x
x

Prevencija moždanog udara - 2.dio

  prof. dr. sc. Zlatko Trkanjec, dr. med. specijalist neurolog
  akademkinja Vida Demarin

  30.09.2010.

Postoji mnoštvo dokaza da su razne okolnosti, stanja, ponašanje, životne navike i bolesti značajno povezani s incidencijom moždanog udara koji se stoga nazivaju čimbenici rizika za nastanak moždanog udara.

Prevencija moždanog udara - 2.dio

Čimbenici rizika za nastanak moždanog udara povezani sa stilom života

Pušenje

Prestanak pušenja povezan je s brzim smanjivanjem rizika nastanka moždanog udara.

Pušenje cigareta značajno doprinosi učestalosti moždanog udara. Meta analiza 32 studije pokazala je da pušenje povisuje rizik nastanka moždanog udara za 50%. Također pokazana je ovisnost o dozi: rizik nastanka moždanog udara se povećava s brojem popušenih cigareta. Prestanak pušenja povezan je s brzim smanjivanjem rizika nastanka moždanog udara. Tako je Framinghamska studija pokazala da se nakon pet godina nepušenja rizik nastanka moždanog udara izjednačava s rizikom nepušača.

Tjelesna neaktivnost i prekomjerna tjelesna težina

Nije uvijek potrebno izračunavati indeks tjelesne mase, često je dovoljno izmjeriti opseg struka i bokova koji bi idealno trebao iznositi <0,80 za žene i <0,95 za muškarce.

U spomenutoj Framinghamskoj studiji pokazana je negativna povezanost tjelesne aktivnosti i učestalosti moždanog udara u muškoj populaciji. Novija istraživanja pokazuju da je povećana tjelesna aktivnost povezana sa smanjivanjem rizika moždanog udara i u žena, kao i da je abdominalni tip pretilosti značajan, neovisni čimbenik rizika za nastanak moždanog udara. Nije uvijek potrebno izračunavati indeks tjelesne mase, često je dovoljno izmjeriti opseg struka i bokova koji bi idealno trebao iznositi <0,80 za žene i <0,95 za muškarce. Smatra se da je povoljan učinak povećane tjelesne aktivnosti na snižavanje rizika za nastanak moždanog udara posljedica učinka na snižavanje povišenih vrijednosti tlaka, smanjivanje tjelesne težine i poboljšanja tolerancije glukoze. Također povećana tjelesna aktivnost dovodi do povišenja HDL kolesterola i snižavanja LDL kolesterola i do promocije zdravog načina života.

Nezdrava prehrana

Treba prijeći na zdrav način prehrane: prehrana u kojoj dominiraju nezasićene masti, mnogo voća i povrća u prehrani, prehrana bogata neprobavljivim biljnim vlaknima, mnogo ribe.

Da bi se smanjio rizik nastanka moždanog udara potrebno je prekinuti s nezdravom prehranom: hrana koja obiluje zasićenim mastima i koncentriranim šećerima, jako zasoljena hrana, hrana bogata kolesterolom itd., a treba prijeći na zdrav način prehrane: prehrana u kojoj dominiraju nezasićene masti - ulja, pogotovo maslinovo ulje, mnogo voća i povrća u prehrani, prehrana bogata neprobavljivim biljnim vlaknima, mnogo ribe, pogotovo plave ribe. Najzdraviji način prehrane je takozvana mediteranska dijeta, tj. tradicionalna prehrana na obalama Mediterana. U jednoj meta-analizi pokazano je da osobe koje dnevno pojedu više od pet obroka voća i povrća imaju smanjen rizika nastanka moždanog udara za 26%.

Alkohol

Postoje podaci da je najbolje uzimanje jedne čaše crnog vina dnevno jer se u crnom vinu nalaze flavinoidi koji djeluju kao antioksidansi.

Zloporaba alkohola svakako predstavlja značajan čimbenik rizika za nastanak moždanog udara. Naša istraživanja pokazala su da su krvne žile alkoholičara prosječno deset godina starije od biološke starosti alkoholičara. Međutim, pijenje malih količina alkohola (do dva pića dnevno) povezano je sa snižavanjem rizika za nastanak ishemijskog moždanog udara. Postoje podaci da je najbolje uzimanje jedne čaše crnog vina dnevno jer se u crnom vinu nalaze flavinoidi koji djeluju kao antioksidansi. Rizik nastanka ishemijskog moždanog udara značajno raste ako se popiju više od dva alkoholna pića dnevno. Utvrđena je povezanost pijenja alkoholnih pića i učestalosti moždanog udara u obliku slova J: incidencija ishemijskog moždanog udara se smanjuje pri pijenju do dva alkoholna pića dnevno, a pri povećanom unosu alkohola raste učestalost ishemijskog i hemoragijskog moždanog udara.

Stres

Objavljeno je svega nekoliko radova o utjecaju stresa na učestalost moždanog udara, a većina članaka opisuje utjecaj stresa povezanog s ratnim zbivanjima i učestalosti moždanog udara.

Reakcija na stres povećava agregaciju trombocita, aktivira renin-angiotenzin sistem i na taj način povećava stvaranje angiotenzina II koji povisuje krvni tlak. Stoga stres uzrokuje povećanu učestalost kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih bolesti. Međutim, postoje teškoće u točnom definiranju stresa i načinu mjerenja "jačine" stresa. Objavljeno je svega nekoliko radova o utjecaju stresa na učestalost moždanog udara, a većina članaka opisuje utjecaj stresa povezanog s ratnim zbivanjima i učestalosti moždanog udara. Podaci iz navedenih studija upućuju na moguću povezanost stresa i povećane učestalosti hemoragijskog moždanog udara.

Zloporaba opojnih droga

Upotreba kokaina, pogotovo u njegovom alkaloidnom obliku ("crack") povezana je s povećanom učestalošću cerebrovaskularne bolesti, kako ishemijske tako i hemoragijske.

Oralni kontraceptivi

Dokazano je da uzimanje oralnih kontraceptiva povećava rizik nastanka moždanog udara u žena koje imaju i druge čimbenike rizika (žene starije od 35 godina, hipertenzija, pušenje).

Rizik nastanka moždanog udara povećan je u žena koje uzimaju oralne kontraceptive, pogotovo oralne kontraceptive s visokim sadržajem estrogena. Još uvijek nije jasno da li oralni kontraceptivi s malom dozom estrogena povećavaju rizik nastanka moždanog udara. Dokazano je da uzimanje oralnih kontraceptiva povećava rizik nastanka moždanog udara u žena koje imaju i druge čimbenike rizika (žene starije od 35 godina, hipertenzija, pušenje). U studiji Svjetske zdravstvene organizacije u zemljama u razvoju, rizik moždanog krvarenja bio je značajno veći kod žena koje su uzimale oralne kontraceptive. Oralni kontraceptivi su povezani i s povećanjem rizika subarahnoidalnog krvarenja, što je naročito izraženo u žena koje imaju i hipertenziju.