x
x

Učinkovitost i sigurnost terapije statinima

  Paula Bakalović, mag. pharm.

  05.12.2016.

U časopisu The Lancet objavljen je pregledni rad namijenjen liječnicima, pacijentima i javnosti kako bi mogli donositi informirane odluke o terapiji statinima u prevenciji infarkta miokarda i moždanog udara.

Učinkovitost i sigurnost terapije statinima

Uvod

U preglednom radu, britanski autori nastojali su objasniti važnost ispravne interpretacije dokaza o učinkovitosti i sigurnosti terapije statinima. Također, razmotrili su učinke nedovoljnog prepoznavanja koristi od terapije statinima u javnosti i posljedice pretjeranih tvrdnji o učestalosti nuspojava statina.

Učinkovitost terapije statinima

Dokazi iz randomiziranih kontroliranih istraživanja jasno pokazuju da terapija statinima nakon prve godine liječenja, svake godine smanjuje rizik od velikih vaskularnih događaja za četvrtinu za svaki mmol/L smanjenja LDL kolesterola. Obzirom da dostupni statini mogu smanjiti LDL kolesterol za 2 mmol/L u većine pacijenata, njihov rizik za srčani i moždani udar prepolavlja se.

Apsolutna korist od terapije statinom ovisi o apsolutnom riziku za aterosklerotske događaje svakog pojedinca i o apsolutnom smanjenju LDL kolesterola koje se u te osobe može postići, a ne o početnim vrijednostima kolesterola u krvi ili drugim karakteristikama. Primjerice, očekuje se da 5 godina liječenja statinom kojim se može postići smanjenje LDL-a za 2 mmol/L može prevenirati velike kardiovaskularne događaje u 10% pacijenata koji su pod visokim rizikom odnosno imaju postojeću okluzivnu vaskularnu bolest (sekundarna prevencija) i u 5% pacijenata koji su pod niskim rizikom, odnosno nisu još imali vaskularni događaj (primarna prevencija). Obzirom da se rizik smanjuje sa svakom godinom korištenja statina, nakon 5 godina liječenja očekuje se još veća apsolutna korist od terapije. 

Sigurnost terapije statinima

Očekivano je da će liječenje 10.000 pacijenata tijekom 5 godina uobičajenim režimom poput 40 mg atorvastatina dnevno uzrokovati oko 5 slučajeva miopatije, 50-100 slučajeva novonastalog dijabetesa i 5-10 hemoragijskih moždanih udara.

Jedine pouzdano dokazane nuspojave uzrokovane statinima su miopatija, definirana kao mišićna bol ili slabost uz veliko povećanje koncentracije CK u krvi (10 puta veće od gornje granice referentnog intervala) i novonastali dijabetes mellitus, te je vjerojatno povećanje rizika od hemoragijskog moždanog udara. Ipak, apsolutni rizik od nuspojava je mali u usporedbi s apsolutnom koristi od liječenja.

Očekivano je da će liječenje 10.000 pacijenata tijekom 5 godina uobičajenim režimom poput 40 mg atorvastatina dnevno uzrokovati oko 5 slučajeva miopatije, 50-100 slučajeva novonastalog dijabetesa i 5-10 hemoragijskih moždanih udara.

Podatci iz randomiziranih kliničkih istraživanja govore da se na 10.000 liječenih pacijenata bilježi 10-20 slučajeva simptomatskih nuspojava poput mišićne boli i slabosti godišnje, od kojih je u samo jednom slučaju prisutno veliko povećanje koncentracije CK koje zahtijeva prekid terapije. Ipak, učestalost i ozbiljnost ovih simptomatskih nuspojava daleko je precijenjena zbog tvrdnji o takozvanoj intoleranciji statina koje potječu primarno iz izvještaja slučajeva i ne-randomiziranih opservacijskih studija. Kao posljedica toga, velik broj pacijenata dugoročno prekida terapiju statinima. Prema podatcima iz randomiziranih studija, terapija statinima u pravilu se nije podnosila ništa lošije od placeba.

Nuspojave su češće u određenim uvjetima poput liječenja većim dozama statina, u kombinacijama s drugim lijekovima koji utječu na metabolizam statina, te u određenih tipova pacijenata ili određenoj populaciji. Međutim, njihova značajnost i dalje je mala u usporedbi s benefitima.

Većina neželjenih učinaka terapije statinima, poput miopatije, obično prestaje bez ikakvih rezidualnih učinaka po prestanku uzimanja lijeka. Međutim, neželjeni učinci poput infarkta miokarda ili moždanog udara zbog nekorištenja statina mogu biti razarajući.

Stoga, zabrinjavajuće je da su pretjerane tvrdnje o nuspojavama statina iz nedovoljno pouzdanih izvora mogući uzrok premalom korištenju ovih lijekova u osoba s povećanim rizikom od kardiovaskularnih događaja.

Zaključak

Odluke koje se tiču terapije statinima trebale bi se donositi na temelju randomiziranih kontroliranih ispitivanja i sustavnih pregleda literature koji predstavljaju pouzdan izvor informacija za liječnike i pacijente.