x
x

Blagodati fizičke aktivnosti na očuvanje zdravlja srca

  Igor Klarić, dr.med.

  24.10.2015.

Fizička je neaktivnost osobito raširena u razvijenim zemljama među ženama, starijim osobama i onima sa nižim primanjima. Istraživanja su također dokazala da je sjedilački način života povezan sa raznim lošim zdravstvenim ishodima uključujući i povećanu smrtnost. Osim toga, raste rizik od novonastale šećerne bolesti, nekih vrsta karcinoma i, naravno, kardiovaskularnih bolesti.

Blagodati fizičke aktivnosti na očuvanje zdravlja srca

Čimbenici rizika za bolesti kardiovaskularnog sustava

Poznato je da svojim ponašanjem itekako može utjecati na reverzibilne čimbenike rizika među koje spadaju povišen krvni tlak (hipertenzija), povišena glukoza u krvi (šećerna bolest), poremećen metabolizam masnoća (hiperlipoproteinemija), nepravilna prehrana, debljina, pušenje i tjelesna neaktivnost.

Danas smo svjesni činjenice da gotovo 50% ukupne smrtnosti u Republici Hrvatskoj otpada na bolesti koje su posljedica oboljenja kardiovaskularnog sustava. Upravo zato treba staviti naglasak na prevenciju bolesti kardiovaskularnog sustava, osobito ako imamo na umu spoznaju da je većinu čimbenika rizika moguće izbjeći. Te čimbenike rizika djelimo u dvije skupine, ireverzibilne i reverzibilne. U ireverzibilne spadaju oni na koje ni na koji način ne možemo utjecati, a to su dob, spol i pozitivna obiteljska anamneza u smislu ranije pojavnosti takvih bolesti među članovima obitelji. Međutim, poznato je da svojim ponašanjem itekako može utjecati na reverzibilne čimbenike rizika među koje spadaju povišen krvni tlak (hipertenzija), povišena glukoza u krvi (šećerna bolest), poremećen metabolizam masnoća (hiperlipoproteinemija), nepravilna prehrana, debljina, pušenje i tjelesna neaktivnost. Upravo se iz tog razloga u Hrvatskoj obilježava Međunarodni dan srca i to posljednje nedelje u rujnu putem čega se nizom promotivnih i edukacijskih mjera pokušava naglasiti važnost prestanka pušenja, pravilne prehrane i prikladne fizičke aktivnosti na zdravlje srca i cjelokupnog organizma, budući da danas kardiovaskularne bolesti, osim samog opterećenja za bolesnika, predstavljaju i veliko socioekonomsko opterećenje ako znamo da zbog bolesti dolazi do otuđivanja bolesnika i njegove radne neproduktivnosti. 

Fizička aktivnost u prevenciji KVS bolesti

Sa velikom sigurnošću možemo reći da vježbanje djeluje sinergijski sa standardnom terapijom kojom se danas služimo u primarnoj i sekundarnoj prevenciji kardiovaskularnih bolesti (beta-blokatori, ACE-inhibitori, statini, acetilsalicilna kiselina).

Upravo je zato fizička aktivnost jednostavna, svima dostupna mjera kojom se ostvaruje prevencija bolesti koje pogađaju kardiovaskularni sustav (1). Stručna literatura danas pravi razliku između fizičke aktivnosti i vježbanja. Fizička aktivnost predstavlja pokretanje skeletalne muskulature sa potrošnjom energije više od bazalnog metabolizma. Vježbanje, s druge strane, označava oblik fizičke aktivnosti koja je planirana, strukturirana i svrhovita sa glavnim ciljem poboljšanja ili održanja jedne ili više komponenti fizičke spremnosti (engl. fitness – sposobnost da se održavanju dnevne potrebe sa snagom i pozornošću bez umora, te sa dovoljno energije za uživanjem u slobodnom vremenu) (2).

Kod nas prevladava fizička neaktivnost koja je povezana sa lošim zdravstvenim ishodom (3). Unatoč proširenosti fizičke neaktivnosti, kardiovaskularnim čimbenicima rizika i potencijalnom poboljšanju zdravstvenog stanja povećanjem tjelesne aktivnosti, liječnici ne potiču rutinski pacijente na pojačanu tjelesnu aktivnost ili im ne pružaju adekvatno savjetovanje (samo 13%-34% bolesnika je izjavilo da je primilo savjet o fizičkoj aktivnosti od strane liječnika opće prakse) (4).

Pretpostavlja se da je diljem svijeta jedna od pet osoba fizički neaktivna (5). Fizička je neaktivnost osobito raširena u razvijenim zemljama među ženama, starijim osobama i onima sa nižim primanjima. Uz to, postotak onih u kojih prevladava sjedilački način života (gledanje televizije, rad na računalu) raste (6, 7). Istraživanja su također dokazala da je sjedilački način života povezan sa raznim lošim zdravstvenim ishodima uključujući i povećanu smrtnost. Osim toga, raste rizik od novonastale šećerne bolesti, nekih vrsta karcinoma i, naravno, kardiovaskularnih bolesti (8, 9). Svi ti podaci govore o višestrukim koristima pojačane fizičke aktivnosti. Danas znamo da vježbanje ima antiaterogeni učinak (smanjenje pretilosti, snižavanje povišenog krvnog tlaka, smanjenje povišenih masnoća u krvi, poboljšavanje osjetljivosti na inzulin), antitrombotički učinak, poboljšanje endotelne disfunkcije, poboljšanje djelovanja autonomnog nervnog sustava, antiishemijski učinak i antiaritmijski učinak. Sa velikom sigurnošću možemo reći da vježbanje djeluje sinergijski sa standardnom terapijom kojom se danas služimo u primarnoj i sekundarnoj prevenciji kardiovaskularnih bolesti (beta-blokatori, ACE-inhibitori, statini, acetilsalicilna kiselina). Osim toga, dovodi do smanjivanja rizika od nastanka karcinoma debelog crijeva (10, 11), smanjivanja osjećaja tjeskobe i depresije (12), pomaže izgradnji zdravih kostiju, mišića i zglobova, te bolje kognitivne funkcije (13).

Medicinska procjena prije početka vježbanja usredotočuje se na rizike za koronarnu bolest srca i drugih potencijalnih medicinskih komorbiditeta. Iako se liječnici do sada nisu usuglasili oko načina probira ciljane skupine, većina liječnika danas periodično snima EKG zapis kod asimptomatičnih bolesnika sa višestrukim čimbenicima rizika uključujući hiperlipoproteinemiju, hipertenziju, šećernu bolest, pušenje, opterećenu obiteljsku anamnezu sa infarktom miokarda ili iznenadnom srčanom smrću (14). Pozitivan nalaz EKG testa opterećenja ukazuje na povećan rizik od prijetećeg infarkta miokarda i smrt. 

Koliko vježbati i kakvu fizičku aktivnost odabrati?

Primjeri uobičajenih vježbi su brzo hodanje 4,8-6,4 km/h za većinu zdravih odraslih osoba, aktivan rad u dvorištu i ples. Vježbe kao što su biciklizam, trčanje, i drugih sportova u slobodno vrijeme se također mogu obavljati. Vježbanje se može provoditi u kratkotrajnim intervalima više puta dnevno i uklopiti u svakodnevne radnje. Slabo pokretne odrasle osobe bi tebale ostati fizički aktivne sve dok im to njihovo zdravstveno stanje dopušta.

Ne postoje jednake preporuke za tjelesnom aktivnošću za sve pojedinace. Opća preporuka je oko 150 minuta umjerene tjelesne aerobne aktivnosti ili 75 minuta snažne tjelesne aktivnosti tjedno (15). Potrebno je uzeti u obzir nekoliko faktora za određivanje specifičnog vježbanja. To su vrsta vježbanja, njen intenzitet, učestalost, lokacija, te pokazatelji koji ukazuju na adekvatan stupanj opterećenja tijekom vježbanja (nedostatak daha, malaksalost, znojenje).

Pojedinci trebaju odabrati aktivnosti ili sport u kojem uživaju kako bi se povećala vjerojatnost nastavka fizičke aktivnosti. Primjeri uobičajenih vježbi su brzo hodanje 4,8-6,4 km/h za većinu zdravih odraslih osoba, aktivan rad u dvorištu i ples. Vježbe kao što su biciklizam, trčanje, i drugih sportova u slobodno vrijeme se također mogu obavljati. Većina smjernica preporuča umjereno do snažno vježbanje nekoliko puta tjedno (16). Osoba koja se ne bavi niti jednom tjelesnom aktivnošću bi trebala započeti vježbanje kratkotrajnom tjelesnom aktivnošću niskog ili srednje visokog intenziteta, te postupno povećavati trajanje i intenzitet dok se ne postigne cilj vježbanja. Vježbanje se može provoditi u kratkotrajnim intervalima više puta dnevno i uklopiti u svakodnevne radnje. Slabo pokretne odrasle osobe bi tebale ostati fizički aktivne sve dok im to njihovo zdravstveno stanje dopušta. 

Zaključak

Grubo rečeno, srce je mišić poput svakog drugog i ako ga se ne koristi, ono će postupno izgubiti na svojoj snazi i funkciji.

Danas znamo da svi podaci govore u korist blagotvornom djelovanju tjelesne aktivnosti i vježbanja na zdravlje bolesnika, njegovog srca i na njegovu psihu. Grubo rečeno, srce je mišić poput svakog drugog i ako ga se ne koristi, ono će postupno izgubiti na svojoj snazi i funkciji. Osim toga, vježbanje povoljno utječe na sve one čimbenike, poput povišenog krvnog tlaka, šećerne bolesti i poremećenog metabolizma masti, koji će kad-tad dovesti do razvijene koronarne bolesti srca nakon koje slijedi infarkt miokarda što u konačnici dovodi do trajnog oštećenja srčane funkcije. Nikako se ne smije zanemariti i psihološka komponenta koja je značajna u odbacivanju osjećaja bolesti i nemoći, te dovodi do smanjenja depresije i tjeskobe. Zato se upitajte sljedeći put kada sami sebe zatečete kako provodite vrijeme pred televizorom jeste li obavili svoju dnevnu dozu vježbanja ili ste voljni riskirati vlastito zdravlje.

Literatura

  1. Kodama S, Saito K, Tanaka S i sur. Cardiorespiratory fitness as a quantitative predictor of all-cause mortality and cardiovascular events in healthy men and women: a meta-analysis. JAMA 2009;301(19):2024-35.
  2. US Department of Health and Human Services. 2008 Physical Activity Guidelines For Americans. Hyattsville, MD: US Department of Health and Human Services 2008. Dostupno na: www.health.gov/PAGuidelines/guidelines/default.aspx; datum pristupa: 12.10.2015.
  3. Proper KI, Singh AS, van Mechelen W, Chinapaw MJ. Sedentary behaviors and health outcomes among adults: a systematic review of prospective studies. Am J Prev Med 2011;40(2):174-82.
  4. Wee CC, McCarthy EP, Davis RB, Phillips RS. Physician counseling about exercise. JAMA 1999;282(16):1583-8.
  5. Dumith SC, Hallal PC, Reis RS, Kohl HW 3rd. Worldwide prevalence of physical inactivity and its association with human development index in 76 countries. Prev Med 2011;53(1-2):24-8.
  6. Owen N, Sparling PB, Healy GN, Dunstan DW, Matthews CE. Sedentary behavior: emerging evidence for a new health risk. Mayo Clin Proc 2010;85(12):1138-41.
  7. Rey-López JP, Vicente-Rodriguez G, Ortega FB i sur. Sedentary patterns and media availability in European adolescents: The HELENA study. Prev Med 2010;51(1):50-5.
  8. van der Ploeg HP, Chey T, Korda RJ, Banks E, Bauman A. Sitting time and all-cause mortality risk in 222 497 Australian adults. Arch Intern Med 2012;172(6):494-500.
  9. Biswas A, Oh PI, Faulkner GE, Bajaj RR, Silver MA, Mitchell MS, Alter DA. Sedentary time and its association with risk for disease incidence, mortality, and hospitalization in adults: a systematic review and meta-analysis. Ann Intern Med 2015;162(2):123-32.
  10. Wolin KY, Yan Y, Colditz GA, Lee IM. Physical activity and colon cancer prevention: a meta-analysis. Br J Cancer 2009;100(4):611-6.
  11. Boyle T, Keegel T, Bull F, Heyworth J, Fritschi L. Physical activity and risks of proximal and distal colon cancers: a systematic review and meta-analysis. J Natl Cancer Inst 2012;104(20):1548-61.
  12. Herring MP, O'Connor PJ, Dishman RK. The effect of exercise training on anxiety symptoms among patients: a systematic review. Arch Intern Med 2010;170(4):321-31.
  13. Loprinzi PD, Kane CJ. Exercise and cognitive function: a randomized controlled trial examining acute exercise and free-living physical activity and sedentary effectsMayo Clin Proc 2015;90(4):450-60.
  14. Greenland P, Gaziano JM. Clinical practice. Selecting asymptomatic patients for coronary computed tomography or electrocardiographic exercise testing. N Engl J Med 2003;349(5):465-73.
  15. World Health Organization. Global recommendations on physical activity for health. Dostupno na: http://www.who.int/dietphysicalactivity/pa/en/index.html; datum pristupa: 12.10.2015.
  16. Haskell WL, Lee IM, Pate RR i sur. Physical activity and public health: updated recommendation for adults from the American College of Sports Medicine and the American Heart Association. Circulation. 2007;116(9):1081-93.

OGLASI
GastalBisolexMaxirino
VEZANI SADRŽAJ > <
OGLAS
Andol PRO
ONLINE TEČAJ

Pristupite online
testiranju: