x
x

Hepatocelularni karcinom; čimbenici rizika i prevencija

  prof.dr.sc. Sandra Milić, dr.med, specijalist gastroenterolog
  Anja Radovan, dr. med.
  dr. sc. Miloš Lalovac, dr. med., specijalist internist
  Dubravka Kalinić, dr. med.
  Doc. dr. sc. Ivana Mikolašević, dr. med. specijalist internist gastroenterolog

  20.06.2018.

Provođenje redovitog i obaveznog cijepljenja protiv hepatitis B infekcije primjer je primarne prevencije. Primarna prevencija hepatitis C infekcije sastoji se u sprječavanju zaraze inficiranom krvi, uporabom sterilnih igala i medicinskog pribora, testiranje krvi za transfuziju. Promocija zdravog života, smanjenje konzumacije alkohola, prestanak pušenja, prevencija metaboličkog sindroma smanjuju rizik od nastanka hepatocelularnog karcinoma kao metode primarne prevencije.

Hepatocelularni karcinom; čimbenici rizika i prevencija

Uvod

Pretjerana konzumacija alkohola i virusni hepatitis C (HCV) glavni su rizični čimbenici za razvoj HCC-a u Europi i SAD-u.

Hepatocelularni karcinom (HCC) najčešći je primarni zloćudni tumor jetre. Nastaje iz maligno promijenjenih hepatocita, parenhimalnih jetrenih stanica. Nalazi se na 6. mjestu najčešćih malignih tumora u svijetu, a treći je po smrtnosti. Prognoza je loša jer se najčešće dijagnosticiraju u već uznapredovaloj fazi, a mogućnost izlječenja pruža transplantacija jetre. Stoga je nadzor i praćenje bolesnika s povećanim rizikom od izuzetne važnosti i omogućava otkrivanje tumora u ranijoj fazi, a time i bolju prognozu. Zbog dobro utemeljenih rizičnih čimbenika za razvoj HCC-a sve veći naglasak se stavlja upravo na prevenciju ovog tumora.

Epidemiologija

Incidencija HCC-a iznosi oko 10/100.000 stanovnika godišnje, no uvelike se razlikuje širom svijeta. Najveću incidenciju imaju države subsaharske Afrike i istočne Azije, a iznosi oko 100/100.000 stanovnika godišnje, dok Europa i Sjedinjene Američke Države imaju znatno nižu incidenciju od 4,9-20/100.000 stanovnika godišnje. Uzrok takvoj razlici incidencija pripisuje se različitim rizičnim čimbenicima zastupljenim na pojedinim područjima. Najčešći rizični čimbenici za razvoj HCC-a u subsaharskoj Africi i Aziji su hepatitis B infekcija (HBV) i izloženost aflatoksinu, dok su pretjerana konzumacija alkohola i virusni hepatitis C (HCV) glavni rizični čimbenici za razvoj HCC-a u Europi i SAD-u. Stopa incidencije u Republici Hrvatskoj je 7,7/100.000 za muškarce, a za žene 2,4/100 000.

HCC je češći u muškaraca, u omjeru od 2:1 do 4:1, a to se ponajprije objašnjava većom incidencijom HBV i HCV infekcije u muškaraca te većoj konzumaciji alkohola i pušenju, iako su novije studije pokazale da je muški spol neovisan čimbenik rizika za razvoj HCC-a te pozitivnu korelaciju između razine testosterona i rizika za razvoj HCC-a.

Rizični čimbenici

Kronična bolest jetre i ciroza jetre glavni su čimbenici rizika za razvoj HCC-a. Rizik za razvoj HCC-a u pacijenata s cirozom jetre neovisno o etiologiji 30 je puta veći nego u onih bez ciroze jetre. Nadalje, u rizične čimbenike spadaju i HBV i HCV infekcija, pretilost, pušenje, pretjerana konzumacija alkohola i izloženost aflatoksinu. Posljednjih godina velika pažnja se posvećuje metaboličkom sindromu (MetS) i nealkoholnoj masnoj bolesti jetre (NAFLD) kao rastućim etiološkim čimbenicima za razvoj HCC-a. Smatra se da će do 2030. godine zbog rastuće epidemije debljine, šećerne bolesti tip 2 i MetS-a, NAFLD postati glavnim čimbenikom za razvoj HCC-a.

HBV infekcija

HBV je DNA virus s mogućnošću integracije u genom domaćina. Hepatitis B infekcija najčešći je rizični čimbenik za razvoj HCC-a, odgovoran za oko 50% HCC-a u svijetu. Rizik za razvoj HCC-a u pacijenata s HBV infekcijom je 15-20x veći nego u onih bez. HBV infekcija, za razliku od ostalih rizičnih čimbenika jedinstvena je, budući  da za razvoj HCC-a nije potrebna prisutnost ciroze jetre prije maligne transformacije.

HCV infekcija

HCV je RNA virus te nema mogućnost integracije u genom domaćina te je povećani rizik za razvoj HCC-a u bolesnika s HCV infekcijom posljedica razvoja fibroze i ciroze kao rezultata kronične upale. Rizik za razvoj HCC-a u bolesnika s HCV infekcijom 17 je puta veća nego u bolesnika bez HCV infekcije.

Alkohol

U prosjeku 8% do 20% kroničnih alkoholičara s vremenom razvije cirozu jetre. U Europi u 40%-50% slučajeva alkohol je uzrok nastanka HCC-a. Alkohol ima sinergističko djelovanje s ostalim čimbenicima rizika.

Nealkoholna masna bolest jetre

Smatra se da će do 2030. zbog rastuće epidemije debljine, šećerne boelsti tip 2 i MetS-a, NAFLD postati glavnim čimbenikom za razvoj HCC-a. HCC u kontekstu NAFLD-a nastaje u bolesnika s cirozom jetre kao posljedica NAFLD-a, ali isto tako HCC može nastati i kod bolesnika bez razvijene ciroze jetre.  Osnovni problem u kontekstu NAFLD-a i HCC-a je što za sada ne postoje jasne preporuke kod kojih bolesnika s NAFLD-om raditi probir na HCC.

Dijagnostika i praćenje bolesnika

Dijagnostika se temelji na slikovnim metodama kao što su ultrazvuk (UZV) abdomena, kontrastni ultrazvuk, CT i MR abdomena uz analizu tumorskog biljega alfa-fetoproteina, a potvrđuje citološkom odnosno patohistološkom analizom fokalne lezije jetre. Praćenje ciljane populacije omogućuje pravovremenu dijagnozu u ranijem stadiju bolesti, što kao posljedicu ima i bolju prognozu i klinički ishod. Ciljana populacija su u prvom redu bolesnici s dijagnozom ciroze jetre, budući da u zapadnim zemljama HCC u 90% slučajeva nastaje upravo u cirozi jetre.

Testovi u praćenju bolesnika uključuju serologiju i slikovne metode. UZV abdomena najkorištenija je slikovna metoda u praćenju visokorizičnih bolesnika, sa senzitivnošću od 58%-89% i specifičnošću većom od 90%. UZV ima manju osjetljivost u detekciji ranih stadija HCC-a od 64%. Najčešće korišten biomarker u detekciji HCC-a je alfa-fetoprotein, sa specifičnošću od oko 80%, a senzitivnošću od 60%. Kombinacija UZV abdomena i alfa-fetoproteina povećava stopu detekcije HCC-a. Praćenje bi trebalo provoditi svakih 6 mjeseci kod svih bolesnika s cirozom jetre, te u kontekstu kroničnog hepatitisa B bez obzira na prisustvo ciroze jetre. Za sada ne postoje jasne preporuke u kontekstu NAFLD-a i HCC-a odnosno preporuča se probir kod bolesnika s NAFLD cirozom jetre i onog s uznapredovalom fibrozom jetre (≥F3).

Prevencija

Prevencija HCC-a se u prvom redu sastoji od izbjegavanja i smanjivanja čimbenika rizika. Provođenje redovitog i obaveznog cijepljenja protiv hepatitis B infekcije primjer je primarne prevencije. Jednom kad se kronična hepatitis B infekcija razvije, antivirusni lijekovi preveniraju progresiju jetrene bolesti, a moguće i HCC-a. Primarna prevencija hepatitis C infekcije sastoji se u sprječavanju zaraze inficiranom krvi, uporabom sterilnih igala i medicinskog pribora, testiranje krvi za transfuziju. Ukoliko se razvije kronična infekcija, uporaba antivirusnih lijekova može dovesti do eradikacije virusa, prevencije progresije jetrene bolesti i HCC-a. Međutim, ukoliko se već razvije ciroza i dalje postoji rizik za razvoj HCC-a, unatoč uspješno provedenoj eradikaciji virusa te je potrebno daljnje praćenje bolesnika.

Promocija zdravog života, smanjenje konzumacije alkohola, prestanak pušenja, prevencija MetS-a smanjuju rizik od nastanka HCC-a kao metode primarne prevencije.

  • Hepatocelularni karcinom (HCC) najčešći je primarni zloćudni tumor jetre
  • Nalazi se na 6. mjestu najčešćih malignih tumora u svijetu, a treći je po smrtnosti
  • Kronična bolest jetre i ciroza jetre glavni su čimbenici rizika za razvoj HCC-a
  • Rizik za razvoj HCC-a u pacijenata s cirozom jetre neovisno o etiologiji 30 je puta veći nego u onih bez ciroze jetre
  • NAFLD je rastući rizični čimbenik za razvoj HCC-a
  • Dijagnostika HCC-a temelji se na slikovnim metodama uz analizu tumorskog biljega alfa-fetoproteina, a potvrđuje citološkom odnosno patohistološkom analizom fokalne lezije jetre

Literatura

1. Roskilly A, Rowe IA. Surveillance for hepatocellular cancer. Clin Med (Lond) 2018;18(Suppl 2):s66-s69.
2. Mikolasevic I, Filipec-Kanizaj T, Mijic M, Jakopcic I, Milic S, Hrstic I, i sur. Nonalcoholic fatty liver disease and liver transplantation - Where do we stand? World J Gastroenterol. 2018;24:1491-1506.
3. Russo FP, Imondi A, Lynch EN, Farinati F. When and how should we perform a biopsy for HCC in patients with liver cirrhosis in 2018? A review. Dig Liver Dis. 2018. (in press).
4. Axley P, Ahmed Z, Ravi S, Singal AK. Hepatitis C Virus and Hepatocellular Carcinoma: A Narrative Review. J Clin Transl Hepatol. 2018;6:79-84.
5. Daher S, Massarwa M, Benson AA, Khoury T. Current and future treatment of hepatocellular carcinoma: an updated comprehensive review. J Clin Transl Hepatol. 2018;6:69-78.
6. EASL Clinical Practice Guidelines: Management of hepatocellular carcinoma. J Hepatol 2018. (in press).