x
x

Erektilna disfunkcija u kardioloških bolesnika

  doc. dr. sc. Nikola Bulj, dr. med. specijalist internist-kardiolog

  15.07.2015.

Erektilna disfunkcija često prethodi nastanku simptoma kardiovaskularnih oboljenja i najčešće se javlja u periodu od 2-3 godine prije velikih kardiovaskularnih događaja kao što su akutni infarkt miokarda i moždani udar.

Erektilna disfunkcija u kardioloških bolesnika

Uvod

ED često prethodi kardiovaskularnim bolestima i češće je prisutna u muškaraca s dokazanom srčanožilnom bolesti. ED i kardiovaskularne bolesti dijele slične čimbenike rizika, u prvom redu arterijsku hipertenziju, hiperlipidemiju, dijabetes, manjak tjelesne aktivnosti, povećani unos alkohola i slično.

Erektilna disfunkcija (ED) učestala je bolest. Epidemiološka istraživanja procjenjuju da oko 150 milijuna muškaraca diljem svijeta danas boluje od erektilne disfunkcije. Incidencija bolesti povećava se s dobi tako da se pretpostavlja da oko 2/3 muškaraca starijih od 70 godina boluje od ED. U istraživanju Massachusetts Male Aging Study koje je uključilo populaciju muškaraca između 40 i 70 godina starosti ukupna prevalencija ED bila je 52%. U muškaraca u dobi 18-75 godina u Velikoj Britaniji prevalencija ED bila je 39%. Procjenjuje se da će 2025. godine u svijetu oko 300 milijuna muškaraca bolovati od ED.

Obzirom da važnu ulogu u patofiziologiji ED igraju promjene u endotelu krvnih žila, ne iznenađuje podatak da je ED često udružena s kardiovaskularnim oboljenjima. ED često prethodi kardiovaskularnim bolestima i češće je prisutna u muškaraca s dokazanom srčanožilnom bolesti. Može se reći da vrijedi pravilo da muškarcu s ED i bez simptoma kardiovaskularnih bolesti treba pristupiti kao srčanom ili srčanožilnom bolesniku dok se ne dokaže suprotno. S druge strane, prilikom obrade bolesnika s dokazanom kardiovaskularnom bolesti, nekoliko anamnestičkih pitanja treba usmjeriti na otkrivanje eventualne ED. ED i kardiovaskularne bolesti dijele slične čimbenike rizika, u prvom redu arterijsku hipertenziju, hiperlipidemiju, dijabetes, manjak tjelesne aktivnosti, povećani unos alkohola i slično.

Erektilna disfunkcija kao prediktor razvoja kardiovaskularnih bolesti

Težina ED izravno korelira s težinom i ishodom velikih kardiovaskularnih događaja kao što su akutni infarkt miokarda i moždani udar.

Rezultati dosadašnjih istraživanja ukazuju na ED kao neovisni čimbenik rizika za razvoj kardiovaskularnih oboljenja. Studije upućuju na zaključak da ED često prethodi nastanku simptoma kardiovaskularnih oboljenja, najčešće u periodu od 2-3 godine prije nastupa velikih kardiovaskularnih događaja kao što su akutni infarkt miokarda i moždani udar. Nadalje, težina ED izravno korelira s težinom i ishodom navedenih oboljenja.

Rezultati dviju metaanaliza jasno ukazuju na ulogu ED u predviđanju rizika razvoja velikih kardiovaskularnih događaja. Jedna meta analiza obuhvatila je 12 prospektivnih kohorti bolesnika koje su ukupno uključile 36.744 muškarca te je pokazano da ED značajno povećava rizik pojave koronarne bolesti srca, moždanog udara i ukupnog mortaliteta neovisno o drugim čimbenicima rizika. U drugoj analizi, koja je obuhvatila 92.757 muškaraca rezultati su bili slični s tim da je povišen rizik bio udružen s mlađom dobi ispitanika.

Postavljanje dijagnoze

S kardiološke točke gledišta, obrada bolesnika trebala bi uključiti kompletan pregled i detaljnu anamnezu, u prvom redu simptoma i znakova koronarne bolesti (karakter anginozne boli, pojava simptoma u opterećenju ili mirovanju), vrijednosti krvnog tlaka, opseg struka te određivanje laboratorijskih parametara kao što su glukoza u krvi, glikozilirani hemoglobin, lipidogram, hormoni štitnjače te plazmatske razine testosterona.

Budući da su ED i kardiovaskularne bolesti jasno povezane, od velike je važnosti da se bolesnike s navedenim oboljenjima ispravno klinički procjeni, kako u svrhu snižavanja ukupnog kardiovaskularnog rizika, tako i liječenja već razvijenih oboljenja. Potrebno je procijeniti radi li se doista o smanjenom libidu i preuranjenoj ejakulaciji ili kombinaciji navedenih simptoma i znakova.

S kardiološke točke gledišta, obrada bolesnika trebala bi uključiti kompletan pregled i detaljnu anamnezu, u prvom redu simptoma i znakova koronarne bolesti (karakter anginozne boli, pojava simptoma u opterećenju ili mirovanju), vrijednosti krvnog tlaka, opseg struka te određivanje laboratorijskih parametara kao što su glukoza u krvi, glikozilirani hemoglobin, lipidogram, hormoni štitnjače te plazmatske razine testosterona.

Deficijencija testosterona se u velikom broju slučajeva previdi, ali je treba imati na umu obzirom da je često udružena sa šećernom bolesti, zatajivanjem srca, bolestima bubrega i arterijskom hipertenzijom.

Kod bolesnika sa sumnjom na stabilnu koronarnu bolest, kao i kod onih kod kojih se procjenjuje funkcionalna sposobnost nakon preboljelog infarkta miokarda u obzir dolazi i učiniti test opterećenja. Međutim, test opterećenja u asimptomatskih bolesnika često previdi tzv. nesignifikantne stenozirajuće plakove koronarnih arterija (stenoze lumena arterije <50%) čija ruptura može biti uzrokom akutnih koronarnih sindroma. Stoga je prema nekim autorima, a imajući na umu da je ED neovisni čimbenik razvoja koronarne bolesti srca, u muškaraca s izraženom erektilnom disfunkcijom i povišenim ukupnim kardiovaskularnim rizikom u dobi između 30 i 60 godina, gdje je rezultat testa opterećenja dvojben ili negativan, potrebno učiniti CT angiografiju koronarnih arterija.

Terapija

Uporaba inhibitora 5-fosfodiesteraze kao što je sildenafil, općenito se smatra sigurnom u kardiovaskularnih bolesnika. Ukoliko bolesnik uzima sildenafil, a zbog anginoznih tegoba mu je potrebno uvesti nitrate, započinjanje terapije nitratom treba odgoditi najmanje 24 sata iza zadnje doze sildenafila.

Modifikacija čimbenika rizika kao što su redukcija tjelesne mase i tjelesna aktivnost, preporučuju se bolesnicima s ED. Prema jednom istraživanju, promjene životnih navika u muškaraca s prisutnim čimbenicima rizika kardiovaskularnih oboljenja poboljšavaju spolnu funkciju. Uporaba inhibitora 5-fosfodiesteraze kao što je sildenafil općenito se smatra sigurnom u kardiovaskularnih bolesnika. Prema jednoj od kliničkih studija, koja je uključila 4274 bolesnika koji su u terapiji imali sildenafil, nije zabilježena povećana incidencija velikih kardiovaskularnih događaja i ukupne smrtnosti. Sildenafil se prema jednoj drugoj studiji dobro tolerirao i kod bolesnika s dokazanom značajnom koronarnom bolesti. Studija je uključila 14 bolesnika kod kojih je dokazana najmanje 70% stenoza barem jedne koronarne arterije. Bolesnici su dobili jednokratno 100 mg sildenafila nakon čega je ispitivana koronarna rezerva mjerenjem intrakoronarnih doplerskih protoka. Nije zabilježena promjena u intrakardijalnim tlakovima, srčanoj frekvenciji, udarnom volumenu, vršnoj brzini protoka i dijametru koronarne arterije. Uporaba sildenafila u bolesnika sa stabilnom koronarnom bolesti poboljšava funkcionalni kapacitet u testu opterećenja. Oprez je potreban kod bolesnika s nižim tlakom, a zajednička uporaba sildenafila s nitratima je kontraindicirana. Ukoliko bolesnik uzima sildenafil, a zbog anginoznih tegoba mu je potrebno uvesti nitrate, započinjanje terapije nitratom treba odgoditi najmanje 24 sata iza zadnje doze sildenafila.

Literatura

  1. Jackson G, Boon N, Eardley I i sur. Erectile dysfunction and coronary artery disease prediction: evidence-based guidance and consensus. Int J Clin Pract 2010;64:848–57.
  2. Feldman HA, Johannes CB, Derby CA i sur Erectile dysfunction and coronary risk factors: prospective results from the Massachusetts male aging study. Prev Med 2000;30:328–38.
  3. Ayta IA, McKinlay JB, Krane RJ. The likely worldwide increase in erectile dysfunction between 1995 and 2025 and some possible policy consequences. BJU Int 1999;84:50–6.
  4. Vlachopoulos C, Ioakeimidis N, Terentes-Printzios D, Stefanadis C. The triad: erectile dysfunction – endothelial dysfunction – cardiovascular disease. Curr Pharm Des 2008;14:3700–14.
  5. Ponholzer A, Temml C, Obermayr R, Wehrberger C, Madersbacher S. Is erectile dysfunction an indicator for increased risk of coronary heart disease and stroke? Eur Urol 2005;48:512–8.
  6. Montorsi P, Ravagnani PM, Galli S i sur. Association between erectile dysfunction and coronary artery disease. Role of coronary clinical presentation and extent of coronary vessels involvement: the COBRA trial. Eur Heart J 2006;27:2632–9.
  7. Dong JY, Zhang YH, Qin LQ. Erectile dysfunction and risk of cardiovascular disease: meta-analysis of prospective cohort studies. J Am Coll Cardiol 2011;58:1378–85.
  8. Vlachopoulos CV, Terentes-Printzios DG, Ioakeimidis NK, Aznaouridis KA, Stefanadis CI. Prediction of cardiovascular events and all-cause mortality with erectile dysfunction: a systematic review and meta-analysis of cohort studies. Circ Cardiovasc Qual Outcomes 2013;6:99-109.
  9. Jackson G, Padley S. Erectile dysfunction and silent coronary artery disease: abnormal computed tomography coronary angiogram in the presence of normal exercise ECGs. Int J Clin Pract 2008;62:973–6.
  10. Schroeder S, Achenbach S, Bengel F i sur. Cardiac computed tomography: indications, applications, limitations, and training requirements: report of a writing group deployed by the Working Group Nuclear Cardiology and Cardiac CT of the European Society of Cardiology and the European Council of Nuclear Cardiology. Eur Heart J 2008;29:531–56.
  11. Gupta BP, Murad MH, Clifton MM, Prokop L, Nehra A, Kopecky SL. The effect of lifestyle modification and cardiovascular risk factor reduction on erectile dysfunction: a systematic review and meta-analysis. Arch Intern Med 2011;171:1797-803.
  12. Cheitlin MD, Hutter AM Jr, Brindis i sur. ACC/AHA expert consensus document. Use of sildenafil in patients with cardiovascular disease. American College of Cardiology/American Heart Association. J Am Coll Cardiol 1999;33:273-82.
  13. Jackson G, Kloner RA, Costigan TM, Warner MR, Emmick JT. Update on clinical trials of tadalafil demonstrates no increased risk of cardiovascular adverse events. J Sex Med 2004;1:161-7.
  14. Herrmann HC, Chang G, Klugherz BD, Mahoney PD. Hemodynamic effects of sildenafil in men with severe coronary artery disease. N Engl J Med 2000;342:1622-6.

OGLASI
Upućujemo zdravstvene radnike na posljednji cjelokupni sažetak opisa svojstava lijeka na PLIVAmed.net-u.
GastalZipantola PROTECTMaxirino
OGLAS
Upućujemo zdravstvene radnike na posljednji cjelokupni sažetak opisa svojstava lijeka na PLIVAmed.net-u.
Gastal
ONLINE TEČAJ

Pristupite online
testiranju: