x
x

Sigurnost primjene vitamina C i važne činjenice o vitaminu C

  09.06.2010.

Ljudski organizam ne može sintetizirati vitamin C te se vitamin C mora unositi hranom ili, u slučaju povećanih potreba, dodacima prehrani. Izrazito visoke doze vitamina C mogu biti "otimači" bakra iz organizma, a poznato je da je bakar esencijalni nutrijent. Stoga je preporuka svim osobama koje uzimaju izrazito visoke doze vitamina C da pritom osiguraju i adekvatan unos bakra.

Sigurnost primjene vitamina C i važne činjenice o vitaminu C

Vitamin C se intenzivno istražuje kao dodatak prehrani zbog svoje antioksidativne aktivnosti te ostalih utjecaja na homeostazu i zaštitu od slobodnih radikala. Upravo zbog dokazanih blagotvornih učinaka mnogi ljudi konzumiraju količine vitamina C mnogo veće od RDA. Definirana je gornja granica unosa vitamina C od < 2000 mg za odrasle na dan (sigurna za većinu osoba). Dodaci prehrani koji sadrže vitamin C su jedni od najčešće korištenih, a dokazi o sigurnosti vitamina C u dozama manjim od 2000 mg/dan su konzistentni (53). Literaturni podaci ukazuju da se količina apsorbiranog željeza povećava povećanjem unosa vitamina C, osobito kod unosa s 25-50 mg/dan. Iznad toga, vitamin C ima vrlo mali učinak na količinu apsorbiranog željeza. Većina objavljenih studija snažno ukazuje da vitamin C u dozama do 2000 mg/dan ne povećava skladišta tjelesnog željeza u mjeri da bi to izazvalo bilo kakve klinički značajne neželjene učinke (53).

Neželjeni učinci uzimanja vitamina C:

  • Nuspojave se obično javljaju nakon dugotrajnog uzimanja velikih doza vitamina C (doze veće od 1 g na dan mogu izazvati proljev, a doze veće og 600 mg mogu blago pojačati izlučivanje mokraće).
  • Izrazito visoke doze vitamina C mogu biti "otimači" bakra iz organizma, a poznato je da je bakar esencijalni nutrijent. Stoga je preporuka svim osobama koje uzimaju izrazito visoke doze vitamina C da pritom osiguraju i adekvatan unos bakra.
  • Budući da vitamin C povećava apsorpciju željeza, povišene doze vitamina C trebaju izbjegavati osobe koje imaju bolesti povezane s prekomjernim nakupljanjem željeza (primjerice: hemokromatoza, hemosideroza).
  • Simptomi trovanja vitaminom C uključuju glavobolju, pojačano mokrenje, grčeve u donjem dijelu trbuha, proljev, povraćanje, vrtoglavicu, drhtavicu.
  • Smatra se da osobe koje su sklone nastanku bubrežnih kamenaca (u formi kalcij - oksalata) trebaju izbjegavati dodatke vitamina C jer se ovaj vitamin u tijelu može pretvoriti u oksalat i povisiti razinu oksalata u urinu.

Interakcije s lijekovima

  • Dugotrajna upotreba acetilsalicilne kiseline može uzrokovati nedostatak vitamina C. Stoga se osobama na dugotrajnoj terapiji acetilsalicilnom kiselinom preporučuje prehrana bogata voćem, povrćem, nemasnim mesom i morskim plodovima te cjelovitim žitaricama i mahunarkama (54). Ipak, mega doze vitamina C nisu dobrodošle uz acetilsalicilnu kiselinu, budući da visoka razina vitamina C zakiseljava urin, što otežava izlučivanje acetilsalicilne kiseline iz organizma te se tada lijek zadržava u organizmu dulje nego što je potrebno.
  • Nedostatak vitamina C može se pojaviti kod uzimanja tetraciklinskih antibiotika, te je prilikom terapije potrebno osigurati prehranu bogatu vitaminom C.
  • Oralni kontraceptivi koji sadrže estrogene mogu utjecati na sniženje razine vitamina C u plazmi i leukocitima, te je stoga uputno uzimati dodatni vitamin C tijekom uzimanja oralnih kontraceptiva.
  • Velike doze vitamina C mogu blokirati djelovanje antikoagulansa varfarina, što zahtjeva povišenje doze da bi s održala učinkovitost. Osobe koje uzimaju antikoagulanse trebaju ograničiti unos vitamina C na 1 gram dnevno i liječnik treba pratiti njihovo protrombinsko vrijeme.
  • Budući da visoke doze vitamina C interferiraju s interpretiranjem rezultata nekih laboratorijskih pretraga (glukoza u mokraći, etilestradiol, jetrene transaminaze, laktat dehidrogenaza u serumu, okultno krvarenje u stolici, bilirubin u serumu, željezo i feritin u plazmi, pH mokraće, mokraćna kiselina, oksalati) važno je obavijestiti liječnika o tome uzimate li dodatke vitamina C (55).

 

Važne činjenice o vitaminu C

  • Vitamin C je vitamin topljiv u vodi
  • Ljudski organizam ga ne može sintetizirati te se mora unositi hranom ili, u slučaju povećanih potreba, dodacima prehrani.
  • U organizmu, vitamin C igra vrlo važne uloge: neophodan je u sintezi kolagena, pomaže funkciju imunološkog sustava, pomaže apsorpciju željeza, pretvara folnu kiselinu u njezin aktivni oblik, itd.
  • Blagotvorni učinci vitamina C dokazani su u smislu skraćenja trajanja prehlade i ublažavanja simptoma.
  • Objavljeni podaci pokazuju značajne zaštitne učinke vitamina C na karcinom dojke, želuca, jednjaka, gušterače, pluća, cerviksa i rektuma.
  • Pojava kardiovaskularnih bolesti obrnuto je proporcionalna s unosom vitamina C i plazmatskim koncentracijama vitamina C
  • Vitamin C je jedan od najsnažnijih antioksidansa
  • Doze od 10 mg/dan vitamina C dovoljne su da preveniraju skorbut
  • I u dozama do 2000 mg/dan vitamin C je siguran za većinu osoba

 

Literatura

1. Gregory JF, 3rd. Ascorbic acid bioavailability in foods and supplements. Nutr Rev. 1993;51(10):301-303.
2. Carr AC, Frei B. Toward a new recommended dietary allowance for vitamin C based on antioxidant and health effects in humans. Am J Clin Nutr. 1999;69(6):1086-1107.
3. Li Y and Schellhorn. New Developments and Novel Therapeutic Perspectives for Vitamin C. J Nutr 2007;137:2171-2184.
4. Schleicher RL, et al.:Serum vitamin C and the prevalence of vitamin C deficiency in the USA: 2003-2004 National Health and Nutrition Examination Survey (NHANES). Am J Clin Nutr 2009; 90:1252-63.
5. Simon JA, Hudes ES. Serum ascorbic acid and gallbladder disease prevalence among US adults: the Third National Health and Nutrition Examination Survey (NHANES III). Arch Intern Med. 2000;160(7):931-936.
6. Bruno RS, Leonard SW, Atkinson J, et al. Faster plasma vitamin E disappearance in smokers is normalized by vitamin C supplementation. Free Radic Biol Med. 2006;40(4):689-697.
7. Levy R, Shriker O, Porath A, Riesenberg K, Schlaeffer F. Vitamin C for the treatment of recurrent furunculosis in patients with imparied neutrophil functions. J Infect Dis. 1996;173(6):1502-1505.
8. Jariwalla RJ, Harakeh S. Antiviral and immunomodulatory activities of ascorbic acid. In: Harris JR (ed). Subcellular Biochemistry. Vol. 25. Ascorbic Acid: Biochemistry and Biomedical Cell Biology. New York: Plenum Press; 1996:215-231.
9. Weinstein M, Babyn P, Zlotkin S. An orange a day keeps the doctor away: scurvy in the year 2000. Pediatrics. 2001;108(3):E55.
10. Myint PK, Luben RN, Welch AA, Bingham SA, Wareham NJ, Khaw KT. Plasma vitamin C concentrations predict risk of incident stroke over 10 y in 20 649 participants of the European Prospective Investigation into Cancer Norfolk prospective population study. Am J Clin Nutr. 2008;87(1):64-69.
11. Mardešić D i sur. Pedijatrija. Školska knjiga, Zagreb, 2000.
12. Stephen R, Utecht T. Scurvy identified in the emergency department: a case report. J Emerg Med. 2001;21(3):235-237.
13. Ye Z, Song H. Antioxidant vitamins intake and the risk of coronary heart disease: meta-analysis of cohort studies. Eur J Cardiovasc Prev Rehabil. 2008;15(1):26-34.
14. Enstrom JE. Counterpoint--vitamin C and mortality. Nutr Today. 1993;28:28-32.
15. Osganian SK, Stampfer MJ, Rimm E, et al. Vitamin C and risk of coronary heart disease in women. J Am Coll Cardiol. 2003;42(2):246-252.
16. Losonczy KG, Harris TB, Havlik RJ. Vitamin E and vitamin C supplement use and risk of all-cause and coronary heart disease mortality in older persons: the Established Populations for Epidemiologic Studies of the Elderly. Am J Clin Nutr. 1996;64(2):190-196.
17. Knekt P, Ritz J, Pereira MA, et al. Antioxidant vitamins and coronary heart disease risk: a pooled analysis of 9 cohorts. Am J Clin Nutr. 2004;80(6):1508-1520.
18. Levine M, Wang Y, Padayatty SJ, Morrow J. A new recommended dietary allowance of vitamin C for healthy young women. Proc Natl Acad Sci U S A. 2001;98(17):9842-9846.
19. Yokoyama T, Date C, Kokubo Y, Yoshiike N, Matsumura Y, Tanaka H. Serum vitamin C concentration was inversely associated with subsequent 20-year incidence of stroke in a Japanese rural community. The Shibata study. Stroke. 2000;31(10):2287-2294.
20. Steinmetz KA, Potter JD. Vegetables, fruit, and cancer prevention: a review. J Am Diet Assoc. 1996;96(10):1027-1039.
21. Kromhout D. Essential micronutrients in relation to carcinogenesis. Am J Clin Nutr. 1987;45(5 Suppl):1361-1367.
22. Zhang S, Hunter DJ, Forman MR, et al. Dietary carotenoids and vitamins A, C, and E and risk of breast cancer. J Natl Cancer Inst. 1999;91(6):547-556.
23. Michels KB, Holmberg L, Bergkvist L, Ljung H, Bruce A, Wolk A. Dietary antioxidant vitamins, retinol, and breast cancer incidence in a cohort of Swedish women. Int J Cancer. 2001;91(4):563-567.
24. Tsugane S, Sasazuki S. Diet and the risk of gastric cancer: review of epidemiological evidence. Gastric Cancer. 2007;10(2):75-83.
25. Liu C, Russell RM. Nutrition and gastric cancer risk: an update. Nutr Rev. 2008;66(5):237-249.
26. Feiz HR, Mobarhan S. Does vitamin C intake slow the progression of gastric cancer in Helicobacter pylori-infected populations? Nutr Rev. 2002;60(1):34-36.
27. Chuang CH, Sheu BS, Kao AW, et al. Adjuvant effect of vitamin C on omeprazole-amoxicillin-clarithromycin triple therapy for Helicobacter pylori eradication. Hepatogastroenterology. 2007;54(73):320-324.
28. Simon JA, Hudes ES. Serum ascorbic acid and other correlates of self-reported cataract among older Americans. J Clin Epidemiol. 1999;52(12):1207-1211.
29. Dherani M, Murthy GV, Gupta SK, et al. Blood levels of vitamin C, carotenoids and retinol are inversely associated with cataract in a North Indian population. Invest Ophthalmol Vis Sci. 2008;49(8):3328-3335.
30. Hankinson SE, et al. Nutrient intake and cataract extraction in women: a prospective study. Br Med J 1992;305:335-9.
31. Higginbotham E, et al. Effects of ascorbic acid on trabecular meshwork cells in culture. Exp Eye Res 1988;46:507-16.
32. Chang S, et al. Effects of ascorbic acid on the production of firbonectin laminin and collagen type I by bovine trabecular meshwork cells in organ culture. Inv Ophthamol 1994;35:Arvo Abstracts.
33. Giuffrida S, et al. Essential fatty acids (linoleic and gamma-linolenic acids) on tear deficient dry-eye treatment. Inv Ophthamol 2000;41:Arvo Abstract 1447.
34. Choi HK, Gao X, Curhan G. Vitamin C intake and the risk of gout in men: a prospective study. Arch Intern Med. 2009;169(5):502-507.
35. Huang HY, Appel LJ, Choi MJ, et al. The effects of vitamin C supplementation on serum concentrations of uric acid: results of a randomized controlled trial. Arthritis Rheum. 2005;52(6):1843-1847.
36. Cheng Y, Willett WC, Schwartz J, Sparrow D, Weiss S, Hu H. Relation of nutrition to bone lead and blood lead levels in middle-aged to elderly men. The Normative Aging Study. Am J Epidemiol. 1998;147(12):1162-1174.
37. Simon JA, Hudes ES. Relationship of ascorbic acid to blood lead levels. JAMA. 1999;281(24):2289-2293.
38. Dawson EB, Evans DR, Harris WA, Teter MC, McGanity WJ. The effect of ascorbic acid supplementation on the blood lead levels of smokers. J Am Coll Nutr. 1999;18(2):166-170.
39. Gokce N, Keaney JF, Jr., Frei B, et al. Long-term ascorbic acid administration reverses endothelial vasomotor dysfunction in patients with coronary artery disease. Circulation. 1999;99(25):3234-3240.
40. Vita JA, Keaney JF, Jr. Endothelial function: a barometer for cardiovascular risk? Circulation. 2002;106(6):640-642.
41. Ness AR, Chee D, Elliott P. Vitamin C and blood pressure--an overview. J Hum Hypertens. 1997;11(6):343-350.
42. Ward NC, Hodgson JM, Croft KD, Burke V, Beilin LJ, Puddey IB. The combination of vitamin C and grape-seed polyphenols increases blood pressure: a randomized, double-blind, placebo-controlled trial. J Hypertens. 2005;23(2):427-434.
43. Duffy SJ, Gokce N, Holbrook M, et al. Treatment of hypertension with ascorbic acid. Lancet. 1999;354(9195):2048-2049.
44. Chen Q, Espey MG, Krishna MC, et al. Pharmacologic ascorbic acid concentrations selectively kill cancer cells: action as a pro-drug to deliver hydrogen peroxide to tissues. Proc Natl Acad Sci U S A. 2005;102(38):13604-13609.
45. Hoffer LJ, Levine M, Assouline S, et al. Phase I clinical trial of i.v. ascorbic acid in advanced malignancy. Ann Oncol. 2008;19(11):1969-1974.
46. Osganian SK, Stampfer MJ, Rimm E, et al. Vitamin C and risk of coronary heart disease in women. J Am Coll Cardiol. 2003;42(2):246-252.
47. Sasazuki S, Sasaki S, Tsubono Y, Okubo S, Hayashi M, Tsugane S. Effect of vitamin C on common cold: randomized controlled trial. Eur J Clin Nutr. 2006;60(1):9-17.
48. Hemila H, Herman ZS. Vitamin C and the common cold: a retrospective analysis of Chalmers' review. J Am Coll Nutr 1995;14:116-23.
49. Vitamin C supplementation and common cold symptoms: factors affecting the magnitude of the benefit. Med Hypotheses. 1999 Feb; 52(2): 171-8. Review.
50. Douglas RM, Hemila H, D'Souza R, Chalker EB, Treacy B. Vitamin C for preventing and treating the common cold. Cochrane Database Syst Rev. 2004(4):CD000980.
51. Sardi W. Narrow scope of vitamin C review. PLoS Med. 2005;2(9):e308; author reply e309.
52. Padayatty SJ, Sun H, Wang Y, et al. Vitamin C pharmacokinetics: implications for oral and intravenous use. Ann Intern Med. 2004;140(7):533-537.
53. Hathcock JN, et al.Vitamin E and C are safe across a broad range of intakes. Am J Clin Nutr 2005;81:736-45.
54. Basu TK. Vitamin C-aspirin interactions. Int J Vitam Nutr Res Suppl. 1982;23:83-90.
55. Hendler SS, Rorvik DR, eds. PDR for Nutritional Supplements. Montvale: Medical Economics Company, Inc; 2001.