x

SPECIJALIZACIJE

x

Parkinsonova bolest i probavne smetnje

  Egidio Gregorović, dr. med. spec. neurologije

  07.05.2018.

Cilj članka je ukazati na nemotoričke simptome Parkinsonove bolesti s posebnim osvrtom na gastrointestinalni trakt te smetnje u sklopu poremećaja autonomnog živčanog sustava koje se nužno rješavaju na multidisciplinaran način.

Parkinsonova bolest i probavne smetnje

Uvod

U dugotrajnom tijeku bolesti terapija postaje sve kompleksnija zbog velikog broja poremećaja autonomnog sustava, komorbiditeta i simptoma koji su rezultat nondopaminergičkih nuspojava antiparkinsonika.

Parkinsonova bolest (PB) je kronični i progresivni neurodegenerativni poremećaj čiji su istaknuti simptomi motorne smetnje te emocionalni i kognitivni deficit. U današnje vrijeme tretmani L-dopa / DA agonisti propisani peroralno ili drugačije te neurokirurške intervencije koje ciljaju na glavne teškoće dokazale su izvjestan uspjeh, no ti simptomi nisu jedini. U dugotrajnom tijeku bolesti terapija postaje sve kompleksnija zbog velikog broja poremećaja autonomnog sustava, komorbiditeta i  simptoma koji su rezultat nondopaminergičkih nuspojava antiparkinsonika.

Gastrointestinalni simptomi udruženi s PB dobar su primjer komplikacija. Helicobacter pylori infekcija želuca, nenormalna kolonizacija bakterija tankog crijeva  i konstipacija su razmatrane kao potencijalni rizični faktori za razvoj PB, ali mogu biti i njezina posljedica. Malapsorpcija se također može dogoditi zbog bakterijske kontaminacije tankog crijeva dovodeći do deficita B12 vitamina.

Probavne smetnje

Upotreba probiotika kod PB poboljšava konzistentnost i frekvenciju pražnjenja crijeva. Pored toga, pomažu i nefarmakološki tretmani, npr. vježbe zdjelične muskulature na podu, biofeedback itd.

Probavne smetnje koje prate osnovnu bolest su npr. hipersalivacija, disfagija, gastropareza i opstipacija. Hipersalivacija je jedna od poteškoća, izazvana smanjenjem frekvencije  žvakanja u kombinaciji s otežanim gutanjem (disfagija). U početnoj fazi moguće je olakšati problem  kašastom ishranom, dok je vrlo teško tretirati disfagiju u uznapredovaloj fazi PB. Disfagija je povezana s rizikom od aspiracije ili aspiracijske pneumonije. Poremećena orofaringealna faza žvakanja i faringealna – ezofagealna disfunkcija već su prisutne u ranoj fazi PB te zbog toga postoji rizični faktor razvoja sekundarnog refluksa (GERB). Može se manifestirati i kao erozivni ezofagitis.

Gastropareza se opisuje kao odgođeno pražnjenje želuca, a njezini su simptomi punoća u trbuhu, mučnina, osjećaj kisele neprobavljene hrane i pomanjkanje apetita. Dovodi do smanjenja apsorpcije i odgode dopaminergičkog djelovanja lijekova. Domperidon je dosad u upotrebi kao zlatni standard u malim dozama do tjedan dana, a druga je opcija ugradnja neurostimulatora (Ross i suradnici 2014). Kada gastropareza izaziva značajno ograničenje na klinički efekt per os propisanih antiparksonika, primjenjuje se transdermalna ili subkutana medikacija.

Opstipacija/ konstipacija je disfunkcija crijeva i jedan je od najčešćih autonomnih poremećaja koje vezujemo za PB. Štoviše, više godina može prethoditi pojavi motoričkih simptoma. Studije su pokazale produženo vrijeme tranzicije, smanjenje rektalne faze kontrakcije, slabost trbušnih mišića i evidentnu paradoksalnu kontrakciju sfinktera prilikom defekacije. Osim toga bazični autonomni poremećaj, opstipacija, može biti pogoršana vanjskim faktorima kao što su nedovoljno kretanje, dehidracija, slabi dijetalni izbor i antiholinergična medikacija. Upotreba probiotika kod PB poboljšava konzistentnost i frekvenciju pražnjenja crijeva. Pored toga, pomažu i nefarmakološki tretmani, npr. vježbe zdjelične muskulature na podu, biofeedback itd.

