x
x

Multipla skleroza: prikaz bolesnice

  Prof. dr. sc. Marija Bošnjak Pašić, dr. med. spec. neurolog

  16.06.2019.

Donosimo prikaz slučaja bolesnice u dobi od 36 godina koja ima dijagnozu relapsno-remitirajućeg oblika multiple skleroze (RRMS).

Multipla skleroza: prikaz bolesnice

U početku je bolesnica liječena glatiramer acetatom, Copaxone® 20 mg/ml s.c. dnevno, a kasnije dolaskom nove formulacije je prešla na Copaxone®40 mg/ml s.c. tri puta tjedno.

Od drugih lijekova u istodobnoj primjeni ima jedino D vitamin kapi 3000 i.j. dnevno

Prikaz slučaja (anamneza, klinička slika, nalazi laboratorijskih pretraga, MRI, liječenje)

Bolesnica u dobi od 36 godina, prve je smetnje imala u siječnju 2003. g. u vidu parestezija desnih ekstremiteta, vrtoglavica i smetnji ravnoteže. Tegobe su spontano regredirale unutar mjesec dana. Potom je u srpnju iste godine ponovo imala parestezije desnih ekstremiteta i smetnje ravnoteže zbog čega se javila neurologu u kolovozu 2003. g. U neurološkom statusu se ustanovi instabilitet u Rombergu, diskretna desnostrana hemipareza sa življim vl. refleksima desno, bez patoloških refleksa, parestezije desne strane tijela, bez drugih ispada, EDSS 2,5.

U rujnu 2003. g. je učinjena obrada koja je uključivala MR mozga i vratnog segmenta kralješnice po protokolu za demijelinizacije te se ustanove demijelinizacijske lezije mozga periventrikularno, jukstakortikalno i cerebelarno, od kojih je nekoliko bilo aktivnih, izraženije s lijeve strane. VEP je bio uredan. Analizom likvora se ustanovi intratekalna sinteza IgG − pozitivne oligoklonske vrpce u likvoru – tip 2. Postavljena je dijagnoza RRMS. Primila je pulsnu kortikosteroidnu terapiju kroz pet dana (infuzije F.O. 250 ml + Solu medrol (metilprednizolon) 1,0 gr i.v. dnevno kroz pet dana uz gastroprotekciju) i tegobe su dijelom regredirale. Nakon terapije regrediraju senzorni ispadi i smetnje ravnoteže. EDSS je u poboljšanju 1,5.

Slijedeće pogoršanje bolesti je imala u srpnju 2005. g. Osjećala je umor, trnjenje desnih udova i slabost desne strane tijela. Ponovo je primila pulsnu kortikostreoidnu terapiju u istoj dozi te je došlo do poboljšanja stanja. Neurološki status nakon terapije je ukazivao na diskretnu desnostranu hemiparezu sa življim vl. refleksima desno, pozitivnim Babinskijevim znakom uz povremeno parestezije desne strane tijela. EDSS je 1,5.

Započela je liječenje glatiramer acetatom u rujnu 2005.g. i to u dozi od 20 mg/ml s.c. dnevno. Na početku primjene navedene terapije kroz prvih nekoliko mjeseci imala je nuspojave u vidu prolaznog pritiska u prsima i lokalne kožne reakcije na mjestu primjene lijeka, što je kupirala lokalno stavljanjem hladnih obloga na mjesto aplikacije lijeka. Imala je prekid tijekom uzimanja terapije od godinu dana za vrijeme trudnoće i dojenja u periodu od rujna 2008. g. do rujna 2009. g. te je potom vraćena na glatiramer acetat u istoj dozi bez poteškoća. Tijekom perioda za koji nije uzimala terapiju nije bilo pogoršanja bolesti. U svibnju 2009.g. je rodila zdravo žensko dijete. Redovito se neurološki i laboratorijski te MR-om kontrolira. Nije bilo odstupanja u laboratorijskim nalazima, a u četiri navrata je učinjena kontrolna MR obrada mozga i vratne kralješnice, zadnji puta 2018.g. ne pokazuje znakova progresije niti aktivnosti bolesti. EDSS je stabilan – 1,5. Od 2016.g. je promijenila dozu i učestalost  aplikacije lijeka u glatiramer acetat 40 mg/ml s.c. tri puta tjedno.

Zaključak

Sada se lijek Copaxone može podizati i u ljekarni primarne zdravstvene zaštite što bolesnicima olakšava liječenje.

Radi se o bolesnici s dugogodišnjom RRMS koja je na imunomodulacijskoj terapiji glatiramer acetatom od rujna 2005.g. s jednim prekidom uzimanja terapije zbog trudnoće i dojenja od godinu dana i to u periodu od rujna 2008.g. do rujna 2009.g. Prije početka liječenja je imala relapse bolesti i znakove aktivnosti iste na MR nalazu. Nakon što je započela imunomodulacijsku terapiju više nije imala relapse bolesti, EDSS je stabilan, a kontrolni MR mozga i vratnog segmenta kralješnice ne pokazuju nove niti aktivne lezije. Dakle, nema niti kliničke niti radiološke aktivnosti bolesti.

Tijekom liječenja je imala i prekid tijekom uzimanja terapije zbog trudnoće i dojenja, što nije imalo za posljedicu nikakvo pogoršanje bolesti. U vrijeme njezine trudnoće glatiramer acetat nije imao odobrenje za primjenu tijekom trudnoće i dojenja.

Pojavom nove formulacije lijeka – bez poteškoća je promijenjena doza u 40 mg/ml s.c. tri puta tjedno što je bolesnici prihvatljivije.

Može se zaključiti da je liječenje glatiramer acetatom i u dozi 20 mg/ml s.c. dnevno i kasnije 40 mg/ml s.c. tri puta tjedno u ove bolesnice učinkovito, bez značajnijih je nuspojava primjene terapije, omogućuje joj normalan život, ostvarivanje majčinstva, bez ikakvih poteškoća obavlja sve svoje životne i radne aktivnosti. Sada lijek može podizati i u ljekarni primarne zdravstvene zaštite što joj olakšava liječenje.

Literatura

Bošnjak Pašić M. Epidemiologija, etiologija i patogeneza multiple skleroze. Dostupno na: http://www.plivamed.net/aktualno/clanak/9498/Epidemiologija-etiologija-i-patogeneza-multiple-skleroze.html. Datum pristupa: 17. 6. 2019.

Bošnjak Pašić M. Multipla skleroza - simptomi, dijagnostika i liječenje. Dostupno na: http://www.plivamed.net/aktualno/clanak/9070/Multipla-skleroza-simptomi-dijagnostika-i-lijecenje.html. Datum pristupa: 17. 6. 2019.

Bošnjak Pašić M. Klinička slika multiple skleroze i kriteriji za liječenje. Dostupno na: http://www.plivamed.net/aktualno/clanak/9698/Klinicka-slika-multiple-skleroze-i-kriteriji-za-lijecenje.html. Datum pristupa: 17. 6. 2019.

Sažetak opisa svojstava lijeka Copaxone. Dostupno na: http://www.plivamed.net/vademecum/proizvod/132/Copaxone.html. Datum pristupa: 17. 6. 2019.