x
x

Glavobolja - što je to?

  prof. dr. sc. Marina Titlić, dr. med. specijalist neurolog

  29.11.2010.

Glavobolja je univerzalno iskustvo, nema osobe koja bar ponekad nije imala taj neugodan osjećaj. Navodi se da 90% ljudi ima glavobolju najmanje jednom godišnje, a čak 99% je tijekom života imalo bar jednu ataku glavobolje.

Glavobolja - što je to?

Godišnje 9% stanovništva zatraži medicinsku pomoć zbog glavobolje, a čak 83% uzme neko od pomoćnih medicinskih sredstava. Glavobolja je češća u žena. U razvijenim zemljama svijeta glavobolja je čest razlog odsustva s posla.

Tipovi glavobolja

Različiti tipovi glavobolja manifestiraju se širokom lepezom kliničkih znakova. Radi lakše diferencijacije i liječenja glavobolja Međunarodna udruga za glavobolju podijelila je glavobolje u više skupina. Najznačajnije skupine glavobolja su: migrene, tenzijske glavobolje, mješovite glavobolje bez jasnog strukturnog oštećenja, glavobolje udružene s traumom, glavobolje udružena sa bolestima krvnih žila mozga, glavobolje s bolestima mozga bez vaskularnih poremećaja, glavobolje zbog uzimanja različitih supstancija, glavobolje zbog infekcija koje ne zahvaćaju mozak i glavu, kod različitih metaboličkih bolesti, glavobolje ili bol u području lica zbog različitih bolesti kranijuma, vrata, nosa, sinusa, zubala te kranijalne neuralgije. Uz to čitav je niz različitih podgrupa glavobolja i bolnih sindroma lica i oglavine. Zbog svega navedenog, potrebno je što jasnije opisati glavobolju, njene znakove i simptome.

Karakteristike glavobolja

Značajne karakteristike glavobolje su: vremenski profil, karakteristike boli, pridruženi simptomi i znakovi, čimbenici koji izazivaju ili pojačavaju bol, čimbenici koji ublažavaju bol, razvoj i liječenje glavobolje, psihosocijalni čimbenici, druge bolesti, obiteljska anamneza, opće medicinsko stanje. Vremenski profil obuhvaća vrijeme pojavljivanja, najčešće doba dana, učestalost, trajanje boli i sl. Bol može biti mukla, tupa, pulzirajuća, kao hemikranija, cijela glava, orbitalna, potiljačna. Ponekad se uz glavobolju javlja i mučnina i/ili povraćanje, prolazni gubitak vida, smetnje njuha, vrtoglavica i drugi pridruženi simptomi. Glavobolja može biti provocirana (ovisno o vrsti glavobolje) psihičkim i/ili fizičkim naprezanjem, stresom, predmenstrualno, hormonske oscilacije, nedostatak sna, nezgodan i prinudan položaj tijela i sl. Odmor, tamni prostor, pritisak, spavanje, upotreba analgetika mogu utjecati na intenzitet glavobolje kao i na pojavu ili prestanak boli o čemu treba voditi računa pri obradi bolesnika. Izuzetno važno pitanje je da li je glavobolja nastala pri nekoj fizičkoj aktivnosti, naprezanju, da li se pojačava u akciji, smiruje pri mirovanju. Potrebno je imati podatke o drugim mogućim bolestima (hipertenzija, feokromocitom, druge sistemske bolesti). Neke glavobolje, npr. migrena javlja se obiteljski i češće u žena.

Kako dijagnosticirati glavobolju?

Dijagnoza glavobolje postavlja se temeljem anamnestičkih podataka, laboratorijske pretrage krvi te ako je to potrebno i nalaza likvora lumbalnom punkcijom; elektrofiziološke obrada kao što je elektroencefalograf (EEG); ultrazvučne pretrage kao što je transkranisjki dopler (TCD) te neuroradiološke obrade kao što su kompjutorizirana tomografija (CT), magnetna rezonancija (MRI) te ponekad kada je to potrebno magnetna rezonancija, angiografija i višeslojna CT angiografija krvnih žila mozga.

Specijalistička obrada glavobolje

Često se postavlja pitanje kada je potrebna specijalistička obrada bolesnika s glavoboljom. Svaka nova glavobolja ili glavobolja koja mijenja intenzitet i učestalost boli zahtijeva obradu. Svakodnevno si postavljamo pitanje kada je potrebna žurna obrada bolesnika s glavoboljom? I najmanja sumnja na subarahnoidalnu hemoragiju (SAH), moždani udar ili meningoencefalitis zahtijeva žurnu obradu.

Liječenje glavobolje

Prije primjene bilo kojeg lijeka treba sa sigurnošću procijenit mogući uzrok glavobolje i tek nakon toga ordinirati lijek. Temelj liječenja osnovnog simptoma boli je acetilsalicilna kiselina i nesteroidni antireumatici (npr. diklofenak i sl.). U slučaju migrene osim navedenih lijekova primjenjuju se i lijekovi iz skupine triptana.

Literatura

Headache Classification Committee of the International Headache Society. Classification and diagnostic criteria for headache disorders, cranial neuralgia, and facial pain. Cephalalgia 1988;8[Suppl 7];1-96.

 

Frishberg BM. Neuroimaging in presumed primary headache disorders. Semin Neurol 1997;17:373-382. A

 

merican Academy of Neurology. The utility of neuroimaging in the evaluation of headache in patients with normal neurologic examinations. Neurology 1994;44:1353-1354.

 

Evans RW, Mathew NT. Handbook of Headache. Philadelphia: Lippincott Williams & Wilkins Desktop Division, 2000.

 

Mumenthaler M, Mattle H, Taub E. Neurology. New York: Thieme, 2002.