Pravilna prehrana

Preporučuje se da više od 50% dnevnog kalorijskog unosa čine ugljikohidrati: tjestenina, riža, kruh, krumpir, a 30% masti i 20 % bjelančevina. Bilo bi poželjno minimalno konzumirati namirnice visoke kiselosti poput narančina ili limunova soka te rajčica.

Pravilna prehrana važna je kod PB jer uobičajen gubitak na tjelesnoj masi utječe i na djelotvornost lijekova. Treba ograničiti unos bjelančevina i masti jer usporavaju pražnjenje želudca i sprječavaju apsorpciju antiparkinsonika. Prehrana bogata ugljikohidratima utječe na prijenos L-dope u mozak. Preporučuje se da više od 50% dnevnog kalorijskog unosa čine ugljikohidrati: tjestenina, riža, kruh, krumpir, a 30% masti i 20 % bjelančevina.  Bilo bi poželjno minimalno konzumirati namirnice visoke kiselosti poput narančina ili limunova soka te rajčica. Namirnice bogate bjelančevinama valja uzimati kasno poslijepodne ili predvečer.

Vlakna su neenergetski nutrijent, ona netopiva u vodi glavni su sastojak žitarica, a u određenoj količini nalazimo ih u voću i povrću; potiču pokretljivost debelog crijeva.

Bolesnici sa zanemarivim fluktuacijama u kliničkoj slici trebali bi se hraniti prema normalnom dnevnom rasporedu, a s druge strane onima s težim fluktuacijama savjetuju se manji, češći,  lako probavljivi obroci.

Zaključak

Probavne smetnje kao što su pojačano slinjenje, otežano gutanje i pražnjenje želuca te opstipacija i nepravilna prehrana su problemi u koje treba uključiti otorinolaringologe, gastroenterologe te nutricioniste.

Sigurnost tretmana za naše pacijente ovisi o pažljivom prepoznavanju neželjenih pojava liječenja, preciznom praćenju, sistematskoj evaluaciji i dizajniranim terapijskim preporukama. Široko prisutni, autonomni poremećaj u simpatičkom i parasimpatičkom živčanom sustavu i prateće varijante kliničkih simptoma obvezuju na precizne informacije o ovoj neurološkoj bolesti sa svojim pridruženim medicinskim posljedicama. Probavne smetnje kao što su pojačano slinjenje, otežano gutanje i pražnjenje želuca te opstipacija i nepravilna prehrana su problemi u koje treba uključiti otorinolaringologe, gastroenterologe te nutricioniste. Dakle, adekvatna dugoročna terapija je moguća jedino ako podrazumijeva multidisciplinarni specijalistički pristup.

Literatura

(1) Abbott RD, Petrovitch H, White LR, Masaki KH, Tanner CM, Curb JD, Grandinetti A, Blanchette PL, Popper JS, Ross GW, Frequency of bowel movement and the future risk of Parkinson's disease, Neurology. 2001; 57(3) : 456-642 doi: 10.1212/WNL.57.3456 [PUB Med] [Cross Ref]

(2) Cassani E, Privitera G, Pezzoli G, Pusani C, Madio C, Iorio L, Barichella M. Use of probiotics for treatment of constipation in Parkinson's disease patient. Minerva Gastroenterol Dietol. 2011; 57/2): 117-121 [PUB Med]

(3) Gasbarrini A, Lauritana EC, Gabrielli M, Scarpellini E, Lupascu A, Ojetti V, Gasbarrini G. Small Intestinal bacterial overgrowth diagnosis and treatment Dig Dis. 2007 [PUB Med]

(4) Kaufman H, Goldstein DS. Autonomic dysfunction in Parkinson's disease. Handb Clin Neurol. 2013; 117; 259-278. doi 10.1016/B97U8-O-444-53491-0.00021-3. [PUB Med] [Cross Ret]

OGLASI
Andol PROMaxirinoGastal
OGLAS
Maxirino
ONLINE TEČAJ

Pristupite online
testiranju: