x
x

Dezinfekcija sportske opreme

  doc.dr.sc. Nataša Janev Holcer, dip.ing.biol.
  doc. dr. sc. Krunoslav Capak, dr. med.
  Pavle Jeličić, univ. mag. admin. sanit., dr.med.

  22.04.2016.

Prisutnost mikroorganizama na sportskoj opremi i u sportsko-rekreacijskim centrima predstavlja rizik za zdravlje korisnika. Redovito čišćenje površina, dezinfekcija objekata te osobna higijena korisnika u sportsko-rekreacijskim centrima pridonose smanjenju opasnosti od prijenosa zaraznih bolesti.

Dezinfekcija sportske opreme

Uvod

Uz obvezno čišćenje sportsko-rekreacijskih objekata i sportske opreme, jedna od najznačajnijih mjera je dezinfekcija koja podrazumijeva različite postupke s ciljem uništavanja, inhibiranja ili uklanjanja većine ili svih mikroorganizama na predmetima ili u prostoru.

Svakodnevno postajemo sve svjesniji potencijalnih opasnosti za naše zdravlje zbog izloženosti različitim vrstama mikroorganizmima u životnom i radnom okolišu. Sportsko-rekreacijski objekti, sportske dvorane kao i sprave u teretani, utezi, prostirke za vježbanje i druga sportska, fitness i gimnastička oprema predstavljaju mjesta i predmete na kojima se nalaze, a mogu se i razmnožavati patogeni mikroorganizmi (bakterije, virusi, gljivice). Mnoge se infekcije mogu prenijeti sportskom opremom i u sportsko-rekreacijskim centrima, posebno kada se opremom ili njenim pojedinim dijelovima svakodnevno koristi više osoba. Istraživanja pokazuju da više od 58 milijuna Amerikanaca koristi sportsko-rekreacijske objekte. U Hrvatskoj je korištenje takvih objekata u kontinuiranom porastu.

Na takvim mjestima gdje boravi i opremom se koristi velik broj ljudi, pri uvjetima visoke vlažnosti i temperature, povećan je rizik od prijenosa zaraznih bolesti pa je potrebno poduzimati mjere predostrožnosti u svrhu zaštite zdravlja korisnika. Istraživanja provedena u 4 fitness centra u SAD-u, pokazala su da se na raznim spravama i strunjačama nalazilo više od 25 različitih vrsta bakterija, od kojih su neke potencijalno patogene (Salmonella, Staphylococcus, Klebsiella i Micrococcus). U sportsko-rekreacijskim objektima učestale su gljivične infekcije stopala (atletsko stopalo) uslijed nedostatne higijene, cjelodnevnog nošenja zatvorene obuće i pojačanog znojenja.

Postoji niz učinkovitih higijenskih mjera kojima sprječavamo širenje patogenih mikroorganizama kao i sve boljih mjera i instrumenata za njihovo suzbijanje. Uz obvezno čišćenje sportsko-rekreacijskih objekata i sportske opreme, jedna od najznačajnijih mjera je dezinfekcija koja podrazumijeva različite postupke s ciljem uništavanja, inhibiranja ili uklanjanja većine ili svih mikroorganizama na predmetima ili u prostoru.

Kako je cilj dezinfekcije sprečavanje ili suzbijanje zaraznih bolesti, ona se provodi uvijek i na svim mjestima gdje postoji rizik od prenošenja istih. 

Praktična dezinfekcija

Temelj svih postupaka dezinfekcije predstavlja sustavno organizirano čišćenje svih prostora i predmeta. Sastoji se od čišćenja standardnim priborom i sredstvima na klasičan način: čišćenje, pranje i sušenje te dezinfekcija provedena prema pravilima struke i uputstvima i preporukama za uporabu svakog pojedinog dezinfekcijskog sredstva.

