x
x

Kontrola dislipidemije u bolesnika na ambulantnoj KV rehabilitaciji

  Prof. prim. dr. sc. Mario Ivanuša, dr. med. specijalist kardiolog

  01.01.2019.

Čak će 1 od 4 pacijenta koji su otpušteni nakon akutnog koronarnog sindroma doživjeti infarkt, moždani udar ili kardiovaskularnu (KV) smrt tijekom sljedećih 5 godina. Rizik ovih događaja najviši je tijekom prve godine od početnog KV događaja i može se smanjiti liječenjem sukladno smjernicama i sudjelovanjem u programu KV rehabilitacije.

Kontrola dislipidemije u bolesnika na ambulantnoj KV rehabilitaciji

Cjeloviti pristup KV rehabilitacije koji uključuje procjenu KV statusa, terapijsku edukaciju, kardiovaskularni trening, psihodijagnostiku, postupke radne terapije, nefarmakološke i farmakološke mjere te uspješno obuzdava prisutni utjecaj čimbenika rizika. Cilj ovog rada je prikazati učestalost čimbenika KV rizika te kontrole dislipidemije u pacijenata uključenih u program ambulantne KV rehabilitacije i usporediti rezultate s dostupnim podacima.

Pacijenti i metode: Retrospektivno su analizirani podaci pacijenata uključenih u program ambulantne KV rehabilitacije u Poliklinici za prevenciju kardiovaskularnih bolesti i rehabilitaciju u Zagrebu tijekom 2015. godine, a koji su završili program do 25. ožujka 2016. godine. Prikazana je učestalost povišenog indeksa tjelesne mase, dislipidemije, arterijske hipertenzije, dijabetesa/intolerancije glukoze, aktivnog pušenja te učestalost primjene pojedinih doza statina, kao i kontrole dislipidemije kod pacijenata na hipolipemicima (ciljne vrijednosti LDL kolesterola < 1,8 mmol).

Rezultati: U analizu je uključeno 207 pacijenata. Vrijednost ITM-a ≥ 25 kg/m2 registrirana je u 88,4%, dislipidemija u 78,7%, a arterijske hipertenzije kod njih 75,8%. Dijabetes/intolerancija glukoze registrirani su kod 27,5%, dok je aktivnih pušača tijekom programa ambulantne KV rehabilitacije bilo 13,5%. Rezultate kontrole dislipidemije prikazani su u tablici 1. 

 

Tablica 1. Rezultati kontrole dislipidemije u pacijenata ukuljučenih u ambulantnu kardiovaskularnu rehabilitaciju

 

Diskusija i zaključak: U pacijenata na ambulantnoj KV rehabilitaciji prisutna je visoka učestalost čimbenika KV rizika, kao i u prethodno objavljenim podacima iz Poliklinike. U odnosu na podatke pacijenata iz nedavno objavljene EUROASPIRE IV studije učestalost čimbenika rizika je identična, osim arterijske hipertenzije koja je češće prisutna u hrvatskih pacijenata (75,8% nasuprot 45,0%). Učestalost primjena
statina, poglavito intenzivne statinske terapije je visoka, a kontrola dislipidemije je znatno bolja (58,4% nasuprot 25,6%)  nego u EUROASPIRE IV studiji. Usprkos tome kod znatnog broja pacijenata vrijednosti LDL kolesterola nisu bile u željenim terapijskim vrijednostima.

Literatura

1. Abu-Assi E, López-López A, González-Salvado V, Redondo-Diéguez A, Peña-Gil C, Bouzas-Cruz N, et al. The Risk of Cardiovascular Events After an Acute Coronary Event Remains High, Especially During the First Year, Despite Revascularization. Rev Esp Cardiol (Engl Ed). 2016;69(1):11-8. DOI: http://dx.doi.org/10.1016/j.rec.2015.06.015
2. Authors/Task Force Members, Piepoli MF, Hoes AW, Agewall S, Albus C, Brotons C, Catapano AL, et al. 2016 European Guidelines on cardiovascular disease  prevention in clinical practice: The Sixth Joint Task Force of the European Society of Cardiology and Other Societies on Cardiovascular Disease Prevention in Clinical Practice (constituted by representatives of 10 societies and by invited experts): Developed with the special contribution of the European Association for Cardiovascular Prevention & Rehabilitation (EACPR). Eur J Prev Cardiol.
2016;23(11):NP1-NP96. DOI: http://dx.doi.org/10.1177/2047487316653709
3. Ivanuša M, Narančić Skorić K, Glavaš Vražić S, Kruhek Leontić D, Heinrich M, Mažuran Brkljačić L, et al. Outpatient Cardiovascular Rehabilitation in Croatia. Cardiol Croat. 2015;10(1-2):28-42. DOI: http://dx.doi.org/10.15836/ccar.2015.28
4. Heim I, Leontić DK, Jonke V, Romcević M, Jembrek-Gostović M, Henezi I. Patients in cardiac rehabilitation programme--where we were in 1999 and where 10 years later. Coll Antropol.2012 Jan;36 Suppl 1:59-63. PubMed: https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/22338748
5. Kotseva K, De Bacquer D, Jennings C, Gyberg V, De Backer G, Rydén L, et al; EUROASPIRE Investigators, Amouyel P. Adverse Lifestyle Trends Counter Improvements in Cardiovascular Risk Factor Management in Coronary Patients. J Am Coll Cardiol. 2015;66(14):1634-6. DOI: http://dx.doi.org/10.1016/j.jacc.2015.07.061
6. Kotseva K, De Bacquer D, Jennings C, Gyberg V, De Backer G, Rydén L, et al; EUROASPIRE Investigators. Time Trends in Lifestyle, Risk Factor Control, and Use of Evidence-Based Medications in Patients With Coronary Heart Disease in Europe: Results From 3 EUROASPIRE Surveys, 1999-2013. Glob Heart. 2016 Mar 16. pii: S2211-8160(15)00295-1. DOI: http://dx.doi.org/10.1016/j.gheart.2015.11.003. 

Cardiol Croat. 2016;11(10-11):494-495. https://doi.org/10.15836/ccar2016.494