Arterijska hipertenzija je glavni neovisni čimbenik kardiovaskularnog rizika. Njezin poguban učinak odražava se naročito u porastu rizika moždanog udara, srčanog zatajenja, infarkta miokarda. Zajedno sa šećernom bolesti arterijska hipertenzija je najčešći uzrok bubrežnog zatajenja.
Povišen krvni tlak ne samo što dovodi do prijevremene smrti nego je uzrok invalidnosti i ovisnosti brojnih stanovnika naše domovine o pomoći drugih osoba. Hipertenzija unesrećuje ne samo oduzimanjem zdravlja i blagostanja, uzrokujući emotivne bure i praznine, nego i znatno materijalno osiromašuje svakog pojedinca, svaku pojedinu obitelj i društvo u cjelini.
Glavni uzrok je nažalost najvećim dijelom u nama samima, u činjenici da se vrlo teško odupiremo nekim lošim navikama, te da ne vjerujemo da se infarkt, moždani udar, bubrežna bolest, invalidnost može dogoditi baš nama i da bolesnici često smatraju kako nije baš nužno uzimati lijekove svaki dan i pridržavati se uputa o zdravom načinu života.
Važna uloga arterijske hipertenzije kao oduzimača zdravlja i sreće prepoznata je već prije nekoliko desetljeća od kada se pokušava raznim mjerama smanjiti učestalost hipertenzije, te poboljšati kontrola liječenja. Izumljeni su različiti lijekovi, liječnici sve više shvaćaju na koji način procjenjivati rizik i kako pratiti i predviđati klinički tijek. No, unatoč tome učestalost hipertenzije je u razvijenim zemljama, a i u onima u razvoju vrlo visoka. U Hrvatskoj svaki treći odrasli stanovnik ima povišen arterijski tlak, tj. tlak veći od 140/90 mmHg! A, ako se zna da vrlo velik broj osoba ima visoko normalan tlak (135/85 mmHg) koji također imaju povećan rizik svih navedenih pogubnih stanja, tada ne čudi što svaki drugi stanovnik Hrvatske umire od kardiovaskularnih bolesti i što vrlo podmuklo raste broj bubrežnih bolesnika. Važno je ponovo naglasiti da vrlo velik broj umire ili postaje invalidima u dobi mlađoj od 60 godina, dakle daleko, daleko prerano. Premda je uvijek prerano.
Učestalost arterijske hipertenzije na žalost ne pokazuje trend opadanju, nego čak porastu. Isto tako vrlo malen broj osoba s povišenim krvnim tlakom koji se liječe postižu kontrolu tlaka unatoč uzimanju i više od tri lijeka za snižavanje tlaka. U Hrvatskoj tek svaki peti liječeni hipertoničar postiže ciljne vrijednosti tlaka koje su za većinu osoba manje od 140/90 mmHg, za dijabetičare manje od 130/80 mmHg, a za osobe s bubrežnom bolesti i povećanom količinom bjelančevina u mokraći manje od 120/75 mmHg.
Čime se objašnjava ovako pesimistička situacija, a unatoč sve većem broju dostupnih lijekova, sve češćim odlascima liječnicima i sve većim informiranjem opće populacije?
Glavni uzrok je nažalost najvećim dijelom u nama samima, u činjenici da se vrlo teško odupiremo nekim lošim navikama, te da ne vjerujemo da se infarkt, moždani udar, bubrežna bolest, invalidnost može dogoditi baš nama i da bolesnici često smatraju kako nije baš nužno uzimati lijekove svaki dan i pridržavati se uputa o zdravom načinu života.
Suvremeni način života i hipertenzija
No, svatko bi trebao naći snage u sebi i pokušati na bilo koji način pronaći mir ili zadovoljstvo u nekoj prividno maloj stvari kako bi očuvao zdravlje bitno ne samo za njega samoga, nego i za bližnje.
A način života kojim živi većina ljudi danas je odličan medij upravo za nastanak hipertenzije i svega lošeg što ona najavljuje ukoliko nije liječena i kontrolirana. Svi smo svjesni stresa kojem smo izloženi. Sasvim je jasno da jedan dio ne možemo tako lagano anulirati, nitko ne može ostati nedodirnut ako ostane bez posla, ako je potplaćen, ako nema normalne uvjete za rad, ako mu rata za kredit može početi rasti svaki tren. Nitko ne može ostati netaknut ako nevolja ili nesreća pogode nekoga od njegovih bližnjih ili dragih. U toj situaciji teško je nekomu do kraja pomoći. Kako kaže Mali Princ "Tajanstvena je zemlja suza". No, svatko bi trebao naći snage u sebi i pokušati na bilo koji način pronaći mir ili zadovoljstvo u nekoj prividno maloj stvari kako bi očuvao zdravlje bitno ne samo za njega samoga, nego i za bližnje. I premda ovo ostaje vrlo bitan čimbenik rizika nastanka hipertenzije, i vrlo težak zadatak za svakoga koji nije lagano riješiti postoji još niz faktora koji su izvjesno još važniji, između ostaloga jer se mogu kontrolirati snagom volje pojedinca i uz pomoć liječnika i zajednice.
Prekomjeran unos kuhinjske soli i hipertenzija
Danas je prosječan unos kuhinjske soli u Hrvatskoj oko 15 grama što je daleko od preporučenih 5 grama.
Naročito bitan čimbenik rizika hipertenzije je prekomjeran unos kuhinjske soli. Ta loša navika i neovisno o povišenju krvnoga tlaka dovodi do srčane i bubrežne bolesti, osteoporoze, bubrežnih kamenaca, ali i nekih karcinoma. Danas je prosječan unos kuhinjske soli u Hrvatskoj oko 15 grama što je daleko od preporučenih 5 grama. Svatko može sam pridonijeti smanjenju unosa tako da manje soli dodaje prilikom kuhanja, da ne dosoljava kada hrana dođe na stol. No, najveći dio soli unašamo iz gotovih ili polugotovih proizvoda što ne može svatko sam smanjiti, ali je zato vrlo važno aktivno pratiti aktivnosti koje organiziramo u sklopu CRASH programa. Važno je podupirati naše napore tako da cijelo društvo s nadležnim institucijama uspije sa smanjivanjem prekomjerno dodane soli u raznim proizvodima za koje i ne pomišljamo da se tu ubrajaju počevši s kruhom i pekarskim proizvodima. I kada netko odlazi u restoran može zatražiti da mu jelo bude pripremljeno s manje soli, baš kao što svatko sam sebi doslađuje kavu prema svom ukusu i prosvjećenosti.
Pretilost i hipertenzija
Pretilost je posljedica i loše navike grickanja raznih grickalica koje su premasne, preslane zbog kojih raste žeđ koja se onda pokušava gasiti ili gaziranim slatkim sokovima, ili pivom, "gemištima".
Sljedeći vrlo važan čimbenik rizika je pretilost. U Hrvatskoj je lakše prebrojati osobe s normalnom tjelesnom masom, jer tek svaki treći stanovnik Hrvatske ubraja se u tu skupinu. Pretilost je važan faktor rizika i posljedica je premalo kretanja, prevelikog unosa kalorija, lošeg omjera bjelančevina, ugljikohidrata i masti. Pretilost je posljedica i loše navike grickanja raznih grickalica koje su premasne, preslane zbog kojih raste žeđ koja se onda pokušava gasiti ili gaziranim slatkim sokovima, ili pivom, "gemištima". Dolazi dakle samo do slaganja loše navike na lošu naviku i do porasta rizika.
Alkohol i pušenje i hipertenzija
O prekomjernom unosu alkohola i pušenju nije potrebno ništa dodavati. To su već vrlo dobro poznati pokazatelji vrlo loše zdravstvene prosvjećenosti i barometar vlastitog nemara i neodgovornosti.
Svatko odlučuje sam o sebi i svom zdravlju
Svatko je "svoga tela gospodar" i svatko mora odlučiti sam o sebi i svom zdravlju. Nitko ne može nikome odrediti i nametnuti što mora raditi i kako se mora odnositi prema rizicima, barem ne dok se način zdravstvenog osiguravanja ne promijeni (što je na kraju isto upitno). No, svatko mora imati barem malo odgovornosti prema svojim dragima i bližnjima. I pokušati biti bolji primjer djeci kod kojih se sve ranije uočavaju ove loše navike i postupci što očito ne garantira bolju budućnost ukoliko svatko ne pridonese boljitku i pomaku.
Predavanje održano na tečaju trajne edukacije: 10 vodećih bolesti u Hrvatskoj
Doc.dr.sc. Bojan Jelaković, dr.med.
Zavod za nefrologiju i arterijsku hipertenziju
KBC Zagreb i Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Kuhinjska sol ili natrij-klorid neophodna je za pravilno funkcioniranje organizma i ima ključnu ulogu u mnogim fiziološkim procesima. Sol, naime, pomaže u održavanju krvnog tlaka i u pravilnom radu živčanog sustava; ipak čini se da danas, ta ista tvar uzrokuje više štete nego dobrobiti za ljudski organizam.
Tijazidski diuretici još su uvijek temeljni lijekovi u liječenju arterijske hipertenzije. Ravnopravni su ostalim skupinama
antihipertenziva, a poželjna su kombinacija gotovo sa svim skupinama.
Velik broj epidemioloških, evolucijskih i kliničkih istraživanja potvrđuje da je kuhinjska sol bitan čimbenik koji određuje visinu arterijskog tlaka (AT), a time i prevalenciju arterijske hipertenzije (AH).
Hrvatska inicijativa za smanjenje prekomjernog unosa kuhinjske soli (Croatian Action on Salt and Health (Crash)CRASH), poziva sve liječnike i medicinske sestre da budu dovoljno zdravstveno prosvijećeni i trajno aktivni.
Arterijska hipertenzija je vodeći čimbenik rizika za razvoj kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih bolesti te jedan od ključnih uzroka razvoja bubrežne bolesti.
Hrvatski građani u svakodnevnoj prehrani konzumiraju dnevno 16 grama soli, što je dva do tri puta više od preporučenih količina, pa je nužno ljude educirati da je previše soli štetno za organizam jer povećava učestalost srčanih i moždanih udara te niza drugih bolesti, rekao je na današnjoj konferenciji za novinare predsjednik Hrvatskog društva za hipertenziju doc. Bojan Jelaković.
Predstavnici sedam država aktivno su sudjelovali u obilježavanju Svjetskog tjedna podizanja svijesti o važnosti kuhinjske soli od 28. siječanja do 3. veljače 2008. godine.
Arterijska hipertenzija je, bez sumnje, vodeći činitelj rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti. Prema procjenama za 2000. godinu, oko 972 milijuna ljudi u svijetu ( 26% odrasle svjetske populacije ) ima povišen krvni tlak, a smatra se da će do 2025. godine hipertenziju imati svaki treći stanovnik u dobi iznad 20 godina, odnosno 1,5 milijardi ljudi.
Uz hiperlipidemiju, debljinu i dijabetes, arterijska hipertenzija pripada u i osnovnu komponetu metaboličkog sindroma i to prema svim definicijama (SZO, NCEP, IDF).
Hipertenzija je čest klinički problem u hitnom zbrinjavanju dječje populacije, iako samo 1% djece i adolescenata ima povišene vrijednosti arterijskog tlaka u ponavljanim mjerenjima.
Može li se hipertenzija povezati sa visokim unosom natrija i niskim unosom kalija i može li smanjen unos soli (natrij klorida) utjecati na regulaciju krvnog tlaka?
Svijet je u krizi povišenoga krvnog tlaka, upozorava veliko međunarodno istraživanje: procjenjuje se da gotovo milijarda ljudi na planetu ima povišen tlak, a do 2025. godine taj će se broj povećati za još pola milijarde.
U povodu Svjetskog dana zdravlja, Plivin centar zdravlja u subotu je ispred palače Sponza organizirao besplatno mjerenje razine šećera u krvi i krvnoga tlaka, a samo u prva dva sata akciji "Zajedno prema zdravlju" odazvalo se oko 250 Dubrovčana.
Kombinacija niskih doza četiri antihipertenziva čini se da je učinkovitija od terapije samo jednim lijekom, pokazuju preliminarni rezultati irske studije objavljuje časopis Hypertension.
Žene s gestacijskom hipertenzijom imaju povećan rizik od kasnijeg razvoja ateroskleroze. Ovo je prva studija koja povezuje visok tlak u trudnoći s kalcifikacijama koronarnih arterija kasnije u životu, a objavljena je u časopisu Hypertension.
Što je niža porođajna težina, to će biti viši sistolički krvni tlak u kasnijim godinama, a ta povezanost jača s dobi, pokazala je studija britanskih znanstvenika objavljena u časopisu Hypertension.
Učinkovito liječenje nealkoholne bolesti jetre (NAMBJ) sastoji se od smanjenja inzulinske rezistencije i metaboličkih čimbenika. Promjena životnih navika uz redukciju tjelesne težine, farmakoterapiju, kiruršku terapiju i dijetetske nadomjestke...
