x
x

Astma i kardiovaskularne bolesti

  Doc. dr. sc. Nikola Bulj, dr. med. specijalist internist-kardiolog

  26.09.2016.

Kronična perzistentna astma povećava rizik srčanožilnih oboljenja. Čini se da u patogenezi obje grupe oboljenja odlučujuću ulogu igra pojačani upalni odgovor.

Astma i kardiovaskularne bolesti

Uvod

Suvremena klinička medicina sve se više susreće s nizom isprepletenih kliničkih entiteta koji dodatno pogoršavaju ili nose rizik pogoršanja već postojećih oboljenja. Sve je više istraživanja koja ispituju utjecaj jedne kronične bolesti na razvoj i progresiju druge i obratno. Višestruki imunološki, upalni i okolišni čimbenici često stoje u pozadini kroničnih sistemskih oboljenja i njihovih akutnih pogoršanja zbog čega se i novije terapijske strategije usmjeravaju prema istovremenom liječenju kroničnih oboljenja sa istovremenim zahvaćanjem više organskih sustava.

Rasprava

Istraživanje je pokazalo da bolesnici s perzistentnom astmom imaju 59% viši rizik razvoja kardiovaskularnih oboljenja (infarkt, moždani udar, angina, srčani arest i ukupna kardiovaskularna smrtnost) u usporedbi s onima koji nemaju astmu.

Poznata je uloga aktiviranih bazofila, mastocita i proupalnih citokina, u prvom redu interleukina (IL-1, IL-6, IL-8 nedavno otkrivenog  IL-33) i tumor nekrotizirajućeg faktora (TNF) alfa, u atopijskim oboljenjima kao što je astma. Značajan porast IL6 i TNF-α zabilježen je u akutnim egzacerbacijama astme, a njihova uloga je recentno istraživana i u drugim kroničnim nezaraznim  upalnim stanjima pa tako i u aterosklerozi. Brojne studije pokazuju povećanu akumulaciju mastocita u oštećenom endotelu arterija što s jedne strane pospješuje stvaranje pjenušavih stanica u aterosklerotskim plakovima, a s druge pogoduje degradaciji plaka i prokoagulantnom stanju uslijed oslobađanja brojnih citokina oslobođenih degranulacijom i aktivnošću proteolitičkih enzima. Stoga se povišene vrijednosti IL-6 i TNF-α mogu smatrati novijim, netradicionalnim, čimbenicima rizika srčanožilnih oboljenja. Studija STANISLAS ispitivala je potencijalnu povezanost kocentracija proinflamatornih citokina s tradicionalnim i novijim čimbenicima rizika ateroskleroze u populaciji mlađih zdravih ispitanika. Nađena je značajna pozitivna korealcija između koncentracija IL-6, TNF-α s vrijednostima CRP, kao i poveznica između povišenih vrijednosti IL-6 i adhezijskih molekula (ICAM-1, L-selektin) koje igraju važnu ulogu u aterogenezi. Ono što je posebno istaknuto u rezultatima studije je činjenica da vrijednosti IL-6 pokazuju snažnu negativnu korelaciju sa serumskim koncentracijama apolipoprotein A-I i HDL kolesterola koji su važni čimbenici u povratnom transportu kolesterola iz krvi u jetru i imaju snažne antiaterogene učinke. Novija istraživanja upućuju na povišenu ekspresiju monocitnog kemotaktičnog proteina (MCP-1) u bolesnika s alergijskim i srčanožilnim oboljenima. MCP-1 potiče kemotaksiju monocita i makrofaga u oštećeni endotel i potiče bazofilnu degranulaciju i sintezu IL -1, IL-6 u atopijskim reakcijama i kao takav predstavlja noviju poveznicu između dvije skupine oboljenja.

U zadnjih nekoliko godina u više je navrata istraživana povezanost bubrežnih, respiratornih i metaboličkih kroničnih oboljenja s razvojem i progresijom kardiovaskularnih oboljenja. Jedno od takvih istraživanja bilo je i MESA (Multi-Ethnic Study of Atherosclerosis) koje je u periodu dužem od 9 godina ispitivalo povezanost perzistentne astme i kardiovaskularnog morbiditeta i mortaliteta. Studija je obuhvatila 6792 bolesnika različitih etničkih grupa (bijelci, Kinezi, Afro-amerikanci, Hispano-amerikanci) od čega su gotovo polovica bila muškarci prosječne dobi 62 godine. U ispitivanoj grupi 156 bolesnika bolovalo je od perzistentne astme (definirana kao astma s trajnom potrebom za terapijom inhalacijskim i sistemskim kortikosteroidima i /ili inhibitorima leukotriena), a 511 ispitanika imalo je intermitentnu astmu (definiranu kao astmu bez potrebe za trajnom terapijom). Nakon gotovo desetogodišnjeg praćenja 84,1% bolesnika s perzistentnom astmom bilo je živo i bez kardiovaskularnih oboljenja, za razliku od 91,1% u grupi bolesnika s intermitetntnom astmom i 90,2% u grupi bolesnika bez astme. Nakon prilagođavanja rezultata prema dobi, spolu, indeksu tjelesne mase, te rizičnim čimbenicima kardiovaskularnih bolesti (povišen kolesterol, dijabetes, pušenje) istraživanje je pokazalo da bolesnici s perzistentnom astmom imaju 59% viši rizik razvoja kardiovaskularnih oboljenja (infarkt, moždani udar, angina, srčani arest i ukupna kardiovaskularna smrtnost) u usporedbi s onima koji nemaju astmu. Nije uočena povezanost intermitentne astme i povišenog rizika razvoja kardiovaskularnih oboljenja. Istraživači su također uočili povišene vrijednosti C-reaktivnog proteina i fibrinogena u bolesnika s perzistentnom astmom koji bi također mogli sugerirati poveznicu kronične sistemske upale u astmi i kardiovaskularnim oboljenjima, u prvom redu aterosklerozi.

Zaključak

Prevladava stav da se uz liječenje astme ne smiju zapostaviti mjere prevencije srčanožilnih oboljenja koje u prvom redu obuhvaćaju prestanak pušenja, regulaciju krvnog tlaka, dijabetesa i povišenih vrijednosti kolesterola.

Provedena istraživanja navode na zaključak da kronična perzistentna astma povećava rizik srčanožilnih oboljenja. Čini se da u patogenezi obje grupe oboljenja odlučujuću ulogu igra pojačani upalni odgovor čime se donekle može objasniti rezultat provedenih istraživanja. Ostaje, međutim, otvoreno pitanje utječe li liječenje astme, u prvom redu protuupalnim lijekovima, na smanjenje incidencije srčanožilnih oboljenja zbog čega je potrebno provesti adekvatna klinička ispitivanja. Trenutno prevladava stav da se uz liječenje astme ne smiju zapostaviti mjere prevencije srčanožilnih oboljenja koje u prvom redu obuhvaćaju prestanak pušenja, regulaciju krvnog tlaka, dijabetesa i povišenih vrijednosti kolesterola.

Literatura

1. Fairweather D, Frisancho-Kiss S. Mast cells and inflammatory heart disease: potential drug targets. Cardiovasc Hematol Disord Drug Targets 2008;8:80-90.

2. Kovanen PT, Lee M, Leskinen MJ, Öörni K, Lindstedt KA. The mast cell, a rich source of neutral proteases in atherosclerotic plaques. International Congress Series 2004;1262:494-7.

3. Haddy N, Sass C, Droesch S, Zaiou M, Siest G, Ponthieux A, et al. IL-6, TNF-α and atherosclerosis risk indicators in a healthy family population: the STANISLAS cohort. Atherosclerosis 2003;170:277-83.

4. Yadav A, Saini V, Arora S. MCP-1: chemoattractant with a role beyond immunity: a review. Clin Chim Acta 2010;411:1570-9.

5. Tattersall MC, Guo M, Korcarz CE, Gepner AD, Kaufman JD, Liu KJ, Barr RG, Donohue KM, McClelland RL, Delaney JA, Stein JH.Asthma predicts cardiovascular disease events: the multi-ethnic study of atherosclerosis. Arterioscler Thromb Vasc Biol. 2015 Jun;35(6):1520-5.

OGLASI
Upućujemo zdravstvene radnike na posljednji cjelokupni sažetak opisa svojstava lijeka na PLIVAmed.net-u.
MaxfluZipantola PROTECTBisolex
OGLAS
Upućujemo zdravstvene radnike na posljednji cjelokupni sažetak opisa svojstava lijeka na PLIVAmed.net-u.
Gastal
VIDEO GALERIJA
ONLINE TEČAJ

Pristupite online
testiranju: