x
x

Organizacija bolničke zaštite od COVID-19 u OB Karlovac

  Prim. dr. sc. Davor Horvat, dr. med.

  19.05.2020.

Bolnice u Hrvatskoj pripremile su se za slučaj pojave koronavirusa od kada je zabilježen u Kini, a nakon što se korona virus pojavio u Italiji, u Hrvatskoj je podignut stupanj pripravnosti. Opća bolnica Karlovac, kao i sve ostale zdravstvene ustanove, osigurala je uvjete za prihvat potencijalnih bolesnika.

Organizacija bolničke zaštite od COVID-19 u OB Karlovac

Uvod

Prilagodili smo prihvatnu ambulantu za osipna i febrilna stanja te posebnu izolacijsku sobu gdje osoba može biti dan-dva dok se ili potvrdi ili isključi nalaz na COVID-19.

Novi koronavirus koji se pojavio krajem 2019. godine nazvan je SARS-CoV-2. Radi se o novom soju koronavirusa koji prije nije bio otkriven kod ljudi. Bolest uzrokovana tim virusom naziva se COVID-2019. Prvi put pojavila se u kineskom gradu Wuhanu. Povodom brzog širenja ove bolesti Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je pandemiju.

Bolnice u Hrvatskoj pripremile su se za slučaj pojave koronavirusa od kada je zabilježen u Kini, a nakon što se korona virus pojavio u Italiji, u Hrvatskoj je podignut stupanj pripravnosti. Opća bolnica Karlovac, kao i sve ostale zdravstvene ustanove, osigurala je uvjete za prihvat potencijalnih bolesnika. Još krajem veljače 2020. godine, shodno projektu „Konkurentnost i kohezija“, prilagodili smo prihvatnu ambulantu za osipna i febrilna stanja te posebnu izolacijsku sobu gdje osoba može biti dan-dva dok se ili potvrdi ili isključi nalaz na COVID-19.

Kako je uvježbavan dolazak oboljelih?

Naglašena je i potreba provođenja edukacije djelatnika o korištenju zaštitne opreme kao i potreba za kontinuiranim upućivanjem na edukaciju.

Liječnici i medicinsko osoblje u bolnici dva su tjedna uvježbavali situacije dolaska oboljele osobe kako bi bili spremni za stvarnu situaciju. U to prvo vrijeme razrađena je strategija da se osobe koje nemaju nikakve simptome, a bili su zadnjih 14 dana u Kini, Južnoj Koreji ili pokrajinama Italije u kojima se pojavila bolest, trebaju javiti epidemiologu u Zavod za javno zdravstvo, a osobe sa simptomima moraju doći do bolnice. Kreirana je Viber grupa za sve zaposlenike OB Karlovac, a cilj grupe je brži protok važnih obavijesti te je naloženo da se na Internet stranici Opće bolnice Karlovac otvori e-mail adresa dostupna građanstvu za sve upite oko rada svih djelatnosti Opće bolnice Karlovac. Naglašena je i potreba provođenja edukacije djelatnika o korištenju zaštitne opreme kao i potreba za kontinuiranim upućivanjem na edukaciju.

Koji je postupak prema simptomatskim pacijentima?

U početku je bolesnik sa simptomima (temperatura, kašalj, kratak dah, bilo kakvi respiratorni simptomi) trebao odmah doći pred bolnicu, ali nije smio ulaziti u zgradu bolnice, već je odmah morao nazvati pult objedinjenog hitnog bolničkog prijema (OHBP)gdje ga se onda preusmjeravalo na infektologiju. Tamo ga je dočekala medicinska sestra obučena u zaštitnu opremu, a bolesniku bi stavila kiruršku masku.

Kako se unaprijedila trijaža kasnije?

U jednom zasebnom i izoliranom dijelu bolnice organizira ambulanta sa stacionarom za COVID-19 suspektne bolesnike, tzv. ANISS (ambulanta za nejasna infektivna stanja sa stacionarom.

Na prilazu karlovačkoj općoj bolnici postavljen je trijažni šator za odvajanje bolesnika u dvije bolničke zgrade. U manju zgradu (predviđena samo za infektologiju) idu oni za koje se sumnja na COVID-19 infekciju ili je potvrđena, a u veću bolničku zgradu propuštaju se svi ostali bolesnici. 

Taj sistem trijaže vrlo brzo dodatno je reorganiziran za jednu vrlo bitnu grupaciju bolesnika, a to su COVID-19 suspektni bolesnici. Naime, već u prvim danima provođenja mjera uvidjelo se da će ta grupa bolesnika biti sve veća. Nije bilo primjereno te bolesnike obrađivati niti u prostorima u blizini COVID-19 pozitivnih bolesnika niti u blizini COVID-19 nesuspektnih ili negativnih bolesnika. Zbog toga je ne sastanku Kriznog stožera bolnice odlučeno da se u jednom zasebnom i izoliranom dijelu bolnice organizira ambulanta sa stacionarom za COVID-19 suspektne bolesnike, tzv. ANISS (ambulanta za nejasna infektivna stanja sa stacionarom). U ANISS-u su prvo trijažirani febrilni bolesnici s respiratornim simptomima, a kasnije i bolesnici sa samo respiratornim simptomima, bez obzira na febrilitet, i bolesnici koji su bili predviđeni za neki manje hitan kirurški zahvat. Hitni kirurški zahvati su provođeni odmah uz kompletnu antivirusnu zaštitu, a elektivni zahvati bili su odgođeni. U tome prostoru provođeni su pregledi i uzimani brisevi ždrijela i nazofarinksa na COVID-19. Po pregledu, dio bolesnika je puštan kući u kućnu izolaciju do dobivanja nalaza brisa, a dio je smještan u stacionar ANISS-a koji je imao 12 pripadajućih kreveta u izoliranim sobama. Uzorci briseva su odvoženi u Kliniku za zarazne bolesti u Zagrebu (PCR metoda), dva puta dnevno, a po dospijeću rezultata bolesnici iz stacionara su bili izmješteni ili na infektološki odjel u dio za COVID-19 pozitivne bolesnike ili pak u preostali dio bolnice gdje su smještavani COVID-19 negativni bolesnici. Organizaciju rada u ANISS-u preuzela je internistička služba.

Kakva je bila organizacija rada zdravstvenih djelatnika?

Svi djelatnici koji iz bilo kojeg razloga budu odsutni s posla dulje od 13 dana prije povratka, dužni su obaviti testiranje na COVID-19. Kod zbrinjavanja osoba iz domova za starije i nemoćne osobe potrebno je prije vraćanja tih bolesnika u domove na kraju hospitalizacije učiniti bris na COVID-19.

Zbog očekivanog rada u otežanim uvjetima, koji su zahtijevali izniman napor, službe i odjeli bolnice su se posebno reorganizirali. Obustavljen je sav elektivni operacijski program kao i hospitalizacije elektivnih bolesnika. Rad u specijalističko-konzilijarnoj djelatnosti također je obustavljen, osim za obavljanje neodgodivih pregleda prema procjeni nadležnih liječnika, osobito onkoloških pacijenata. Pročelnici službi i voditelji odjela te glavne sestre službi i odjela upućeni su da broj zaposlenika ograniče na potreban broj za normalno funkcioniranje u novim okolnostima. Svi zaposlenici moraju biti dostupni bez odgode. U statusu rada zdravstvenih djelatnika otvoren je status „Odsutan zbog koronavirusa“ za one zaposlenike koji su zdravi, ali koji ne rade zbog organizacije rada izazvane epidemijom. Za zaposlenike koji su na bolovanju zbog zaraze koronavirusom evidentira se status „Bolovanje“.S obzirom na ograničenje rada u specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti očekivan je i veći priljev A-5 uputnica. Stoga je izdana preporuka da se u Bolničkom informacijskom sustavu (BIS) redovito provjeravaju uputnice A-5 kako bi se osigurao odgovor u roku od 24 sata. Također su uvedena dežurstva i pojačane pripravnosti infektologa, a određena je i ispomoć internista, anesteziologa i specijalista ostalih struka infektologiji. Privremeno su obustavljena odobrenja za dopunski rad svim djelatnicima zaposlenima u OB Karlovac izvan redovnog radnog vremena izvan mreže javne zdravstvene službe. Svim liječnicima, koji se nalaze na specijalizaciji izvan Opće bolnice Karlovac, određeno je da se odmah jave na raspolaganje svojim službama i odjelima kako bi bili uključeni u redoviti rad, a prethodno su dužni provjeriti svoj epidemiološki status i učiniti bris na COVID-19. Zdravstveni djelatnici koji su i roditelji zajedničkog malodobnog djeteta/djece predškolske dobi i mlađeg djeteta školskog uzrasta ne trebaju istodobno biti raspoređeni na radnim zadacima. Također se i s obzirom na sve učestaliju potrebu za preraspodjelom radnog vremena, rada u dežurstvu i produljenja radnog vremena nalaže bolničkoj kuhinji da osigura potrebne obroke za sve dežurne djelatnike. Sukladno uputi Ministarstva zdravstva organiziran je rad zdravstvenih djelatnika na način da 1/3 djelatnika bude raspoređena na radnim zadacima u zdravstvenoj ustanovi, 1/3 bude raspoloživa za privremeni raspored u drugu zdravstvenu ustanovu, a 1/3 bude kod kuće, odnosno ne bude nazočna na radnom mjestu. U obzir je uzeto i mjerilo rizičnosti za zdravstvene djelatnike (dob, trudnoća i kronične bolesti: srčane bolesti, bolesti dišnih putova, maligne bolesti, dijabetes, bubrežne bolesti). Svi djelatnici koji iz bilo kojeg razloga budu odsutni s posla dulje od 13 dana prije povratka, dužni su obaviti testiranje na COVID-19. Kod zbrinjavanja osoba iz domova za starije i nemoćne osobe potrebno je prije vraćanja tih bolesnika u domove na kraju hospitalizacije učiniti bris na COVID-19.

Koji je postupak zbrinjavanja kirurških bolesnika?

Transportni tim mora imati prethodnicu i zalaznicu (osobe koje pripremaju put, uklanjaju zapreke, otvaraju vrata, pozivaju lift, a sve u cilju maksimalnog izbjegavanja kontakta transportnog tima s ljudima i objektima na putu).

U slučaju hitnih kirurških bolesnika COVID-19 suspektnih ili pozitivnih bolesnika operativni zahvat će se učiniti u za to posebno predviđenoj kirurškoj sali uz provođenje kompletne antivirusne zaštite. Transport pacijenata prema operacijskom traktu mora biti isplaniran i pripremljen, treba koristiti najkraći mogući put, a bolesnika treba prevoziti na kolicima, staviti mu zaštitnu masku i prekriti ga jednokratnom prekrivkom. Transportni tim mora imati prethodnicu i zalaznicu (osobe koje pripremaju put, uklanjaju zapreke, otvaraju vrata, pozivaju lift, a sve u cilju maksimalnog izbjegavanja kontakta transportnog tima s ljudima i objektima na putu). Po završenom operacijskom zahvatu bolesnik će se buditi u operacijskoj sali i smjestiti u ANISS ako je COVID-19 suspektan ili u prostor za COVID-19 pozitivne pacijente ukoliko je COVID-19 pozitivan. Bolesnik dovezen zbog politraume ili reanimacije, a bez poznatih epidemioloških podataka na COVID-19, bit će zaprimljen u ANISS gdje će se vršiti potrebna obrada.

Kako je organiziran rad „Društvene prehrane“?

S obzirom na razvoj epidemiološke situacije, u prostor „Društvene prehrane“ potrebno je ulaziti jedan po jedan, a eventualni red čekanja formirati u hodniku poštujući preporučenu distancu. Ograničiti broj osoba koje istovremeno borave u blagovaonici - jedan za svakim stolom. Kod ulaska u prostoriju dezinficirati ruke, a preporučljivo je koristiti zaštitne maske. Kako bi se izbjegle gužve i veće grupiranje zaposlenika, preporuča se koristiti ravnomjerno cijelo radno vrijeme.

Koje su mjere zaštite i samozaštite?

Zbog lakše kontrole opreme i bolje zaštite od otuđenja u bolničkoj ljekarni formirano je centralno skladište zaštitne opreme.

Po naputku Ministarstva zdravstva provelo se mjerenje tjelesne temperature djelatnika pri dolasku na posao. Na svim je radnim mjestima prema važećem protokolu osigurana dovoljna količina dezinfekcijskog sredstva i zaštitne opreme: antivirusna odjela, jednokratni kombinezoni, operacijsko zeleno rublje, kape, zaštitne naočale, maske, jednokratni ogrtači, kaljače i viziri. Upozoreni su svi djelatnici da se striktno pridržavaju odredbi o svrstavanju i zbrinjavanju otpada: infektivni otpad u crvene vreće ili žute biorazgradive vreće, komunalni otpad u crne vreće, a papirnati otpad u za to predviđene kutije. Zaštitna odjeća i oprema, kirurška oprema, prijevozna sredstva, kao i rublje, posteljina, soba i sanitarni čvor bolesnika, zbrinjavaju se i dezinficiraju po posebnim protokolima. Zbog lakše kontrole opreme i bolje zaštite od otuđenja u bolničkoj ljekarni formirano je centralno skladište zaštitne opreme.

 

Preporuke za uzimanje brisa nazofarinksa i nosa na COVID-19

  • pacijenti koji zadovoljavaju kliničke i/ili epidemiološke kriterije za infekciju
  • pacijenti koji idu na operativni zahvat ili invazivne pretrage
  • zdravstveni djelatnici nakon odsustva s posla više od 13 dana, a prije povratka na posao
  • zaposlenici bolnice (zdravstveni i nezdravstveni) koji imaju respiratornu infekciju
  • osobe nakon samoizolacije od 14 dana

Literatura

1. https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-zarazne-bolesti/pitanja-i-odgovori-o-novom-koronavirusu-2019-ncov/

2. HZJZ. Mjere reaktivacije bolničkog sustava. U sklopu izlazne strategije RH za COVID – 19, Zagreb, 29 travnja 2020.

3.https://vlada.gov.hr/?id=28862&pregled=1&datum=Fri%20Feb%2028%202020%2018:03:29%20GMT+0100%20(Central%20European%20Standard%20Time)

4. https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-zarazne-bolesti/postupanje-zdravstvenih-djelatnika-u-slucaju-postavljanja-sumnje-na-novi-koronavirus-2019-ncov/

5. https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-zarazne-bolesti/postupanje-zdravstvenih-djelatnika-u-slucaju-postavljanja-sumnje-na-novi-koronavirus-2019-ncov/

6. https://www.hlz.hr/strucna-drustva/klinicko-zbrinjavanje-pacijenata-s-covid-19/

7. https://hr.wikipedia.org/wiki/COVID-19

8. https://www.centarzdravlja.hr/zdrav-zivot/zdravlje-opcenito/korona-virus-simptomi/

9. https://hr.wikipedia.org/wiki/Pandemija_koronavirusa_2019./20.

10. https://www.bolnica-karlovac.hr/

OGLASI
Upućujemo zdravstvene radnike na posljednji cjelokupni sažetak opisa svojstava lijeka na PLIVAmed.net-u.
Andol PROMaxfluZipantola PROTECT
OGLAS
Upućujemo zdravstvene radnike na posljednji cjelokupni sažetak opisa svojstava lijeka na PLIVAmed.net-u.
Maxflu
ONLINE TEČAJ

Pristupite online
testiranju: