Stanice uzete iz ljudskog zametka mogu se razviti u bilo koju vrstu stanica, i istraživači su uspjeli pretvoriti ih u stanice koje ublažavaju simptome šećerne bolesti. Mada je istraživanje još u ranoj fazi i mora se još testirati na ljudima, istraživači vjeruju da bi jednog dana moglo ponuditi nadu mnoštvu oboljelih od te opake bolesti diljem svijeta.

Bolest se javlja kada gušterača ne može proizvesti dovoljne količine inzulina, hormona koji regulira razinu šećera u krvi, ili kada inzulin ne djeluje pravilno. Inzulin se normalno proizvodi u beta stanicama u području gušterače koje nazivamo Langerhansovi otočići.

U prošlosti su znanstvenici oboljelima od šećerne bolesti transplantirali Langerhansove otočiće s živih davatelja, ali takvim postupkom davatelji se podvrgavaju operaciji, a primatelji moraju uzimati lijekove koji sprečavaju djelovanje njihova imunološkog sustava.

U istraživanju koje je objavljeno u časopisu "Nature biotechnology", znanstvenici su uspješno pretvorili matične stanice u nezrele beta stanice i ubrizgali ih mišu. U razdoblju od jednog do tri mjeseca te one su se razvile u potpuno funkcionalne stanice koje su otpuštale inzulin kao odgovor na šećer u krvi.

Transplantirane stanice regulirale su razinu šećera u krvi kod miša kojem su vlastite beta stanice bile uništene kako bi se simulirala šećerna bolest, rekli su znanstvenici.
Kontrola razine šećera u krvi bila je slična onoj koja se vidi kod pacijenata kojima su transplantirani Langerhansovi otočići sa živih davatelja.

Dr. Emmanuel Baetge, voditelj istraživanja, rekao je: "Prema svim ispitanim mjerilima, beta stanice koje su se razvile iz matičnih stanica funkcionalno su vrlo slične Langerhansovim otočićima odraslih ljudi, što nam daje pouzdan dokaz da embrionalne matične stanice mogu poslužiti kao obnavljajući izvor Langerhansovih otočića za terapiju zamjene oboljelih stanica."

Dužnosnici britanske zaklade za šećernu bolest rekli su kako se nadaju da će istraživanje matičnih stanica pomoći u pronalasku lijeka za bolest, ali su istaknuli kako je potrebno proći još dug put prije nego će se ta tehnika moći primjenjivati na ljudima.

Dr. Iain Frame, voditelj istraživanja u spomenutoj zakladi rekao je. "Istraživanje se temeljilo na modelu miša kojem su kemikalijama uništene stanice Langerhansovih otočića. To je jako različito od onog što se događa kod ljudi s tipom I šećerne bolesti gdje imunološki sustav počinje složen napad na beta stanice. Ne bismo željeli probuditi očekivanja ljudi da je to glavni skok u istraživanju bolesti, nego još jedan korak naprijed."

Istraživanje matičnih stanica uzrokovalo je veliku zabrinutost među onima koji se protive korištenju ljudskih zametaka za liječenje bolesti.

Za MojDoktor:
Lovro Lamot, dr.med.