Dezinfekcija je regulirana Zakonom o zaštiti pučanstva od zaranih bolesti te ju je temeljem članka 10. istoga Zakona obvezno provoditi svakodnevno u objektima koji podliježu sanitarnom nadzoru u djelatnostima s područja sporta i rekreacije. Navedenu dezinfekciju provodi vlasnik objekta ili od njega angažirana osoba kao kontinuiran svakodnevni proces u održavanju higijene prostora.

Izbor dezinficijenasa, način primjene, rokovi provedbe i mjere opreza ovise o vrsti mikroorganizama te o svojstvima i namjeni površine, prostora ili objekta. Tijekom provedbe dezinfekcije primjenjuje se dezinficijens koji ima dokazanu učinkovitost i registriran je sukladno propisima o biocidima Republike Hrvatske. Cilj dezinfekcije je uništavanje, usporavanje rasta i razmnožavanja ili uklanjanje većine mikroorganizama do razine koja u danim okolnostima neće predstavljati rizik za zdravlje ljudi i neće uzrokovati onečišćenje radnih površina, predmeta, prostora ili objekata.

Temelj svih postupaka dezinfekcije predstavlja sustavno organizirano čišćenje svih prostora i predmeta. Sastoji se od čišćenja standardnim priborom i sredstvima na klasičan način: čišćenje, pranje i sušenje te dezinfekcija provedena prema pravilima struke i uputstvima i preporukama za uporabu svakog pojedinog dezinfekcijskog sredstva. 

Dezinfekcija prostora

Može se koristiti gluteraldehid, didecildimetilamonijev klorid i benzalkonij klorid i to za dezinfekciju sanitarnih čvorova 1%, prostora i spremnika za smeće 2%, za dezodoraciju površina i prostora 1-2% ili natrij dikloroizocijanurat-dihidrat za opću sanitaciju 0,02-0,04% (1-2 g / 5 l vode), pri čemu treba voditi računa o njegovom korozivnom svojstvu.

Svi prostori obloženi vodootpornim materijalima čiste se svakodnevno i kontinuirano primjenom tople vode s detergentima uz ispiranje čistom vodom iz postojećih vodopriključaka. Zatim se ta mjesta obrađuju dezinfekcijskim postupcima. U tom smislu može se koristiti gluteraldehid, didecildimetilamonijev klorid i benzalkonij klorid i to za dezinfekciju sanitarnih čvorova 1%, prostora i spremnika za smeće 2%, za dezodoraciju površina i prostora 1-2% ili natrij dikloroizocijanurat-dihidrat za opću sanitaciju 0,02-0,04% (1-2 g / 5 l vode), pri čemu treba voditi računa o njegovom korozivnom svojstvu.

Kod tekstilnih obloga ili tekstilnih predmeta i materijala nužno je temeljito čišćenje od prašine ili grinja putem usisivača za prašinu, a zatim koristiti primjenu detergenta ili namjenskih sredstava. Radi dezinfekcije, ali i oslobađanja od statičkog elektriciteta možemo se koristiti preparatima s djelatnom tvari kvarterne amonijske soli i izopropanola 0,8% (8 ml u 992 ml vode ili 40 ml u 4.960 ml vode).

Čišćenje i dezinficiranje sportske opreme i sprava za vježbanje

Nakon svakog korištenja sprave za vježbanje i trenanžera, obavezno je brisanje i dezinfekcija sprava i opreme za to predviđenim sredstvima.

Postupci za čišćenje trebaju biti usredotočeni na opremu koja najčešće dolazi u izravan dodir s kožom. Preporuka je da se npr. tijekom korištenja sprava za vježbanje uvijek koriste vlastiti podlošci ili ručnici kako bi se izbjeglo vlaženje sprava znojem. Nakon svakog korištenja sprave za vježbanje i trenažera, obvezno je brisanje i dezinfekcija sprava i opreme sa za to predviđenim sredstvima.

Sportsku opremu koju svakodnevno koristi veći broj ljudi potrebno je čistiti svakodnevno na kraju radnoga dana, nakon čega je potrebno i osušiti istu. Opremu kao što su kacige i ostala zaštitna oprema, treba čistiti prema uputama proizvođača opreme kako ne bi došlo do oštećenja.

Odjeća i obuća te sportska oprema i rekviziti koji se iznajmljuju i/ili koriste u sportsko-rekreacijskim centrima dezinficiraju se uvijek prije prvog korištenja, nakon dugog nekorištenja, najmanje jednom godišnje ili ovisno o epidemiološkim indikacijama. Obvezno provođenje svakodnevne dezinfekcije provodi iznajmljivač kao svakodnevni proces rada radi održavanja osnovne higijene i mikrobiološke čistoće odjeće, obuće, sportske opreme i rekvizita.

Preporučuje se korištenje vlastite sportske obuće zbog higijenskih razloga, iako su od strane servisa, iznajmljivača sportske obuće i opreme poduzete sve mjere predostrožnosti. Obuća koja se iznajmljuje, kao što su pancerice, klizaljke, cipele za kuglanje, tretira se pomoću odgovarajućih uređaja za sušenje i dezinfekciju koji uništavaju bakterije, isušuju vlagu i otklanjaju neugodne mirise.

Ako se radi o sportskoj odjeći te ogrtačima, rublju i ručnicima, potrebno ih je prije obrade u praonici dezinficirati namakanjem tijekom 2 sata u 0,02-0,04% otopini natrij dikloroizocijanurat-dihidrata (1-2 g / 5 l vode) te ih nakon pranja, ako je ikako moguće, sušiti na suncu ili glačati strojno na visokoj temperaturi radi uništavanja klica. Pripravci na osnovi aktivne tvari natrij dikloroizocijanurat dihidrata mogu se upotrijebiti u strojevima za pranje rublja zajedno s anionskim i neionskim detergentima u istom postupku kao 0,02% otopina.

Nakon svakog korištenja sprave za vježbanje i trenanžera, obavezno je brisanje i dezinfekcija sprava i opreme za to predviđenim sredstvima.

Dezinfekcija zabavnih vodenih parkova i bazena

Kontrolu kvalitete bazenske vode provode zavodi za javno zdravstvo prema Pravilniku o uvjetima kojima moraju udovoljavati bazenska kupališta i bazenska voda.

Održavanje i dezinfekcija bazenskih kupališta, u koje spadaju i zabavni vodeni parkovi, regulirani su Pravilnikom o uvjetima kojima moraju udovoljavati bazenska kupališta i bazenska voda. Pravilnikom je propisano da se bazensko kupalište dijeli na čisti i nečisti dio. Čisti dio podrazumijeva bazen s površinom oko bazena, odnosno sve ono što je u kontaktu s bazenskom vodom (izuzev morske vode), u što spadaju i tobogani i drugi popratni sadržaji. Nečisti dio podrazumijeva prostor gdje su smještene prostorije (garderoba, sanitarni čvorovi itd.) i ostali uređaji.  

Površina oko bazena mora biti uređena tako da voda s nje ne otječe u bazen ili u sustav za kruženje bazenske vode. Prije ulaska na čisti dio bazenskog kupališta, korisnici se moraju obvezno istuširati i proći kroz predbazen za pranje nogu.

Kupalište treba čistiti svakodnevno. Dno bazena treba također čistiti na dnevnoj bazi podvodnim čistačima, a stjenke bazena, preljevne kanale, tobogane i drugi dodatni sadržaj najmanje jednom tjedno. Za čišćenje čistog dijela kupališta obavezna je uporaba mehaničkih i kemijskih sredstava te, po potrebi, dezinfekcijskih sredstava na bazi klora. Čišćenje čistih i nečistih dijelova bazenskih kupališta obavlja se na kraju rada, a po potrebi i za vrijeme rada.

Kod bazenskih kupališta koja rade cijelu godinu potrebno je najmanje svakih 12 mjeseci cijeli protočni sustav, uključujući i bazene, potpuno isprazniti, očistiti, isprati, napuniti i hiperklorirati u trajanju od 2 sata. Razina slobodnog rezidualnog klora (SRK) u bazenskoj vodi mora biti 0,4-0,5 mg/l. Jednak postupak je potrebno izvesti za bazene koji rade sezonski prije početka rada.

Svako bazensko kupalište mora biti opremljeno uređajima za kontinuirano mjerenje temperature, slobodnog klora i pH vrijednosti bazenske vode te automatskim uređajima za doziranje radi korekcije vrijednosti pokazatelja. Vrijednosti navedenih pokazatelja potrebno je jednom dnevno izmjeriti i ručno. Ukoliko ne postoje automatski uređaji za kontinuirano mjerenje temperature, slobodnog klora i pH vrijednosti bazenske vode, onda se mjerenja moraju provoditi ručno, i to šest puta dnevno te po potrebi korigirati vrijednosti pokazatelja.

Osiguranje visoke kvalitete bazenske vode postiže se redovitim izmjenama jednog dijela vode. Tako svako bazensko kupalište mora imati dokument režima dodavanja vode za punjenje. Dnevno je potrebno promijeniti najmanje 1% bazenske vode vodom za punjenje što se provjerava mjeračem količine dodane vode.

Kontrolu kvalitete bazenske vode provode zavodi za javno zdravstvo prema Pravilniku o uvjetima kojima moraju udovoljavati bazenska kupališta i bazenska voda.

Dezinfekcija ronilačke opreme

Nakon ronjenja oprema se skida tek nakon pranja čistom vodom i vanjske dezinfekcije odgovarajućim sredstvima. Spužvasto zaštitno odijelo, masku i disalicu s pripadajućom opremom potrebno je potpuno dezinficirati.

Kao specifična sportska oprema uzima se oprema za ronjenje koja se dezinficira iz higijensko-estetskih razloga te radi sprječavanja pojavnosti i širenja općih i lokaliziranih infektivnih bolesti. Razlozi dezinfekcije ronilačke opreme su, s jedne strane ronjenje u bakteriološki, kemijski ili biološki onečišćenim vodama, a s druge strane specifičnost uporabe jer dijelovi opreme dolaze u dodir sa sluznicom usta i kroz nju struji zrak koji se udiše. Naime, ronilačka odijela su specifična stoga što jedan dio dolazi u kontakt s ustima i sluznicama (disalica i pisak), a ostatak odijela je cijelom svojom površinom u kontaktu s kožom ronioca (maska, odijelo, peraje) i, ako se roni u onečišćenim vodama, postoji opasnost za nastanak infektivne bolesti. Zato se nakon ronjenja oprema skida tek nakon pranja čistom vodom i vanjske dezinfekcije odgovarajućim sredstvima, dok je spužvasto zaštitno odijelo, masku i disalicu s pripadajućom opremom potrebno potpuno dezinficirati.

Neovisno o vrsti opreme ili dezinfekcijskom sredstvu potrebno je temeljito očistiti i oprati opremu za ronjenje ili je energično prebrisati čistom bijelom krpom namočenom u mlakoj vodi u kojoj je otopljen neki od nepjenećih detergenata. Slijedi pranje, ispiranje pod mlazom tekuće vode dijelova opreme te cijeđenje, a potom postupak dezinfekcije. 

Dezinfekcija ronilačke opreme može biti opća ili djelomična:

- opća ili potpuna dezinfekcija u načelu se vrši nakon nabave nove opreme, poslije dugog skladištenja ili popravaka, po završetku ronjenja u onečišćenoj vodi te kod pojave akutnih ili gljivičnih oboljenja,

- djelomična dezinfekcija obuhvaća samo obradu jednog dijela opreme, najčešće onih dijelova koji su u direktnom dodiru s nosiocem.

Kod ronilačkih aparata koji su djelatni na načelu otvorenog kruga, dezinficiraju se pisak, polumaska, maska za cijelo lice ili kapuljača, ventilna kutija, rebrasta crijeva, hidrostatski regulator, a kod klasičnog ronioca, kaciga klasičnog skafandera i cijevi za dodavanje disajnog medija.

Kako na tržištu ne postoji samo jedan proizvođač ronilačke opreme, nego više njih, preporuka je da se tijekom dezinfekcije ronilačke opreme koriste dezinficijensi u koncentraciji i prema uputama samog proizvođača ronilačke opreme. Razlog tome je činjenica da je ronilačka oprema različitih proizvođača načinjena od različitih materijala, zbog čega se primjenom neadekvatnog dezinficijensa oprema može oštetiti. Prilikom izbora dezinfekcijskih sredstava za dezinfekciju ronilačke opreme potrebno je voditi računa da ne oštećuju gumene dijelove opreme, ne stvaraju pjenu te se, nakon propisane ekspozicije, mogu isprati običnom ili morskom vodom.

Ako proizvođač nije propisao kako i čime dezinficirati ronilačku opremu, koristi se 76% alkohol ili odgovarajuća otopina dezinfekcijskog sredstva koje ne oksidira, kao što je npr. glutaraldehid. Tako je dezinfekciju ronilačke opreme moguće provesti na sljedeći način:

Dezinfekcija zaštitnog odijela i kapuljače vrši se potpunim uranjanjem u posudu s otopinom 1-2% glutaraldehida, didecildimetilamonij klorida i benzalkonij klorida. Potom se odijelo i kapuljača temeljito isperu u tekućoj vodi ili čistom moru da bi se uklonili ostatci dezinfekcijskog sredstva te se suše na zraku. Dezinfekcija piska, rebrastog crijeva, ventilne kutije i polumaske vrši se brisanjem 76% alkoholom ili 6% hidrogen peroksidom ili uporabom gotove 2,1% otopine glutaraldehida uz obvezno poštivanje naputaka proizvođača dezinficijenasa. Vrijeme ekspozicije: 10 min za uništavanje bakterija, gljivica i virusa, 20 min za Mycobacterium tuberculosis, dok je za inaktivaciju spora potrebita ekspozicija od 3 sata, ako proizvođač nije drugačije propisao.

Nakon toga provodi se punjenje istih dezinficijensa u rebrasta crijeva i pisak, mućkanje tekućine uz ekspoziciju od 30-60 min. Kada se pri dezinfekciji ne upotrebljava alkohol nego neki drugi dezinficijens, dijelovi opreme moraju se temeljito isprati zdravstveno ispravnom tekućom vodom. Potom slijedi cijeđenje uz propuhivanje čistim bezuljnim zrakom, dušikom ili helijem kako bi se uklonili zaostatci tekućine iz zatvorenih sustava ili membrana.

Ista pravila dezinfekcije vrijede i kod uporabe zaštitnih polumaski, maski za insekticide ili plinove, ako ih koristi više osoba.

Mjere opreza pri korištenju dvorana u sportsko-rekreacijskim centrima

Odmah nakon vježbanja potrebno je oprati ruke. Potrebno je nositi isključivo svoju obuću. Nije preporučljivo hodati bos. Prilikom vježbanja pilatesa ili joge vježbati u čarapama ili balerinkama. Tenisice za vježbanje trebaju uvijek biti čiste i koristiti se samo u dvoranama.

Toplina, vlaga, znojenje, uska i tijesna sportska oprema, rekviziti i sprave koje koristi veliki broj osoba pridonose nastanku kožnih oboljenja. Bez obzira jesmo li provjerili koliko je održavanje higijene u sportskoj dvorani, fitness ili gym centru na odgovarajućoj razini, sigurno je da tijekom vježbanja nitko neće ići ispred ili iza korisnika i dezinficirati opremu.

Za brigu o održavanju higijene, redovitom čišćenju i dezinfekciji dvorana za vježbanje i sportske opreme, zadužene su određene osobe u sportsko-rekreacijskim centrima, no i korisnici sa svoje strane mogu znatno doprinijeti zaštiti svoga zdravlja kako bi sebe sačuvali od gljivičnih, bakterijskih ili virusnih infekcija koje se prenose direktnim i indirektnim kontaktom.

Odmah nakon vježbanja potrebno je oprati ruke. Potrebno je nositi isključivo svoju obuću. Nije preporučljivo hodati bos. Prilikom vježbanja pilatesa ili joge vježbati u čarapama ili balerinkama. Tenisice za vježbanje trebaju uvijek biti čiste i koristiti se samo u dvoranama. Korisno je koristiti antigljivični puder za čarape i tenisice koji će, pored svog antimikotskog djelovanja, apsorbirati i višak vlage. Čiste i suhe čarape još su jedna preventivna mjera jer vlažna unutrašnjost obuće idealno je mjesto za razvoj gljivica.  

Korisnici trebaju nositi svoje ručnike koje će stavljati preko strunjača, klupa i sprava na kojima vježbaju. Za tuširanje ili odlaske u saunu također se preporučuje nositi svoje ručnike jer nedovoljno prokuhani ručnici mogu biti uzrok infekcija koje se inače prenose spolnim putem.

Mjesto ulaska mikroorganizama mogu biti sitne posjekotine ili ogrebotine na koži koje ne bi trebale biti prepreka redovitom vježbanju, ali predstavljaju povoljna mjesta za infekciju. Ako na koži postoji otvorena ozljeda, ogrebotina, obvezno staviti zavoj ili flaster i na najmanju ozljedu.

Pri postupcima čišćenja i dezinfekcije potrebno je poduzeti odgovarajuće mjere opreza kako bi bili sigurni da se koriste sigurno i ispravno, a prema uputama proizvođača radi smanjenja izloženosti provoditelja mjera i samih korisnika. 

Zaključak

Rezultati pojedinih istraživanja ukazuju na to da su sportsko-rekreacijski centri idealno mjesto za širenje virusa i bakterija. Potencijalno opasni mikroorganizmi razmnožavaju se posvuda: po spravama natopljenim znojem, pod tuševima, u svlačionicama, pa čak i u sauni. Prisutnost mikroorganizama na sportskoj opremi i u sportsko-rekreacijskim centrima predstavlja rizik za zdravlje korisnika. Redovito čišćenje površina, dezinfekcija objekata te osobna higijena korisnika u sportsko-rekreacijskim centrima pridonose smanjenju opasnosti od prijenosa zaraznih bolesti. Također je potrebno povećati svijest javnosti o važnosti osobne higijene i odgovarajuće higijenske prakse u brojnim sportsko-rekreacijskim objektima radi smanjenja širenja patogenih mikroorganizama. 

Literatura

  1. Anon. Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti. Narodne novine 79/07
  2. Anon. Pravilnik o učestalosti kontrole i normativima mikrobiološke čistoće u objektima pod sanitarnim nadzorom. Narodne novine 137/09
  3. Mukherjee N, Dowd SE, Wise A, Kedia S, Vohra V, Banerjee P. Diversity of Bacterial Communities of Fitness Center Surfaces in a U.S. Metropolitan Area. Internationa Journal of Environmental Research and Public Health. (2014). 11(12): 12544–12561
  4. Markley JD, Edmond MB, Major Y, Bearman G, Stevens MP. Are gym surfaces reservoirs for Staphylococcus aureus? A point prevalence survey. American Journal of Infection Control. (2012). 40(10): 1008–1009
  5. Center for Diseases Control Prevention. Cleaning & Disinfecting Athletic Facilities for MRSA. Dostupno na: http://www.cdc.gov/mrsa/community/enviroment/athletic-facilities.html.
  6. Anon. Pravilnik o uvjetima kojima moraju udovoljavati bazenska kupališta i bazenska voda. Narodne novine 107/12 i 88/14
  7. Gošović S. Ronjenje u sigurnosti. III. izdanje. 1982. Izdavač Jumena. Zagreb, 225-227
  8. Zbornik radova obvezne Trajne edukacije za izvoditelje obvezatnih DDD mjera - 5. tema od 10 pod nazivom „Obvezatna dezinfekcija”. 2009. ISBN 978-953-7247-10-2. Izdavač Korunić d.o.o. Zagreb. 15-28.