Mirela Ćelić Ružić, dr. med., spec. psihijatar
29.08.2020.
Simptomatika shizofrenije, bolesti koja najčešće započinje u adolescenciji, izrazito je široko područje. Raznolika obilježja kliničke slike te različita težina bolesti uvjetuju jedinstvenu sliku shizofrenije kod svakog oboljelog pojedinca. U nekih će početak bolesti obilježiti jasni, vidljivi, nagli i ozbiljni simptomi, dok će kod drugih bolest početi polagano, postupno, bez jasno vidljivih simptoma.
Koncept shizofrenije pokriva samo 30% lošeg ishoda puno šireg višedimenzionalnog psihotičnog sindroma, no postao je dominantna prizma kroz koju se promatra sve 'psihotično', čak i afektivna stanja s blagom psihozom koja su označena kao 'ultra visoki rizik' za shizofreniju. Izraz "psihoza" još uvijek nema jedinstvenu definiciju, ali označava klinički konstrukt sastavljen od nekoliko simptoma. Psihotični pacijenti mogu imati u kliničkoj slici jedan simptom iz kriterija A (npr. zablude ili halucinacije), ali još uvijek nemaju društveni ili funkcionalni pad (kriterij B); i mogu imati povremene epizode koje nisu zadovoljile kontinuiranu kroničnost koja se zahtijeva prema kriteriju C. Ovi se pacijenti mogu smatrati posrednom kategorijom između prodroma i dijagnoze pune shizofrenije. Smatra se da je rano i adekvatno liječenje prve psihotične epizode jedan od presudnih čimbenika za konačan ishod shizofrenije. Svi oboljeli od psihoze ne moraju imati kronični, loši ishod koji je većinom vidljiv kod shizofrenije. Jedan od lošijih prognostičkih čimbenika u svim oblicima psihotičnog spektra je postojanje negativnih simptoma koji vode ka lošem ishodu, lošijem odgovoru na liječenje te funkcionalnom i kognitivnom oštećenju. Posljednjih godina primjereno je porastao naglasak na kliničkim ishodima koji su od značaja za pacijente, obitelji i kliničare, kao i veći fokus na funkcionalni oporavak. Za poremećaj poput shizofrenije, potpuni oporavak podrazumijeva sposobnost funkcioniranja u zajednici, društvu i profesionalno, kao i relativna redukcija psihopatologije povezane s bolesti. Oporavak se konceptualizira, stoga kao zahtjevniji i dugoročniji fenomen od remisije.
Glavni cilj liječenja psihoze u Psihijatrijskoj bolnici „Sveti Ivan“ je započeti sa što ranijim učinkovitim tretmanom koji podrazumijeva farmakološke i psihosocijalne intervencije kako bi se ubrzao proces remisije, smanjio štetni učinak pacijentove reakcije na iskustvo psihoze, ostvarilo adekvatno socijalno i radno funkcioniranje te spriječio relaps
U Psihijatrijskoj bolnici “Sveti Ivan” pacijentu oboljelom od psihoze nudi se sveobuhvatno ciljano liječenje. Od samog prijema u bolnicu započinje proces dijagnostike i terapije pacijenta uz uključenje članova obitelji. Koncept Centra za integrativnu psihijatriju od 2015. godine pruža multimodalni program na osnovi biopsihosocijalnog modela uz personaliziranu farmakoterapiju i liječenje pacijenta u bolničkoj jedinici ili dnevnoj bolnici.
Psihotični pacijent se po dolasku hospitalizira na Zavodu integrativne psihijatrije gdje se, uz intenzivno liječenje i nadzor detaljnom obradom i radom, obraća posebna pažnja na specifičnosti ekspresije kliničkih simptoma uz individualizirani farmakološki pristup. Pravilno dijagnosticiranje psihotičnog pacijenta uključuje detaljno istraživanje svih područja psihopatologije kao dio sveobuhvatnog mentalnog statusa s osvrtom na cjeloživotnu prezentaciju značajki pacijenta. Na muškom odjelu liječe se pacijenti kojima je potrebno intenzivno liječenje i nadzor. Putem programa Integrativne psihijatrije bitno je podići svijest pacijenata, članova obitelji i šire zajednice o važnosti prepoznavanja, pravovremenog dijagnosticiranja bolesti i djelovanja na rizične čimbenike (odnosno mijenjanje nezdravih stilova života). Provodi se rana intervencija u svrhu prevencije razvoja psihičkih bolesti te se teži holističkom i individualnom pristupu svakom bolesniku. Nakon stabilizacije kliničke slike, a u svrhu postizanja što kvalitetnije remisije, pacijentu se nude daljnji programi liječenja u našoj ustanovi putem Psihoterapijskog odjela za psihoze ili Dnevnih bolnica naše ustanove. Na taj način pacijent će duže ostati u tretmanu, imati bolji terapijski savez sa psihijatrom, a time i veće zadovoljstvo liječenja. Kod pacijenata s dominantno negativnim simptomima bolesti, postoji mogućnost dodatnog liječenja tretmanom transkranijalne magnetne stimulacije (TMS) koji se u našoj bolnici provodi od 2014. godine, a od 2020. godine bolnica je postala Referentni centar Ministarstva zdravstva za liječenje transkranijalnom magnetskom stimulacijom psihijatrijskih bolesti i komorbiditeta.
Na Odjelu za psihoterapijsko liječenje psihotičnih poremećaja liječenje se odvija u okvirima cjelovitog programa Rane intervencije kod prvih epizoda psihotičnih poremećaja (RIPEPP). Odjel djeluje u okviru Referentnog centra za psihoterapiju, psihosocijalne metode i ranu intervenciju kod psihotičnih poremećaja Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske od 2012. godine. Psihoterapijski program sastoji se od kombinacije različitih vrsta terapija: terapijska zajednica, grupna psihoterapija u malim i srednjim grupama, KBT (bihevioralno-kognitivnih terapija) radionica, antistigma radionica, psihoedukacijska predavanja, antistres radionice, radno-okupacijska terapija, rekreacija, a sve uz psihodinamski educirane grupne i KBT terapeute, psihologe, medicinske sestre i radne terapeute. Cilj rada s pacijentima je usmjeren na poboljšanje sfera ličnosti značajnih za proces liječenja, ali i za funkcioniranje nakon otpusta iz bolnice (samopoštovanje, rješavanje problema, slika o sebi i slično).
Liječenje u Dnevnoj bolnici za integrativnu psihijatriju ili u Dnevnoj bolnici za rane intervencije i psihotične poremećaje predstavljaju prijelazni oblik između bolničkog i ambulantnog načina liječenja, a ponekad i alternativu bolničkog liječenja. Nude vremenski ograničen strukturiran program dijagnostike, liječenja i rehabilitacije baziran na psihoterapijskim i socioterapijskim tehnikama. Program liječenja prilagođen je potrebama pacijenta, a u njemu se provode: grupna psihodinamski orijentirana psihoterapija, više obiteljska grupna psihoterapija, metakognitivni trening, kognitivno-bihevioralna radionica, literarna radionica, terapija plesom i pokretom, psihoedukacija, radno-okupacijska terapija, socioterapija i rekreativna terapija, a sve organizirano po principima terapijske zajednice.
Pacijenti se tijekom bolničkog dijela liječenja, a kasnije i u izvanbolničkom dijelu mogu uključiti u udrugu za zaštitu i unapređenje mentalnog zdravlja „Zajedno“ koja je osnovana 2007. godine s ciljem rehabilitacije, resocijalizacije i poboljšanja kvalitete života osoba sa psihičkim smetnjama. Rad Kluba organiziran je po principima terapijske zajednice i odvija se kroz multidisciplinarne radionice. Voditelji radionica su educirani terapeuti naše bolnice, umjetnici, psihijatri, grupni terapeuti, radni terapeuti, nutricionist, fizioterapeut.
U izvanbolničkom dijelu liječenja pacijent zajedno s članovima obitelji nastavlja sudjelovati u programu RIPEP koji se sastoji od psihoedukacije od 15 strukturiranih radionica, grupne psihoterapije za pacijente i posebno za članove obitelji.