, što u konačnici rezultira smanjenjem rizika od osteoporoze te broja lomova. Nadalje, suplementacija omega-3 masnim kiselinama usporava i stopu postmenopauzalnog gubitka koštane mase. Ovakvi zaključci provedenih studija iznjedrili su prijedloge da se u kliničkoj praksi, kao dio rutinske njege osoba s ugroženim zdravljem kostiju uvrsti i upotreba esencijalnih masnih kiselina. (9)
Omega-3 su u velikoj mjeri prisutne u ribi, poglavito morskoj, plavoj, orašastim plodovima i sjemenkama lana.

Stroncij

Stroncij je izazvao veliku pažnju nakon što su rezultati studije objavljene u New England Journal of Medicine pokazali da oralna suplementacija aktivnim stroncijem kod žena u postmenopauzi vodi ka ranom i kontinuiranom smanjenju rizika od lomova kralježnice. (10)
Daljnje mnogobrojne studije potvrdile su da je suplementacija stroncijem djelotvorna u prevenciji gubitka koštane mase kao i u izgradnji kostiju te prevenciji fraktura u postmenopauzi. (11)
Prehrambeni izvori stroncija uključuju morske plodove, mahunarke, gomoljasto i lisnato povrće te cjelovite žitarice.

Vitamin K

Vitamin K djeluje kao koenzim uključen u koagulaciju krvi, otuda mu i naziv, no provedena istraživanja naglašavanju njegovu ulogu kao kofaktora u mnogim biokemijskim reakcijama povezanima sa rastom stanica, razvojem mozga i zdravljem kostiju.
Epidemiološka istraživanja pokazala su da je za zdravu mineralizaciju te integritet kostiju važan adekvatan unos vitamina K. Potvrđeno je da žene koje unose niske količine vitamina K imaju veću učestalost fraktura kuka te da i muškarci i žene sa višim unosom istoga vitamina imaju otprilike za 35 % manji rizik od frakture kuka u odnosu na one koje unose manje vitamina K. (12,13)

Proteini

Veliki broj istraživanja ukazuje da 0.8 grama proteina na dan, koliko iznose dnevne preporuke, nije optimalna količina za starije osobe. Pokazano je da starije osobe u svrhu nadoknade generalno nižeg energetskog unosa dnevno trebaju 1 - 1.3 g/kg TM/dan.

Ni prenizak ni previsok unos proteina nisu dobri za zdravlje kosti. Veliki broj opservacijskih te epidemioloških studija ukazao je na pozitivnu vezu između unosa proteina i zdravlja kostiju. Prema njima, osobe koje konzumiraju veće količine prehrambenih proteina imaju veću gustoću koštane mase od pojedinaca koji konzumiraju neadekvatne količine. Dodatno, prospektivne studije uočile su da pojedinci s višim unosom proteina imaju niži stupanj gubitka koštane mase. (15, 16).

Ipak, pri unosu proteina vrlo je važno paziti na umjerenost. Prevelik unos proteina (iznad 1,55 g/kg TM/dan) može inducirati sistemsku acidozu te potaknuti gubitak minerala kostiju. Smatra se da acidoza usljed prevelikog unosa proteina nastaje kao posljedica gomilanja protona koji se otpuštaju tijekom oksidacije aminokiselina koje sadrže sumpor, primjerice metionina, cisteina i cistina. Kiselo okruženje u organizmu inducira lučenje kalcija mokraćom (17). Neke studije pokazale su da udvostručenje unosa proteina rezultira 50%-tnim povećanjem lučenja kalcija urinom. Za svaki dodatni gram proteina u prehrani, razina kalcija u urinu poveća se za 1 g. (18)
No, važno je napomenuti da veliki broj istraživanja ukazuje da 0.8 g/kg TM/dan proteina na dan, koliko iznose dnevne preporuke, nije optimalna količina za starije osobe. Pokazano je da starije osobe u svrhu nadoknade generalno nižeg energetskog unosa dnevno trebaju 1 - 1.3 g/kg TM/dan. Pri tome, ove količine pogoduju normalnoj homeostazi kalcija, a da se pri tome ne narušava metabolizam kostiju. (19). Također, većina namirnica bogata proteinima također sadrži značajne količine kalija i fosfora, elemenata koji sprječavaju gubitak kalcija urinom.

Nutritivni čimbenici rizika

Studije provedene na ljudima i na životinjama pokazale su da se lučenje kalcija mokraćom povećava proporcionalno povećanjem unosa soli. Razina kalcija u urinu poveća se otprilike za 26 mg na svaki dodatni gram unesene soli. (20) Dnevni unos soli ne bi trebao prekoračiti 2400 g.
Nadalje, i prekomjeran unos kofeina može rezultirati povećanim izlučivanjem kalcija putem mokraće i gubitkom koštane mase, kao i povećanim rizikom od frakture kuka. S druge strane, unos 2-3 čalice kave dnevno ne predstavlja rizik.
Alkohol je također čimbenik rizika za zdravlje kostiju. Pokazano je da prekomjeran unos ima negativan utjecaj na zdravlje kostiju, kako direktno, kočeći stvaranje kosti i povećavajući lučenje kalcija urinom, tako i indirektno, povećanjem rizika od padova te posljedično fraktura. Prema WHO, dnevni unos alkohola viši od 2 jedinice, negativno utječe na razvoj i ishod osteoporoze.
Pretjeran unos prehrambenih vlakana može ometati apsorpciju kalcija. Ipak, unos prehrambenih vlakana kakav se ostvaruje preporučenim količinama voća, povrća i žitarica je daleko manji od onog koji rezultira smanjenom apsorpcijom kalcija
Istraživanja pokazuju povezanost konzumiranja gaziranih napitaka i rizika od prijeloma u kasnijoj dobi, a među djecom i adolescentima se uočava da njihovo konzumiranje potiskuje mlijeko kao napitak iz prehrane.

Literatura

1. Heaney RP. Calcium, dairy products and osteoporosis. J Am Coll Nutr. 2000;19(2 Suppl):83S-99S.
2. Bárbara Santarosa Emo Peters1, Lígia Araújo Martini2, Nutritional aspects of the prevention and treatment of osteoporosis. Arq Bras Endocrinol Metab. 2010;54/2
3. Stephen J. Genuis, Gerry K. Schwalfenberg. Picking a bone with contemporary osteoporosis management: Nutrient strategies to enhance skeletal integrity. Clinical Nutrition (2007) 26, 193-207
4. Feskanich D, Willett WC, Colditz GA. Calcium, vitamin D, milk consumption, and hip fractures: a prospective study among postmenopausal women. Am J Clin Nutr 2003;77:504-11.
5. Trivedi DP, Doll R, Khaw KT. Effect of four monthly oral vitamin D3 (cholecalciferol) supplementation on fractures and mortality in men and women living in the community: randomised double blind controlled trial. BMJ 2003;326:469.
6. Bischoff-Ferrari HA, Willett WC, Wong JB, Giovannucci E, Dietrich T, Dawson-Hughes B. Fracture prevention with vitamin D supplementation: a meta-analysis of randomized controlled trials. JAMA. 2005;293:2257-64.
7. Bischoff-Ferrari, H.A., Dawson-Hughes, B., Willett, W.C., Staehelin, H.B., Bazemore, M.G., Zee, R.Y. & Wong, J.B. (2004) Effect of vitamin D on falls: a meta-analysis. The Journal of the American Medical Association, 291, 1999-2006.
8. Kalyani RR, Stein B, Valiyil R, Manno R, Maynard JW, Crews DC.Vitamin D treatment for the prevention of falls in older adults: systematic review and meta-analysis. J Am Geriatr Soc. 2010 Jul;58(7):1299-310.
9. Albertazzi P, Coupland K. Polyunsaturated fatty acids. Is there a role in postmenopausal osteoporosis prevention? Maturitas 2002;42:13-22. Fujita T. Osteoporosis in Japan: factors contributing to the low incidence of hip fracture. Adv Nutr Res 1994;9:89-99.
10. Meunier PJ, Roux C, Seeman E, et al. The effects of strontium ranelate on the risk of vertebral fracture in women with postmenopausal osteoporosis. N Engl J Med 2004; 350:459-68.
11. Reginster JY, Seeman E, De Vernejoul MC, et al. Strontium ranelate reduces the risk of nonvertebral fractures in postmenopausal women with osteoporosis: treatment of peripheral osteoporosis (TROPOS) study. J Clin Endocrinol Metab 2005;90:2816-22.
12. Feskanich D, Weber P, Willett WC, Rockett H, Booth SL, Colditz GA. Vitamin K intake and hip fractures in women: a prospective study. Am J Clin Nutr 1999;69:74-9.
13. Booth SL, Tucker KL, Chen H, et al. Dietary vitamin K intakes are associated with hip fracture but not with bone mineral density in elderly men and women. Am J Clin Nutr 2000;71:1201-8.
14. De Laet C, Kanis JA, Oden A et al. Body mass index as a predictor of fracture risk: a meta-analysis. Osteoporos Int 2005; 16: 1330-1338.
15. Promislow JH, Goodman-Gruen D, Slymen DJ, Barrett-Connor E. Protein consumption and bone mineral density in the elderly: The Rancho Bernardo Study. Am J Epidemiol. 2002;155:636-44.
16. Hannan MT, Tucker KL, Dawson-Hughes B, Cupples LA, Felson DT, Kiel DP. Effect of dietary protein on bone loss in elderly men and women: The Framingham Osteoporosis Study. J Bone Miner Res. 2000;15:2504-12.
17. Bonjour JP. Dietary protein: an essential nutrient for bone health. J Am Coll Nutr. 2005;24(6 Suppl):526S-36S.
18. Heany RP et al. Effect of nitrogen, phosphorus and caffeine on calcium balance in women. J Lab Clin Med 1982;99;46-55
19. Campbell WW, Trappe TA, Wolfe RR, Evans WJ. The recommended dietary allowance for protein may not be adequate for older people to maintain skeletal muscle. J Gerontol A Biol Sci Med Sci. 2001;56A:M373-80.
20. Massey LK et al. Dietary salt, urinary calcium and bone loss. J Bone Miner Res. 1996; 11:731-736

OGLASI
Upućujemo zdravstvene radnike na posljednji cjelokupni sažetak opisa svojstava lijeka na PLIVAmed.net-u.
MaxirinoIbuxin RapidAndol PRO
VEZANI SADRŽAJ > <
OGLAS
Upućujemo zdravstvene radnike na posljednji cjelokupni sažetak opisa svojstava lijeka na PLIVAmed.net-u.
Gastal
ONLINE TEČAJ

Pristupite online
testiranju: