|
U skladu sa sve većom stopom preživljenja prerano rođene djece tijekom posljednjih godina, istraživanja su otkrila neke od potencijalnih dugoročnih problema koje bi ta djeca mogla iskusiti, uključujući niži kvocijent inteligencije i višu stopu problema u ponašanju, u usporedbi s njihovim pravovremeno rođenim vršnjacima. Istraživanjem je analizirano 104 djece dobi 7-16 godina. 49 prerano rođene djece imalo je veću učestalost hiperaktivnosti, problema s koncentracijom, depresije i anksioznosti. Međutim, spomenuti problemi nisu dovedeni u povezanost s nižim kvocijentom inteligencije ili socioekonomskim statusom obitelji u kojoj su djeca odrasla. Naime, tjelesna težina prilikom rođenja pokazala se kao najjači determinirajući faktor, čak i nakon prilagođavanja rezultata na dob, spol, kvocijent inteligencije ili socioekonomski status. Istraživači izjavljuju kako rezultati studije pokazuju da su problemi u ponašanju više biološkog uzroka te se teško mogu kompenzirati poboljšanjem čimbenika okoliša. Međutim, naglašavaju kako okolišni čimbenici svakako imaju svoju ulogu, no ne onoliku koliku bi imali u djece rođene pravovremeno, odnosno s prosječnom tjelesnom težinom.
Nadalje, upućuju na činjenicu da, usprkos većoj stopi bihevioralnih problema u prerano rođene djece, većina njih ipak nije patila od značajnijih problema. Branimir Gnjatović, cand. med.
|
