Križobolja je drugi po redu vodeći uzrok izostanka s radnog mjesta, te je jasan njezin ne samo medicinski već i socijalni značaj.

Obilježavajući taj dan Hrvatski liječnički zbor i Hrvatsko vertebrološko društvo organizirali su 04.listopada 2006.- u Zagrebu mini-simpozij "Dijagnostika i liječenje hernije lumbalnog diska". Tema skupa odabrana je zbog križobolje kao jednog od najvećih medicinskih problema današnjice, kojoj je česti uzrok hernija lumbalnog diska, a obrađena je multidisciplinarnim pristupom. Sa aspekta svoje specijalnosti o temi su govorili neurokirurzi, neurolozi, radiolozi, fizijatri, ali i poznati somatoped mr. sc. Stanislav Peharec i doktor kiropraktike Michael Šantek. Da je važnost problema i interes liječnika velik pokazala je i prepuna multimedijalna dvorana KB "SestreMilosrdnice".

Statistika govori o križobolji kao o drugom po redu vodećem uzroku izostanka s radnog mjesta, te je jasan njezin ne samo medicinski već i socijalni značaj. Pojam križobolje razmatran je od samog početka, od dinamičkog vertebralnog segmenta kao anatomske i funkcionalne jedinice u kojoj nastaje problem, preko biomehaničke analize minimalnih kretnji slabinske kralješnice do funkcionalne dijagnostike hernije lumbalnog diska.

Grupa autora čiji rad nam je predstavio prim. dr. sc. Boris Božić izvela je do sada jedinstveno istraživanje na biološkom modelu kralješnice (uzetog s kadavera) ispitujući zbivanja na VDS u statičkim i dinamičkim uvjetima, a rad je objavljen u svjetski priznatim medicinskim časopisima.

U osnovi se kod križobolje radi o instabilitetu kralješnice, koji opisujemo kao gubitak sposobnosti kralješnice da pod fiziološkim opterećenjima ne dovede do neurološkog deficita, bolova i deformiteta. Novije pretrage kao što je magnetska rezonanca omogućuju nam da dijagnosticiramo mikroinstabilitet. Kod hernije lumbalnog diska MR je metoda izbora, ali ako se radi o izrazito bolnom stanju zbog komoditeta pacijenta radiolozi preporučuju CT pretragu koja kraće traje.

	U akutnoj fazi uz izrazito jake bolove treba mirovati 2-3 dana, a zatim nastaviti s normalnim dnevnim aktivnostima uz izbjegavanje sjedenja i provocirajućih pokreta i položaja. U subakutnoj i kroničnoj fazi medicinska gimnastika je izrazito korisna, dok manuelna masaža sama po sebi iako je ugodna neće dovesti do smirenja bolova.

Veliku ulogu u liječenju hernije lumbalnog diska ima fizikalna terapija. Kod nekih bolesnika konzervativno liječenje je metoda izbora liječenja, ali i kod onih kod kojih je jasno da je operativno liječenje neizbježno te kod bolesnika sa znatnim gastričkim tegobama (osobito pri uzimanju nesteroidnih protuupalnih lijekova zbog analgezije) fizikalna terapija će pomoći da bolesnik uz manje bolove provede neophodnu dijagnostiku i dočeka termin operacije.

Princip rehabilitacije je aktivna rehabilitacija, što znači u akutnoj fazi uz izrazito jake bolove mirovanje 2-3 dana, a zatim nastavak normalnih dnevnih aktivnosti uz izbjegavanje sjedenja i provocirajućih pokreta i položaja.

U subakutnoj i kroničnoj fazi medicinska gimnastika je izrazito korisna, dok manuelna masaža sama po sebi iako je ugodna neće dovesti do smirenja bolova. Ipak često se primjenjuje u kombinaciji s medicinskom gimnastikom, te ostalim procedurama fizikalne terapije (elektroterapija, ultrazvuk, laser...). Još se primjenjuje i akupunktura, biofeedback metode, joga, škola križobolje, manipulacija, slabinske ortoze, te mehanička trakcija za koju posljednja istraživanja ne dokazuju korisnost.

Od lijekova se primjenjuju NSAR, tramadol, glukokortikoidi, jaki opioidi (važnost nuspojava - konstipacija, učinak na središnji živčani sustav), a kod križobolje dolaze u obzir i mišićni relaksansi.

Ukoliko kod bolesnika postoje česti recidivi, smanjenje funkcionalnosti i kvalitete života, te značajan ili progresivan neurološki deficit unazad 6 tjedana, neizbježna je operacija. U 10-15% bolesnika indicirana je perkutana discektomija, a u većine metoda izbora je flavektomija i interlaminektomija (endoskopski asistirana lumbalna mikrodiscektomija) koje su protektivne metode. Hemilaminektomija i laminektomija rade se kod prisutne stenoze spinalnog kanala. Rade se i neke druge metode, kao npr. laserska dekompresija korijena živca kod hernije diska, no metoda nije raširena zbog mogućih neželjenih nuspojava, odnosno neželjenog oštećenja korijena laserom.

Kod bolnog nestabilnog segmenta radi se i fuzija, a novost je fuzija B-twin sistemom. Radi se o vrlo jednostavnom sistemu za jednosegmentalnu fuziju koja se u našoj zemlji tek počela primjenjivati: nakon odstranjena hernije diska, aplikatorom se između trupova kralješaka unose elementi od titana koji održavaju udaljenost između trupova. Metodu je prikazao neurokirurg dr. Vilendečić Milorad iz KB Dubrava, Zagreb.

	Bolesnici nakon operacije trebaju svakodnevno vježbati, u školi križobolje naučiti zaštitne pokrete i položaje, te sami aktivno sudjelovati u očuvanju svog zdravlja.

Na kraju je prim. Ivan Džidić, fizijatar iz Spec.bolnice za med.reh. Varaždinske Toplice ukazao na neke dvojbe u ranoj postoperacijskoj rehabilitaciji bolesnika nakon operacije hernije lumbalnog diska. Takvi bolesnici često dolaze u rehabilitacijski centar s uputom operatera da ne smiju sjediti nekoliko tjedana nakon operacije. I neurokirurzi i fizijatri su se složili da je sjedenje nakon operacije dozvoljeno u nužnoj mjeri (npr. prilikom obroka, korištenja toaleta i sl.), a da je nekoliko tjedana potrebno izbjegavati nepotrebno sjedenje, tipa gledanja TV-a i slično. U rehabilitacijskom centru bolesnici nauče vježbe kojima će od paravertebralnih mišića učiniti "oklop" koji će štititi kralješnicu od recidiva pri povratku normalnim aktivnostima, a promjena načina života je neophodna - bolesnici nakon operacije trebali bi svakodnevno vježbati, u školi križobolje naučiti zaštitne pokrete i položaje, te sami aktivno sudjelovati u očuvanju svog zdravlja.