x
x

Temeljne razlike COVID-19 infekcije i gripe

  Maja Vrebalov Cindro, dr. med., spec. obiteljske medicine

  27.05.2020.

Iako već naviknuti na sezonsku pojavu gripe, odnosno novog virusa gripe svake godine, od ove zime suočili smo se s bolešću koja dijeli neke karakteristike s gripom, a to jeCOVID-19 infekcija uzrokovana virusom SARS-CoV-2. Ovaj tekst daje jasan pregled sličnosti, ali i razlika ovih dviju bolesti.

Temeljne razlike COVID-19 infekcije i gripe

Uvod

Danas u svijetu ima više od 5,5 milijuna oboljelih, od čega je u Europi preko 1,3 milijun, a umrlih je preko 345.000 ljudi.

U kineskom gradu Wuhanu, u prosincu 2019. godine pojavile su se skupine bolesnika s neobičnom pneumonijom dotad nepoznatog uzroka. Epidemiološka, genomska analiza i povezanost s drugim koronavirusima doveli su do izolacije novog koronavirusa. Kako je izolirani virus bio vrlo sličan koronavirusima šišmiša, zaključeno je da možda potječe sa tržnice malih životinja. Kineski centar za kontrolu i prevenciju bolesti je tijekom ispitivanja usmjerenog traženju uzročnika otkrio podtip koronavirusa, kojeg su nazvali novi koronavirus 2019. godine. Svjetska zdravstvena organizacija je 11. veljače 2020. godine službeno nazvala ovu novu upalu pluća koronavirusna bolest 2019 (COVID-19), dok ju je Međunarodni odbor za taksonomiju virusa uzročnika imenovao teškim akutnim respiratornim sindromom koronavirusom 2 (SARS-CoV-2). U ožujku 2020. godine Svjetska zdravstvena organizacija je proglasila pandemiju.

Jesu li COVID-19 i gripa slični?

Na prvu se znanstvenicima činilo da su gripa i COVID-19 vrlo slični. Oboje uzrokuju respiratorne bolesti, koje mogu biti asimptomatske ili blage, ali također mogu uzrokovati teške bolesti i smrt. Groznica, kašalj, respiratorne tegobe, proljev, mučnina i povraćanje su uobičajeni simptomi koji se primjećuju kod odraslih. To može napredovati u respiratorno zatajenje, hipoksiju, potrebu za oksigenoterapijom i umjetnom ventilacijom kao što je bilo vidljivo kod pacijenata u epidemiji SARS-CoV-1 (2003) u Guangdongu u Kini. Nadalje, oba virusa prenose se kontaktom ili kapljicama. Kao rezultat toga, iste javnozdravstvene mjere, poput higijene ruku i odgovornog ponašanja (kašalj u lakat ili papirnatu maramicu i odmah odlaganje papirnate maramice), važne su radnje koje svatko može poduzeti kako bi spriječio širenje obje infekcije.

Brzina prenošenja virusa

Procjenjuje se da je serijski interval za COVID-19 infekciju 5 ─ 6 dana, dok je za gripu serijski interval 3 dana. To znači da se gripa može širiti brže od COVID-19.

Brzina prijenosa važna je razlika između ova dva virusa. Gripa ima kraće razdoblje inkubacije i kraći serijski interval od virusa SARS-CoV-2. Procjenjuje se da je serijski interval za COVID-19 infekciju 5 ─ 6 dana, dok je za gripu serijski interval 3 dana. To znači da se gripa može širiti brže od COVID-19.

Nadalje, prijenos u prvih 3 ─ 5 dana bolesti, ili potencijalni prijenos virusa prije pojave simptoma, glavni je pokretač prijenosa gripe. Suprotno tome, iako učimo da postoje ljudi koji mogu izlučivati COVID-19 virus 24 ─ 48 sati prije pojave simptoma, za sada se smatra da ovo nije glavni pokretač prijenosa.

Broj sekundarnih infekcija generiranih od jedne zaražene jedinke smatra se da je za virus SARS-CoV-2 između 2 i 2,5, odnosno da je veći nego za gripu. Međutim, procjene i za SARS-CoV-2 i za virus gripe su vrlo kontekstualne i vremenski specifične, što otežava izravne usporedbe.

Koje su razlike između COVID-19 infekcije i gripe?

Površinski glikoproteini odgovorni su za pokretanje imunološkog odgovora i oni obavljaju kritičnu funkciju: omogućavaju čestici koronavirusa da uđe u stanice, gdje se zatim razmnožava.

Površinski glikoproteini odgovorni su za pokretanje imunološkog odgovora i oni obavljaju kritičnu funkciju: omogućavaju čestici koronavirusa da uđe u stanice, gdje se zatim razmnožava.

Najočiglednija razlika između gripe i COVID-19 infekcije je u njihovim uzročnicima. Virusi gripe pripadaju obitelji virusa poznatoj kao Orthomyxoviridae. COVID-19 uzrokuje koronavirus nazvan SARS-CoV-2, koji je klasificiran u obitelj Coronaviridae. Obje se obitelji sastoje od RNA virusa, ali se posebno razlikuju s obzirom na proteinski sloj koji inkapsulira RNA.

Preciznije, virusi gripe izražavaju dva površinska antigena, hemaglutinin (H) i neuraminidazu (N), koji pokreću imunološki odgovor. Točan oblik ovih antigena mijenja se s vremenom, što rezultira periodičnom pojavom novih, virulentnijih virusa gripe koji mogu izazvati pandemiju. Površina SARS-CoV-2 nema te antigene. Umjesto toga, slično kao i druge vrste koronavirusa, njegova je vanjska površina ispunjena glikoproteinskim šiljcima koji ovim virusima daju izgled krošnje ili krune. 

Jesu li COVID-19 i gripa sezonske bolesti?

COVID-19 je nova bolest, a širom svijeta postoji mnogo milijuna ljudi koji još nisu bili izloženi virusu SARS-CoV-2. Ova duboka rezerva potencijalnih domaćina mogla bi potaknuti održivi prijenos tijekom ljeta na sjevernoj hemisferi i zimi na južnoj.

Sezonska gripa, kao što joj i ime kaže, obično dolazi i odlazi s promjenom godišnjih doba. Virusi gripe kruže tijekom cijele godine, ali se broj novih slučajeva gripe uglavnom povećava u hladnijim mjesecima dok se u toplijim mjesecima godine smanjuje. To ne znači da hladno vrijeme uzrokuje gripu, već da su kombinacija hladnog vremena, većeg broja ljudi u zatvorenom prostoru, zajedno s drugim promjenama čimbenici koji pridonose širenju.

Moguće je da će se COVID-19 pokazati sezonskom bolešću, sličnom gripi, međutim, stručnjaci upozoravaju da barem za sada, usred pandemije koja je u tijeku, toplije vrijeme vjerojatno neće otjerati bolest. COVID-19 je nova bolest, a širom svijeta postoji mnogo milijuna ljudi koji još nisu bili izloženi virusu SARS-CoV-2. Ova duboka rezerva potencijalnih domaćina mogla bi potaknuti održivi prijenos tijekom ljeta na sjevernoj hemisferi i zimi na južnoj. Međutim, mnogi čimbenici određuju sezonalnost bolesti, a potrebno je više vremena prije nego što se mogu izvući zaključci je li COVID-19 sezonska bolest.

Klinička slika

Čini se da se simptomi COVID-19 infekcije pojavljuju postepeno, više no simptomi gripe.

Iako su simptomi dvaju virusa slični, postotak ljudi s teškom bolešću čini se da je različit. Čini se da COVID-19 češće uzrokuje teže oblike bolesti od sezonske gripe. Dio ove razlike može se pripisati činjenici da COVID-19 uzrokuje nova vrsta koronavirusa, protiv koje ljudi nemaju imunitet. Suprotno tome, mnogi ljudi imaju barem neki stupanj imuniteta protiv sezonske gripe, dovoljan da se spriječi hospitalizacija i komplikacije u većini slučajeva.

Simptomi gripe često se javljaju iznenada. Većina ljudi koji dobiju gripu oporavit će se za manje od dva tjedna, ali kod nekih ljudi gripa uzrokuje komplikacije, uključujući upalu pluća. Prema Američkom centru za kontrolu bolesti i prevenciju (CDC) ukupna stopa hospitalizacije u Sjedinjenim Američkim Državama zbog gripe ove sezone iznosi oko 68 hospitalizacija na 100.000 ljudi.

U COVID-19 infekciji se još uvijek pokušava razumjeti cjelovita slika simptoma i težine bolesti. Prijavljeni simptomi bolesnika varirali su od blagih do teških i mogu uključivati vrućicu, kašalj i kratkoću daha. Ostali simptomi mogu uključivati zimicu, opetovanu tresavicu uz zimicu, bol u mišićima, glavobolju, grlobolju i novonastali gubitak okusa ili mirisa te gastrointestinalne tegobe. Čini se da se simptomi COVID-19 infekcije pojavljuju postepeno, više no simptomi gripe.

Starije odrasle osobe i ljudi s kroničnim bolestima, uključujući kardiovaskularne bolesti, hipertenziju, plućne bolesti ili dijabetes, izloženi su većem riziku za ozbiljnije komplikacije COVID-19, u usporedbi s ljudima mlađih dobnih skupina i onima koji nemaju kronične bolesti.

Djeca su skupina visokog rizika za komplikacije od gripe, no čini se da to nije slučaj za COVID-19 jer je malo djece hospitalizirano s novim koronavirusom.

Budući da respiratorni virusi uzrokuju slične simptome, važno je napomenuti da može biti teško razlikovati različite respiratorne viruse na temelju samo simptoma, prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji.

Zaključak

Ovo mogu biti teška vremena za sve nas dok slušamo o širenju COVID-19 širom svijeta, putem televizije, društvenih medija, novina, obitelji, prijatelja i drugih izvora. Najčešća emocija s kojom se svi suočavamo je strah.

Za COVID-19 infekciju, trenutni podaci govore da su u 80% slučajeva infekcije blage ili asimptomatske, 15% bolesnika je u teškom općem stanju te zahtijevaju kisik, a 5% je kritično i zahtijevaju mehaničku ventilaciju. Ovi postotci teških i kritičnih infekcija veći su nego kod gripe. Također, dostupni podatci pokazuju da oboljeli od COVID-19 imaju veću vjerojatnost prisutnosti neproduktivnog kašlja s očitim sustavnim simptomima kao što su umor, povišena tjelesna temperatura te gastrointestinalni simptomi, prvenstveno proljev. Pored toga, rezultati rendgenskih snimki pluća u bolesnika sa COVID-19 češće se prikazuju kao neprozirno staklo, dok se kod pneumonija povezanih s gripom češće prikazuju kao konsolidacija plućnog parenhima.

Uz to, COVID-19 je smrtonosniji od gripe. Stopa smrtnosti od gripe iznosi otprilike 0,1 posto. U međuvremenu, procijenjena je stopa smrtnosti za COVID-19 na oko 1,4 ─ 4,5 posto, s tim da je rizik od smrti znatno veći za starije osobe nego za mlađe osobe.

Nakon pandemije gripe H1N1 2009. godine, teški akutni respiratorni sindrom koronavirus SARS-CoV -2 proširio se u 203 zemlje i na teritorij svih 5 glavnih kontinenata. Sadašnja epidemija COVID-19 još je u fazi ubrzanja 3 i 4 u raznim državama. Bez trenutno dostupnih učinkovitih antivirusnih sredstava, osnovni pristup je rano otkrivanje slučaja, izoliranje te korištenje dobrih mjera preventivne njege od strane ukućana i u bolnici. Prvi rezultati kliničkih ispitivanja koja su u tijeku za hidroksiklorokin, azitromicin, samostalno ili u kombinaciji te za novo antivirusno sredstvo remdesivir ukazuju na određenu učinkovitost u liječenju nekih bolesnika. Potreba za učinkovitim cjepivom smatra se dobrom preventivnom strategijom u ovoj pandemiji. Međutim, pred nama je dugi put za uključivanje rezultata kliničkih ispitivanja i eventualnog cjepiva u javnozdravstvene programe i svakodnevnu kliničku praksu. Nadamo se da će javnozdravstvene mjere koje se trenutno provode širom svijeta spriječiti širenje virusa dok se razviju lijekovi i cjepivo. Ovo mogu biti teška vremena za sve nas dok slušamo o širenju COVID-19 širom svijeta, putem televizije, društvenih medija, novina, obitelji, prijatelja i drugih izvora. Najčešća emocija s kojom se svi suočavamo je strah. Strah nas čini tjeskobnima, paničnima i možda nas tjera da razmišljamo, kažemo ili radimo stvari koje nisu prikladne u normalnim okolnostima.

Završiti ću s citatom dr. Tedrosa Adhanoma Ghebreyesusa, generalnog direktora Svjetske zdravstvene organizacije, koja je postala moja misao i nadam se da će postati misao čitave medicinske zajednice: "Ovo je vrijeme za činjenice, a ne strah. Ovo je vrijeme za znanost, a ne za glasine. Ovo je vrijeme za solidarnost, a ne za stigmu. Svi smo zajedno u ovome i to možemo zaustaviti samo zajedno."

Literatura

1. Tang X, Du R, Wang R, Cao T, Guan L, Yang C i sur. Comparison of Hospitalized Patients With ARDS Caused by COVID-19 and H1N1. Chest. 2020. in press doi: 10.1016/j.chest.2020.03.032
2. Ding Q, Lu P, Fan Y, Xia Y, Liu M. The clinical characteristics of pneumonia patientscoinfected with 2019 novel coronavirus and influenzavirus in Wuhan, China. J Med Virol. 2020;1–7.
3. World Health Organization dostupno nahttps://www.who.int/emergencies/diseases/novel-coronavirus-2019/question-and-answers-hub/q-a-detail/q-a-similarities-and-differences-covid-19-and-influenza pristupljeno 02.05.2020.
4. Center for Disease Control and Prevention. Coronavirus 2019 (Covid 19). Dostupno na https://www.cdc.gov/coronavirus/2019-ncov/cases-updates/cases-in-us.html pristupljeno 03.05.2020.
5. Pan American Health Organization. Similarities and differences – COVID-19 and influenza. Dostupno na https://www.paho.org/en/news/25-3-2020-similarities-and-differences-covid-19-and-influenza pristupljeno 02.05.2020.
6. Kakodkar P, Kaka N, Baig MN. A Comprehensive Literature Review on the Clinical Presentation, and Management of the Pandemic Coronavirus Disease 2019 (COVID-19). Cureus. 2020; 12(4):7560. doi: 10.7759/cureus.7560
7. Gautret P, Lagier JC, Parola P, Hoang VT, Meddeb L, Mailhe M, i sur. Hydroxychloroquine and azithromycin as a treatment of COVID-19: results of an open-label non-randomized clinical trial. Int J Antimicrob Agents. 2020: 105949. doi:10.1016/j.ijantimicag.2020.105949 [Epub ahead of print]
8. Cao Y, Qi-xin Deng Q, Daib S. Remdesivir for severe acute respiratory syndrome coronavirus 2 causing COVID-19: An evaluation of the evidence. Travel Med Infect Dis. 2020:101647. doi: 10.1016/j.tmaid.2020.101647 [Epub ahead of print]

OGLASI
Upućujemo zdravstvene radnike na posljednji cjelokupni sažetak opisa svojstava lijeka na PLIVAmed.net-u.
GastalMaxirinoBisolex
OGLAS
Upućujemo zdravstvene radnike na posljednji cjelokupni sažetak opisa svojstava lijeka na PLIVAmed.net-u.
Maxflu
ONLINE TEČAJ

Pristupite online
testiranju: